Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016.

Crna kronika svaki dan

Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016.

Na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba, što je 24 osoba ili 7,8 posto više nego u 2016., čime je hrvatska 60 posto iznad EU prosjeka po smrtnosti na cestama. Autoportal nalazi 10 razloga za ovo: prestar vozni park, preblage kazne na sudovima, preblage kazne za prometne prekršaje, nesigurne prometnice s mnoštvom opasnih točaka, manjkavi i nelogični prometni propisi, preskup taksi prijevoz, previsoke cestarine, loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih, nelogično upravljanje sigurnošću u prometu…

prometne nesreće Sigurnost u prometu

Zlu ne trebalo

Ako nemate ispravnu kutiju prve pomoći u autu, mogu vas kazniti

Koliko god to apsurdno zvučalo, kutija prve pomoći ima rok trajanja. Teško je vjerovati da se zavoji i škare mogu pokvariti, ali ako imate kutiju kojoj je istekao rok trajanja, riskirate kaznu. Držanje kutije prve pomoći u automobilu nije stvar izbora, već obveza regulirana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Osim stavki koje svaka kutija prve pomoći mora sadržavati, one imaju propisani rok trajanja, najčešće pet godina. Ukratko, moraju biti u skladu s normom HRN 1112, a nove koštaju oko 12 eura. Mirovina, Večernji

prometne nesreće prva pomoć

Pazi, sklisko

Ceste mogu biti opasne nakon duljeg razdoblja suše, kiša tad razmaže nakupljenu prljavštinu, ulja i masti

Nesreće sa smrtnim ishodom za kišnih dana su se utrostručile, ali samo kada su ta kišna razdoblja uslijedila nakon sušnih razdoblja koja su bila duža od tri tjedna. Razlog je nakupljanje prljavštine na cestama tijekom sušnih razdoblja zbog kojih ceste postaju skliskije kada su mokre. Kada je vrijeme toplo i sunčano na cestama se nakuplja talog ulja, masti, gume i prašine. Što sušno razdoblje duže traje, te tvari nakupljat će se sve više i stvoriti tanak sloj na površinama cesta. Revija HAK

ceste prometne nesreće

Počeli su praviti ceste za ljude koji griješe

Nakon teške prometne nesreće 1995. u Švedskoj uveli revolucionarnu promjenu u sigurnosti u prometu, danas imaju manje poginulih na cestama nego ikad

Godine 1995. dogodila se teška nesreća na autocesti E4 u blizini Stockholma u Švedskoj. Petero mladih ljudi putovalo je u automobilu kada se vozilo prevrnulo u blizini izlazne rampe za trgovinu IKEA. Automobil je udario u betonsku konstrukciju koja je nosila uličnu rasvjetu uz rub ceste, a svih pet putnika je poginulo. Danas Švedska ima jednu od najnižih stopa poginulih u cestovnom prometu na svijetu, a priča o tome kako je zemlja nastojala svesti taj broj na nulu nudi lekciju drugim zemljama. Umjesto na vozače, tadašnji voditelj cestovne sigurnosti, koji je bio medicinski stručnjak, apelirao je da se s cesta uklone, odnosno udalje nosači i druge smrtonosne prepreke. To je promijenilo samo gledanje na prometne nesreće, a utjecalo je i na projektiranje samih cesta. Index

ceste prometne nesreće Sigurnost u prometu

Možda su i neki vozači rizičniji, a ne auti

Auti sa snažnijim motorima su rizičniji u vožnji, statistički češće sudjeluju u prometnim nesrećama

U istraživanju carVerticala pregledana su izvješća o povijesti vozila 43 marke automobila. U svim su slučajevima automobili sa snažnijim motorima bili skloniji prometnim nesrećama. Čak 46,4 % svih vozila marke Audi sa snagom motora do 100 kW provjerenih na carVerticalu imalo je podatke o oštećenjima, dok je taj postotak među modelima s više od 400 kW još veći – 55,6 %. Slični trendovi zabilježeni su i kod automobila marke Volkswagen, gdje je oštećeno 42,6 % modela do 100 kW te 48,9 % vozila sa snagom motora od 300 do 400 kW. Kod vozila marke Ford, podatke o oštećenjima imalo je 45 % vozila sa snagom motora do 100 kW te njih 55 % sa snagom motora većom od 400 kW. N1

