Laibach u Laubi spaja nespojivo: Picassovu Guernicu, slovenske partizane, i proizvođače tepiha u Afganistanu - Monitor.hr
02.07. (08:00)

Laubach

Laibach u Laubi spaja nespojivo: Picassovu Guernicu, slovenske partizane, i proizvođače tepiha u Afganistanu

Najprije se izuvaju cipele. Iz ritualnog prostora, koji podsjeća na džamiju ili hram, ulazi se u sagovima prekriven, a Laibachovim citatima okružen Assimilator. Šetnja sagovima vodi u treći i posljednji dio “Unternehmen Barbarossa” – u dvije inačice. Prva je sag, koji se prvi put javno prikazuje, a ručno ga je izradila obitelj iz Afganistana. Laibach je još jednom uspio stvoriti spektakl užasa. Koji, ističe autor predgovora, možemo prepoznati oko sebe i u sebi. HRT


Slične vijesti

01.10. (12:00)

Duh prošlosti ne jenjava

Suočavanje Nijemaca s nacizmom nije izgubilo na aktualnosti ni gotovo 80 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi Nijemci su nastojali da „obrišu” bivšeg diktatora, na primjer, ulice koje su nosile njegove ime, „Adolf-Hitler-Straßen”, brzo su preimenovane. Odrasla generacija koja je preživjela rat bila je zauzeta organiziranjem vlastitog života – obnovom kuća, nabavkom hrane, tugovanjem za članovima obitelji.

O svojoj ulozi u Trećem Reichu muškarci i žene nisu govorili. Nerado su ispunjavali upitnike o denacifikaciji, a većina je sebe smatrala samo „sljedbenicima“. Statistički Nijemac te generacije krivi Hitlera, Goebbelsa i Göringa za rat i zločine i oslobađa samog sebe odgovornosti.

Nitko javno ne priznaje krivnju i mnogi nacistički zločinci započeli su nove karijere u „Bonnskoj Republici” (Zapadna Njemačka). Obračun s nacističkim zločinima u početku su preuzeli saveznici: ponegdje su za Nijemce organizirali obvezne projekcije filmova o nacionalsocijalističkim koncentracijskim logorima i logorima istrjebljenja.

Izložba u bonnskoj Kući povijesti pokazuje kako su se četiri generacije Nijemaca skoro 80 godina suočavale s nacionalsocijalizmom. Svaka od njih je uronjena u politički i društveni kontekst tipičan za svoje vrijeme. Dokumentarni filmovi, novinski članci, fotografije i ankete ilustriraju duh vremena svake generacije. DW

12.09. (13:00)

Kad su ti karikature život

Velika izložba povodom 30 godina karijere Nika Titanika

U povodu 30 godina profesionalne karijere, u ponedjeljak, 16. rujna, otvara, naime, samostalnu izložbu “Mi Hrvati” u Galeriji “Vladimir Filakovac” Narodnog sveučilišta Dubrava. Izložba je, kako sam kaže autor pravog imena Nikola Plečko, kulminacija svega što je radio posljednjih 30 godina. U aktualnom ciklusu, Nik Titanik uspio je nesposobne političare, društvene parazite, sumnjive bogataše, birokrate, uhljebe svih vrsta i oblika, špekulante, poltrone, lažne Hrvate, zlatnu mladež, te sav krkanluk, primitivizam, mito i korupciju sažeti u 12 karikaturalnih portreta koji ujedno predstavljaju kronologiju zbivanja u našoj zemlji u posljednjih 30 godina, istaknula je autorica predgovora Sonja Švec Španjol. HRT

11.09. (22:00)

Optimisti s oprezom

Hrvatska za 50 godina: Napredna i inovativna, ali i puna problema koje nismo počeli rješavati već danas

U pripremi scenarija budućnosti sudjelovali su: akademik Igor Rudan, astronom i futurolog Korado Korlević, sveučilišni profesori Goran Bandov, Robert Mikac, Velimir Srića… ova izložba ne govori o tome gdje smo bili, već o tome kuda idemo. Multimedijski paviljon “Hrvatska 2074. – pogled u budućnost” bit će otvoren od 10. rujna do 10. listopada od 10:00 do 21:00 sati svakoga dana, na adresi Rooseveltov trg 5, ispred Muzeja Mimara. Ulaz u paviljon je besplatan. Bug

04.09. (23:00)

Iz svake zabrane izađe dobra reklama

Fotografije s izložbe koju je Miro Bulj zabranio

Mostovog zastupnika zasmetalo je, kako je rekao, što se izložba trebala održati uz financijsku podršku Srpskog narodnog vijeća, čime je pokazao pravu narav svoje politike usmjerene prema zabranama, protivljenju svakoj vrsti međukulturnog dijaloga, slobodi izržavanja i umjetnosti kao takve. Njegova odluka naišla je na kritike ne samo SNV-a, nego i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, kao i cijelog niza političara i javnih radnika/ca liberalnog usmjerenja, kažu na Novostima, koji donose desetak fotografija sa zabranjene izložbe.

