Europska unija treba financirati transport, skladištenje i distribuciju donirane hrane, a trgovci i dobrotvorne organizacije trebaju dogovoriti trajne ugovore o doniranju hrane – samo su neke od mjera o bacanju i sigurnosti hrane koje predlaže Europski parlament. Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan danas je predstavila izvještaj od toj temi, kojeg je podržalo 623 od 676 zastupnika, a čija je svrha predložiti Europskoj komisiji i državama članicama političke i praktične mjere kojima bi se smanjilo bacanje i povećalo doniranje hrane duž cijelog proizvodno-prodajno-potrošačkog lanca.
„Dokle god u našim gradovima djeluju pučke kuhinje, i jedan kilogram bačenog povrća je previše. Dokle god naši sugrađani kopaju po kontejnerima jer su gladni, i jedna bačena štruca kruha je previše. Dok god djeca umiru od gladi u Jemenu i Somaliji, i jedna propala vreća brašna je previše. EU, kao jedna od najnaprednijih i najbogatijih zajednica na svijetu, ima moralnu i političku obavezu smanjiti ogromne količine hrane koja se baci svake godine“ upozorila je prije glasanja Borzan.
U situaciji kada svakom četvrtom Europljaninu, dakle 125 milijuna ljudi, prijeti siromaštvo, godišnje u EU na smeću završi 89 milijuna tona neprodane hrane. U Hrvatskoj se godišnje baci oko 400 tisuća tona hrane. U isto vrijeme, nacionalni i EU propisi o sigurnosti, pakiranju, trgovanju i prodaji hrane često odvraćaju trgovine i proizvođače od doniranja hrane.
„Sigurnost hrane mi je bila crvena linija tijekom rada na ovom izvještaju. EU propisi o sigurnosti hrane su strogi i kompleksni s razlogom, ali to otežava snalaženje potencijalnim donatorima. Stoga pozdravljam najavu Europske komisije da će do kraja 2017. izdati službene smjernice o doniranju hrane. Državama u kojima se malo donira, kao npr. Hrvatskoj, smjernice će olakšati uspostavljanje jednostavnijeg sustava doniranja uz poštivanje važećih propisa o sigurnosti hrane“, najavila je hrvatska europarlamentarka.
Prema Eurobarometru, više od pola građana EU ne razumije značenje „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“ datuma. Čim istekne datum, hranu odmah bacaju, iako u ovom drugom slučaju hrana može biti dobra još danima. Izvještaj traži od Europske komisije da preispita pravila označavanja, ali i slučajeve u kojima proizvođači i prerađivači namjerno stavljaju prekratke datume kako bi prodali više robe.
„Komisija je objavila kako istražuje povezanost datuma roka trajanja na hrani i bacanja hrane. Ukoliko istraživanje pokaže da trenutni sustav ne funkcionira kako treba, EU će poduzeti potrebne korake. Činjenica da Komisija na ovaj izvještaj reagira konkretnim mjerama je razlog za optimizam. Parlament je ujedinjen oko potrebe smanjenja bacanja hrane i pomno ćemo pratiti što rade izvršni organi“ upozorila je Borzan.
Izvještaj traži od država članica Unije smanjenje bacanja hrane za 30 posto do 2025. i 50 posto do 2030. Da bi se to postiglo, nužne su službene definicije bacanja i gubitaka hrane te zajednička metodologija za mjerenje tih pojava.
Neke od mjera koje predlaže Parlament:
– financiranje transporta, skladištenja i distribucije donirane hrane kroz Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD)
– Poticanje trajnih ugovora između trgovaca i dobrotvornih organizacija po uzoru na Francusku
– doniranje hrane poticati poreznim i drugim olakšicama. U Francuskoj se 60% neto vrijednosti donirane hrane može odbiti od poreza tvrtkama donatorima
– poticanje korištenja lokalnih i sezonskih proizvoda jer to skraćuje proizvodni lanac te smanjuje gubitke hrane u transportu, skladištenju, distribuciji
– korištenje fondova iz Zajedničke poljoprivredne politike, npr. Europskog poljoprivrednog fonda (EAFRD) za ruralni razvoj za smanjenje bacanja brane u primarnom sektoru
– pojačati razmjenu primjera dobre prakse u doniranju među državama članicama. Urediti bazu savjeta i projekata koji su uspješno provedeni diljem EU
