Kunskih kredita više od deviznih - Monitor.hr
15.10.2016. (09:54)

Kunskih kredita više od deviznih

U prvih osam mjeseci ove godine udio kunskih kredita u svim novoodobrenim kreditima u Hrvatskoj bio je 58,3% i to je od izbijanja gospodarske krize najdulji period u kojem su kunski krediti dominirali nad onima s valutnom klauzulom. Ukupni kunski plasmani porasli su za 10,3 milijarde kuna, što je rast od 12,8% (u iznos nije uključeno kreditiranje države). Tako su ukupni plasmani banaka (uključujući državu) na kraju kolovoza bili 221,3 milijarde kuna, od čega se na kredite u kunama bez valutne klauzule odnosilo 90,0 milijardi kuna ili 40,7%. Novi list


Slične vijesti

20.01.2023. (16:52)

Dio građana i dalje želi kune, zovu HNB i traže nove novčanice bivše valute

05.01.2023. (16:21)

Kovanica pet kuna u zlatu, izdanje 1994. godine danas vrijedi 3 tisuće eura

28.12.2022. (13:00)

Falit će mi medo

Kuna odlazi u povijest i postaje građevni materijal

Zbogom, kuno: Petsto milijuna komada novčanica odlazi u rezališta - Portal grada Kaštela

Nakon što građani polože sve kune u banke, bit će ih dovoljno da se njima poploči 50 kilometara autoceste ili označi put od dna do vrha Mount Everesta. Više od pola milijarde banknota kune bit će izrezano i iskorišteno kao građevni materijal za toplinsku izolaciju kuća, stanova i drugih objekata. Novčanice, naime, nije moguće iskoristiti kao reciklirani stari papir, a ne mogu se ni spaliti zbog boja koje mogu onečistiti okoliš. Nakon uvođenja eura ostat će i 5200 tona kovanica koje će se prodati kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe. Za ilustraciju, toliko otprilike teži 125 zagrebačkih tramvaja. “Kad se uvede euro, u optjecaju će biti jednaka količina novca kao kad je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura”, pojasnio  je izvršni direktor Sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček za Hinu. Green/24sata

15.12.2022. (09:00)

Još malo pa nestalo

Predmet tjedna: novčanica jedne kune

Jedan gradski muzej je na liceknjizi odabrao predmet tjedna s nekim povijesnim zanimljivostima: Razlog odabira naziva kuna kao platežnog sredstva u Republici Hrvatskoj leži u činjenici da je krzno kune (životinje) bilo korišteno kao naturalno sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina na prostoru Slavonije, Primorja i Dalmacije. U Srednjem vijeku postojale su kovanice s likom kune, ali se nisu uspjele nametnuti kao valute, nego tek s uspostavom NDH, da bi se 1945. ukinula i ponovno uvela 1994. No, ni ona nije dugo trajala. Čini se da je vrijeme kuna davno prošlo i da ćemo ih ponovno moći vidjeti samo u muzejima. No, kako je povijest pokazala, s kunom se nikad ne zna! Muzej

24.09.2022. (18:00)

Hirovita zvjerka

Renato Baretić: Kuna odlazi u povijest, i neka tamo i ostane, ionako me je izbjegavala

Čitate li ovaj tekst već u subotu, kuni preostaje još samo 98 dana života, a onda će po drugi put – i nadam se posljednji –  otići u povijest. Kako se i zašto jednu šumsku grabežljivicu dijeli na sto stabala (lipa), pitali smo se za šankom, zašto ne na sto miševa (koji su joj najčešći plijen) ili na sto dlaka, kad nas već toliko zasipate izmotavačkim palamuđenjima o kuninu krznu kao drevnom sredstvu plaćanja u Hrvata? Eh, zašto ovo, zašto ono… Pa zato što se parenjem jedne kune s jednim slavujem dobije tunj, a jednog slavuja s dvama tunjevima čak i cijeli medvjed, eto zašto! Što je tu nelogično?… Kuna, dakle, odlazi u prošlost. I neka je tamo, neću za njom nimalo žaliti. Antipatija je, uostalom, bila uzajamna: zaobilazila me zvjerčica tijekom ovih 28 godina u širokom luku, dopustivši mi tek nekoliko puta da joj nakratko osjetim mekoću krzna. Tportal

14.07.2022. (15:00)

Sad ćemo se hvatati za dolare, švicarce i jene

Šajatović: Zamjena kune eurom – ni euforije ni ogorčenosti

Koliko god se javnost bojala dodatne inflacije zbog konverzije kune u euro, treba prihvatiti argument da je to ipak jednokratna pojava. Također treba prihvatiti da je ‘euro ključna vrijednost europskog zajedništva’. U vremenima kad se preko europskih leđa tuku uvijek dvojbena američka demokracija s ruskom (i kineskom) autokracijom, europske vrijednosti, koliko god kaotično bilo njihovo usklađivanje, nekako izgledaju najmanje neprihvatljivo. Zato i pristupanje Hrvatske kao dvadesete zemlje koja uvodi euro unutar EU ipak ima značenje. Bit će zanimljivo pratiti buduću koordinaciju Europske komisije i Europske središnje banke. Kratkoročno u ublažavanju krize koja se širi Europom, a srednjoročno u usklađenim politikama razvoja članica Europske unije, ponajprije onih koje su uvele euro. Miodrag Šajatović za Lider.

05.02.2022. (07:00)

Kuna bjelica svugdje sakriva svoj plijen: poznati domaći biolog ispod haube pronašao – kokošju nogu

14.07.2020. (14:30)

Bit će kovanica pun novčanik i slabo papira

Kad uvedemo euro krediti će pojeftiniti, a nekretnine poskupjeti

Krediti građanima trebali bi pojeftiniti zato što neće biti troška konverzije valute i zato što će prelaskom na euro kreditni rejting Hrvatske porasti. Hrvatskom gospodarstvu bit će olakšano širenje na druga tržišta, što bi moralo dovesti do povećanja njegove konkurentnosti. S druge strane, pposlovanje unutar jedne valutne zone jako dinamizira trgovinu, protok ljudi, roba i kapitala, a ta dinamizacija po prirodi stvari pogoduje jačima – piše Boris Rašeta za 24 sata i opisuje širu sliku prelaska s kune na euro.

11.07.2020. (20:30)

Turisti i izvoznici unaprijed sretni

Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam po tečaju od 7,5345 kuna za jedan euro

Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj. Plan je da uvedemo euro do 2024. Kaže guverner Vujčić da je Hrvatska ušla u ERM II po tržišnom tečaju 7,53450 kuna za jedan euro i da ga namjerava držati stabilnim. Šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni tečaj po kojem će se izvršiti konverzija, a nakon toga kao obveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda, i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja. Poslovni

28.05.2019. (11:30)

Životinja koju se na da pripitomiti

Zašto kuna nije postala prava valuta?

Vrlo dobar članak Ekonomskog laba o kuni i euru gdje analiziraju zašto kuna nije postala prava valuta. Kuna je, dakle, zakazala u dvije od tri glavne funkcije novca:
Kao mjerilo vrijednosti kuna funkcionira za predmete manje vrijednosti – od novina i kava, do perilica za suđe. Kad je riječ o velikim vrijednostima – automobila, nekretnina, brodova, nasljedstava ili zemlje – mjerilo vrijednosti je euro.
Sredstvo plaćanja – Vlada zakonom zabranjuje korištenje drugih valuta.
Valuta štednje – više od pola bilančne svote čine devize, a udjel devizne štednje u ukupnoj štednji stanovništva još je veći i kreće se oko 65%.