26.06. (18:00)

Vječno djeca

Lego izložba ‘Art of the Brick’ može se razgledati u pet gradova

Riječ je o najprepoznatljivijoj kolekciji Lego umjetnosti na svijetu, a vodi posjetitelje u zabavan i šaren svijet. Lego izložba sadrži više od 100 djela napravljena od Lego kockica koje rekreiraju neke od najpoznatijih umjetničkih radova ikad. Tako možemo vidjeti kako bi Klimtov Vrisak izgledao u Lego verziji, ali i Michelangelov David, Van Goghova Zvjezdana noć i mnoga druga. Umjetnik koji stoji iza Lego izložbe je Nathan Sawaya. Samostalno je složio više od milijun Lego kockica u jednu jedinstvenu izložbu. Napravio je vibrantne 3D skulpture visoke i do šest metara. Osim rekreacija renomiranih slikarskih djela, tu je i ogromni T-rex dinosaur napravljen od Lego kockica. Sawaya je bivši odvjetnik koji je pravo napustio kako bi se bavio Lego umjetnošću. Journal

13.06. (21:00)

Praktički malo jača izložba

Art Fair Nesvrstani u Laubi: Odabrani izlagači, galeristi i nezavisni umjetnici

Premda nesvrstani po imenu, riječ je o itekako svrstanom događaju koji se upisao u kalendar tržišta suvremene umjetnosti, ne samo u Hrvatskoj, već i u regiji. Naziv potječe od koncepta da se na jednom mjestu okupljaju nezavisne galerije i umjetnici, a prilika je to da se regionalna suvremena umjetnička produkcija predstavi kako stručnoj, tako i široj javnosti. Ovo je najveće izdanje do sada, sudjeluje čak 16 galerija i 12 samostalnih umjetnika. Čak i ako nećete kupiti umjetnine, možete razgledati što nudi aktualna umjetnička produkcija, ali i sudjelovati u besplatnom popratnom programu. Kulminacija programa zasigurno će biti dodjela nagrada Crno drvo Laube, koja se dodjeljuje najboljoj galeriji i najboljem samostalnom umjetniku. Journal

15.05. (15:00)

Napokon nešto lijepo

Izložba “Od boemstva do vječnosti” donosi stotinjak umjetničkih djela velikih majstora

Danijela Ucović, kustosica galerije The Hub of Fine Arts rekla je da izložba donosi dašak Europe s početka 20. stoljeća i koncipirana je da bude edukativna, ali i lijepa. Djela iz naše kolekcije nalaze se u enciklopedijama i izlagana su u najvećim svjetskim muzejima, MoMA-i, Ermitažu, Albertini, Royal Academy of Arts London i sretni smo što jedan njezin dio možemo prikazati u Zagrebu, napomenula je. Fondacija okuplja predstavnike najvažnijih stilova tog razdoblja, odnosno modernizma, a temelji se na sjecištu različitosti perioda u kojemu su se miješali stilovi, što je predočeno i na izložbi, od apstrakcije i kubizma do fovizma i impresionizma. HRT

17.04. (20:00)

Ugodni razgovori s prirodom

Izložba “Što bi nam priroda rekla kad bismo postavili prava pitanja?”

Izložba potiče na drugačiji dijalog o preživljavanju i koegzistenciji ljudskih i ne-ljudskih vrsta. Kroz temeljito istraživanje, kustosica Ivana Meštrov stvorila je prostor za promišljanje o suradnji s ne-ljudskim vrstama. Inspirirana knjigom belgijske filozofkinje Vinciane Despret Što bi nam životinje rekle kad bismo postavili prava pitanja, izložba poziva na razmišljanje o novim perspektivama života u suglasju s prirodom. Kroz raznolike radove umjetnika, posjetitelji se potiču na promišljanje o vlastitom djelovanju u svijetu danas. Dok istražujemo dublji dijalog s prirodom, izložba nas podsjeća da su tihi razgovori i pažljivo slušanje ključni elementi istinske koegzistencije. Raspored događanja na izložbi pročitajte ovdje. (Kulturpunkt)

25.02. (20:12)

Lenjinov spomenik od 19 metara raskomadan je u 129 dijelova. Glava od 4 tone u postavu je neobične izložbe

24.02. (12:00)

Nekad je to bila vojska prava

Prva izložba o pionirima nakon raspada Jugoslavije ukazuje na to da socijalizam ipak prestaje biti “neželjena baština”

Izložba Pioniri maleni – Crtice iz života pionira kroz zbirke Hrvatskoga školskog muzeja autorice Kristine Gverić svoje puno značenje i vrijednost dobiva u aktualnom društvenom kontekstu i s obzirom na to kakva sjećanja na socijalizam ona posreduje. Nadalje, riječ je o prvoj izložbi o povijesti djetinjstva i školovanja u socijalizmu organiziranoj u Muzeju od početka 1990-ih i raspada SFRJ, ali ne i prvoj na tu temu u preko sto i dvadeset godina dugoj povijesti te institucije. Premda sve te aktivnosti nisu dovoljne da se izbrišu ožiljci prisilne amnezije iz 1990-ih i relaksira kolektivno pamćenje, one su ipak pokrenule stvari s mrtve točke. Kulturpunkt