Korlević: Kad idemo gledati koje su budućnosti moguće, svaki tjedan morate mijenjati prognozu - Monitor.hr
13.09. (08:00)

Niti optimističan, niti pesimističan scenarij

Korlević: Kad idemo gledati koje su budućnosti moguće, svaki tjedan morate mijenjati prognozu

Što čeka Hrvatsku za 50 godina, to su pokušali odgovoriti znanstvenici i stručnjaci raznih struka na izložbi Croatie Osiguranja. Jedan od njih je Korado Korlević, koji je tim povodom dao intervju za RTL Direkt. Razina mora će se dići, što predstavlja prijetnju i našem priobalju, točnije na sjevernom Jadranu. Hoćemo li se kuhati na +50? Hoćemo, ali ne stalno. To će biti na vrhuncu toplinskih valova ljeti. Kod nas bi se moglo moći živjeti i na tim temperaturama, jer bi naše probleme mogla riješiti tehnologija, što se neće moći postići u Africi i Indiji. No, klimatskih migranata će biti i oni će ići sjeverno. Uz banane koje ćemo moći uzgajati dolaze i tropske bolesti i crne udovice, primjerice, u Zagrebu. Možda neće biti snijega, no pitanje vode ne bi trebao biti problem. Roboti bi nam tad mogli biti stalni pomoćnici u kući. Net


Slične vijesti

28.11. (12:00)

Da nam budućnost bude zelenija

Novi serijal ‘Kratka povijest budućnosti’: Empatija kao jedna od ključnih osobina potrebnih za opstanak

Futurolog Ari Wallach našao je zanimljivu metaforu za vrijeme u kojem živimo. Stao je na obalu, pričekao val i osjetio kako mu noge propadaju u pijesak dok je obzor i dalje naizgled isti. Taj osjećaj nesigurnosti zbog nefunkcioniranja onog što je poznato, taj privid poretka koji opstaje jer se novog još nismo domislili, nazvao je međuplimnim povijesnim trenutkom. U dokumentarnom serijalu Kratka povijest budućnosti Wallach kaže kako, nakon 50 godina napretka bez presedana, nikada u povijesti nismo bili više zbunjeni, nesigurni, tjeskobni i u strahu. Odlučno se odmičući od distopijskog viđenja budućnosti, Wallach zagovara budućnost u kojoj će nova tehnologija potaći novu renesansu. U njoj vidi svijet gdje možemo napustiti industrijski način procjene ljudskog života na temelju njegove uporabne vrijednosti i izgraditi društvo i ekonomiju u kojoj pažnju i suosjećanost ne smatramo luksuzom, nego nužnošću bez koje nitko neće preživjeti. HRT

23.11. (14:00)

Kad činjenice ne mogu, priče dolaze na scenu

Kako priče oblikuju budućnost i mijenjaju svijet

Ljudi često donose odluke koje im ne koriste jer priče imaju veći utjecaj na njihovu percepciju od činjenica. Futurolog Ari Wallach objašnjava kako su priče ključne za ljudsku spoznaju i društvene promjene, jer nude smisao i mobiliziraju bolje od činjenica koje zahtijevaju trud za razumijevanje. Dok su suvremene priče o budućnosti često vođene strahom, potrebne su priče koje bude nadu i potiču na djelovanje. HRT

25.09. (16:00)

Avanturisti s Wi-Fi-jem i eko-kartom

Turisti budućnosti će koristiti tehnologiju, birati održivost i tražiti jedinstvena iskustva

Do 2040. broj globalnih putovanja dosegnut će 2,4 milijarde, potaknut rastom srednje klase, posebno iz Kine, Indije i Brazila. Tehnološke inovacije poput umjetne inteligencije i virtualne stvarnosti mijenjat će turistička iskustva, dok će održivost postati imperativ. Hrvatska mora ulagati u infrastrukturu i promicati regionalnu suradnju kako bi ostala konkurentna. Diversifikacija tržišta i prilagodba turističke ponude ključni su za privlačenje novih generacija globalnih putnika. Lider

12.03. (15:00)

Neki novi klinci

Istraživanje: Generacija Alfa pokazuje snažan interes za posjedovanje vlastitih tvrtki

Čak 77% djece u dobi od 8 do 14 godina izrazilo je želju za osnivanjem vlastitog poslovnog pothvata ili vođenjem malog poduzeća ili posla koji je dodatni izvor zarade, u usporedbi sa samo 13% koji su rekli da bi radije radili za druge. Ovo istraživanje ukazuje na potencijalnu revoluciju u načinu poslovanja i zajednici. Također, generacija Alfa pokazuje razumijevanje važnosti tehnologije, posebno umjetne inteligencije, u oblikovanju njihove budućnosti. Očekuje se da će ova generacija ubrzati promjene u svim aspektima života, od poslovanja do financijskog planiranja. (Poslovni dnevnik)

13.02. (17:00)

Pogled u budućnost

Hrana iz budućnosti, ali problemi iz sadašnjosti

Doručak 2050.: zeleno-crvena, vitaminski bogata i ukusna “salata doručak” od povrća čijom genetskom modifikacijom su dobivene fantastične nove vrste povrća za koje danas ne postoji ni ime.
Ručak 2050.: sočna “pljeskavica” i pikantna “kobasica”, koje su dobivene tako što se od životinja uzimaju stanice koje se u laboratoriju hrane amino kiselinama, vitaminima i mineralima, pa se razmnožavaju, a poslije toga slijedi mljevenje i eto mesa.
Večera 2050.: skromna večera sastoji se djelomično i od konvencionalne hrane, tek da te podsjeti na pretke.

