Kitty enjoying the attention 🐈🐄
pic.twitter.com/0cDZLzUFxI— Science girl (@gunsnrosesgirl3) March 8, 2024
Je li moguće u današnje vrijeme na selu naći mlade visokoobrazovane ljude koji žive od stočarstva? Odgovor je – da, ali vrlo rijetko. U proizvodnju mlijeka i sira mladi Ivan Sarić iz Oklaja krenuo je s dvadesetak krava 2016., a od tada svake godine povećava stado. Danas ima stotinjak grla, od čega je 70 krava trenutno u mužnji, a proizvode 1.300 litara mlijeka dnevno. Krave na ispašu idu noću, jer po danu nema smisla zbog prevelikih vrućina koje životinje potjeraju u prvi hlad, gdje leže satima. Zbog toga ih na pašnjak puštaju nakon večernje mužnje. Nitko ih ne usmjerava, same biraju gdje žele ići, što ponekad stvara probleme. U vrijeme kada ne žele doći kući, dronom ih pronađemo i potjeramo natrag. Dron ima zvučnik koji prenosi lavež pasa i one kad to čuju jednostavno krenu prema farmi, kaže. Agroklub
Maženje krava, ili “koe knuffelen” na nizozemskom, pojavilo se u Nizozemskoj prije više od deset godina, a od tada je postalo popularno u SAD-u i širom Europe. Većina farmi posjetiteljima nudi priliku da sjede s jednom ili više krava do dva ili tri sata. Grahame Barritt bavi se zaštitom krava više od 25 godina. Ljubav prema njima nagnala je ovog 59-godišnjaka da još prije 15 godina osnuje vlastito utočište pod nazivom Sri Lakshmi Gaushala u Ceredigionu u Walesu, piše BBC. Odlučio je svoju strast prema domaćim životinjama podijeliti s drugima i tako je nastala usluga maženja krava, i to njih 12. “Ljudi općenito kažu kako se nakon toga osjećaju opušteno“, rekao je Grahame i dodao da mnogi osjećaju potrebu malo odrijemati nakon druženja s ovom životinjom. Agroklub
Pomuzla krave pa otišla trčati na Olimpijske igre u Parizu: Upoznajte neobičnu atletičarku
Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.
Danska je odlučila biti prva zemlja koja će svojim poljoprivrednicima i stočarima uvesti porez na emisije CO2, pri čemu će uzgajivačima stoke naplaćivati gotovo 100 eura godišnje za emisije stakleničkih plinova svake njihove krave. U prijevodu, meso će postati skuplje. Nakon mjeseci napornih pregovora s trgovačkim tijelima i skupinama za zaštitu okoliša, danska vladajuća koalicija dogovorila je efektivnu poreznu stopu od 120 DKr (16 €) po toni emisije ekvivalenta ugljičnog dioksida iz stoke, uključujući krave i svinje. Danski sporazum, koji postavlja temelje za uvođenje nameta do 2030., dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su farmeri prosvjedovali diljem Europe protiv ekoloških mjera EU-a. Lider
Genetski modificirana krava iz Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign postala je ključni akter u revolucionarnom istraživanju. U svom mlijeku, ova krava je proizvela proteine potrebne za ljudski inzulin. Kroz umetanje segmenta ljudske DNK koji kodira proinzulin u stanične jezgre kravljih embrija, istraživači su stvorili transgeno tele. Iako koncept proizvodnje inzulina u govedima nije nov, ovo je prvi put da je ljudski inzulin proizveden na ovaj način. Ovo otkriće donosi nadu u rješavanje globalnih problema s opskrbom inzulinom. Zanimljiv pregled tjednih vijesti iz znanosti donosi Bug.
Znanstvenici Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign uspjeli su križanjem dobiti krave koje proizvode do 20 puta više mlijeka od autohtonih pasmina tropskih krajeva. Kako javlja časopis Animal Frontiers, ove krave spajaju sposobnost proizvodnje mlijeka pasmina Holstein i Jersey s karakteristikama autohtone pasmine Gyrs koja je prirodno otporna na vrućine, sušu i tropske bolesti. Pet generacija križanja rezultiralo je grlima koja su sposobna davati 10 litara mlijeka u tanzanijskim uvjetima, što je 20 puta više od prosječnog prinosa autohtonih goveda. Bug je to izdvojio kao jednu od top vijesti ovog tjedna iz područja znanosti.
Je li moguće imati krave koje ispuštaju manje metana? Odgovor je u genetici, piše Reuters. Kako navode, kada se na farmi Bena Loewitha u Kanadi na proljeće otele telad bit će među prvima u svijetu koja će biti uzgajana sa specifičnim ekološkim ciljem – da podriguju manje metana. Komercijalna dostupnost ove genetike mogla bi pomoći u smanjenju jednog od najvećih izvora snažnog stakleničkog plina, kažu znanstvenici i stručnjaci za stočarsku industriju. Navode kako bi ova osobina mogla smanjiti količinu plina do 1,5 posto na godišnjoj razini, odnosno do 30 posto do 2050. godine. Agroklub
Izjava povjerenika EU naljutila Austrijance: Više ljudi nastrada od napada krave nego od susreta s vukom