automobili prometne nesreće

Nije sve u brzini, ima nešto i u širini

Manje je nesreća zabilježeno na užim cestama nego na onim širokima

Istraživanje provedeno u sedam američkih gradova pokazalo je zanimljive rezultate. Unatoč očekivanjima da veća širina prometnih traka dovodi do manje nesreća, istraživači su zaključili suprotno. Analizirajući 7670 dionica cesta, fokusirali su se na 1117 dionica i otkrili da su uže gradske ceste sigurnije od širih. Većina gradskih odjela za prijevoz preferira gradske ulične trake širine od 3 do 3.6 metara, gdje je to moguće. Međutim, znanstvenici su otkrili da na cestama gdje je širina 2.75 metara nema značajnijeg smanjenja nesreća pri brzini od 32 km/h, ali se drastično smanjio broj sudara pri brzini od 50 do 55 km/h. Osim toga, uže ceste potiču sigurnost pješaka s više prostora za nogostupe i biciklističke staze. (RevijaHAK)

ceste prometne nesreće

U psihi je stvar

Neobuzdani za upravljačem: Moraju znati da vožnja nije pravo, nego privilegija

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK

promet prometne nesreće psihologija vozači vožnja

Malo manje po gasu

Hrvatska je treća u EU po smrtnosti na cestama

Sa 71 poginulim na cestama u 2022. Hrvatska se nalazi na neslavnom trećem mjestu u EU po smrtnosti u prometu, objavila je Europska komisija. Goru statistiku imaju samo Rumunjska i Bugarska. Najsigurnije su ceste u Švedskoj (22 smrtna slučaja na milijun stanovnika) i Danskoj (26 na milijun stanovnika), dok su 2022. u Rumunjskoj (86 na milijun stanovnika) i Bugarskoj (78 na milijun stanovnika) zabilježene najviše stope smrtnosti. Prosjek EU-a 2022. iznosio je 46 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Iako se temeljni dugoročni trend smanjuje, riječ je o 9 % manje u usporedbi s godinom prije pandemije, ne smanjuje se dovoljno brzo da bi se postigao cilj EU-a o upola manjem broju smrtnih slučajeva do 2030. H-alter

prometne nesreće

Mladost ludost, a ni starost nije daleko

Jesu li električni romobili najopasnije prijevozno sredstvo?

Koje su najčešće ozljede vozača električnih romobila? - Fitness.com.hr

Romobili su vrlo praktična no i prilično nesigurna prometna sredstva. Prvenstveno je tako zbog njihovih malih kotača zbog kojih su manje stabilni preko neravnina, u zavojima ili prilikom naglog kočenja. Istraživanje je pokazalo da je voziti električni romobil gotovo dvostruko opasnije nego voziti motocikl i 13 puta opasnije od vožnje bicikla. Diljem Europe sudionici u prometu, a posebno pješaci, vrlo su ljuti na vozače romobila jer ignoriraju prometna pravila i često ugrožavaju sebe i druge u prometu. Autostart Tako je prije nekoliko dana jedan 81-godišnjak zbog prebrze vožnje pao s električnog romobila u pješačkoj zoni Trga bana Josipa Jelačića. Teško je ozlijeđen i zadržan u Traumatološkoj bolnici. Nacional

EU Hrvatska promet prometne nesreće romobili

Dramatične poruke Europske komisije: Broj poginulih na cestama je previsok

prometne nesreće

Krš i lom

O tome nitko nije mislio: Automobili sve teži, a zaštitne ograde na cestama stare 30 i više godina

Prometna nesreća - Pročitajte sve na temu: Prometna nesreća — eZadar.hr

Osiguravajuće kuće jasno upozoravaju da čelične ograde i betonske prepreke koje su postavljene u Njemačkoj nisu izrađene za standarde današnjih automobila. U vrijeme kada su te cestovne infrastrukture postavljene, vozila su bila znatno lakša nego danas kad teže u prosjeku između 1600 i 2000 kilograma. “Istraživači su došli do zaključka da u svakom desetom slučaju barijere pucaju, a u svakom desetom slučaju vozilo se prevrnulo kao posljedica udara u ogradu”, rekao je Siegfried Brokman, šef istraživača Njemačke udruge osiguravatelja. On tvrdi da bi oko 10 posto nesreća prošlo s blažim posljedicama da su zaštitni elementi ograda modernije konstrukcije. Autoklub

neadekvatne zaštitne ograde na cestama prometne nesreće težina vozila

Crna kronika svaki dan