Dok se spekulira o obrocima budućnosti, stvarnost je da poljoprivrednici često nailaze na probleme poput fluktuacija cijena inputa i ograničenja političkih regulativa. Stoga, dok se razvijaju tehnološki napredni pristupi, važno je ne zanemariti potrebe poljoprivrednika i osigurati da imaju podršku i resurse potrebne za uspjeh. U svjetlu rastuće globalne populacije, potražnja za hranom će rasti, a poljoprivreda će imati ključnu ulogu u osiguravanju dovoljnih količina hrane. (Agroklub)

10.09.2023. (09:10)

Transhumanistička agenda je u punom zamahu

Korado Korlević: “Budućnost obično bude takva kakvu stvaramo, a ne onakva kakva se očekuje”

The technological singularity and the transhumanist dream – IDEES

Paralelno, ostale znanosti trenutno sve arhiviraju, stvaraju se backupovi poput “Deep Freeza” na Svalbardu, “Digital genome” vremenska kapsula u Švicarskoj. Drugim riječima, sve u cilju da civilizaciji koja dolazi nakon kolapsa naše civilizacije, ostavimo naša znanja i našu umjetnost. Počeo nas je hvatati strah da će se ponoviti priča s aleksandrijskom bibliotekom. – Što mislite o skepticima koji su u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve glasniji? Kako komentirate sve više negativnih komentara na znanstvenu zajednicu i svojevrsnu poplavu teorija zavjere? Što siješ to i žanješ. Nakon trideset godina deindustrijalizacije, guranja medijske i političke “prodaje snova“, nad stvaranjem novih vrijednosti, sustavnom politikom pretvaranja građana u potrošače, što se drugo moglo očekivati? Nismo dotakli dno, sada samo možemo očekivati da nam ta ekipa bude izglasala i naše Trumpove, Erdogane, opasne kicoše i populiste… našeg Nerona. – Ima li onda Zemlja, i posljedično, čovječanstvo rok trajanja? Sve ima rok trajanja. Za tehnološku civilizaciju se smatra da od trenutka početka korištenja nebiološke energije do dekadentne faze i kolapsa ( i/ili samouništenja) prolazi oko 300 godina. Čovječanstvo je druga priča i ovisi kako se definira. Sigurno Homo sapiens ne može trajati zauvijek. U idućih će se desetak godina dogoditi puno toga u pravcu /Homo sapiensa-novo, Homo superior, Homo symbiota, Homo machina. Transhuman agenda je u punom zamahu, smatra astronom i futurolog Korado Korlević. Green

04.08.2023. (20:00)

Metropola u kojoj cijevi ne pucaju svako malo

Pitali AI kako bi Zagreb mogao izgledati za tisuću godina

 

Iz RTL-a su pitali ChatGPT kako on vidi Zagreb za jedno tisućljeće, na što im kaže da bi urbanizacija mogla biti bolja nego danas. “Veći broj građevinskih projekata i gusto naseljenih područja“, piše AI koji za promet u Zagrebu dodaje: “Prijevoz bi mogao biti značajno drugačiji, možda s autonomnim vozilima ili čak novim oblicima transporta kao što su letjelice za gradski prijevoz.” Kaže i da bi glavni grad Hrvatske mogao biti raznolikiji u pogledu stanovništva, jezika i kultura. Danas

25.01.2023. (17:00)

Moramo uvesti novi pojam vremena: "vrijeme projekta“

Slavoj Žižek: Promišljanje o novoj budućnosti: Što nas čeka?

Treba, dakle, preokrenuti opće mjesto koje kaže da aktualni povijesni proces doživljavamo – kada u njemu sudjelujemo – kao obilje različitih mogućnosti, a sebe kao aktere koji su slobodni birati, dok nam se taj isti proces, retroaktivno, čini krajnje determiniran i nužan. Naprotiv, angažirani akteri u sadašnjosti doživljavaju sebe kao zahvaćene Sudbinom, dok, retroaktivno, sa stajališta naknadnog osvrta, u prošlosti uočavamo alternative, mogućnosti da događaji krenu drugim putem. Drugim riječima, prošlost je otvorena za retroaktivne reinterpretacije, a budućnost je zatvorena jer živimo u determinističkom univerzumu. To ne znači da ne možemo promijeniti budućnost; to samo znači ovo: da bismo promijenili svoju budućnost, prvo treba (ne „razumjeti“ već) promijeniti svoju prošlost, reinterpretirati prošlost na takav način da se ona otvori k drukčijoj budućnosti od one koju implicira trenutačno dominantna vizija prošlosti. Peščanik

22.08.2022. (20:00)

Bez jasne vizije i ideje

Doktorsko istraživanje: Nedostaju nam alati kojima bismo mislili budućnost(i)

Etnologija i kulturna antropologija bavi se povijesnošću i suvremenošću sociokulturnih procesa, no sada idemo i korak dalje i pitamo se na koji način naša znanost i etnografski rad mogu doprinijeti proaktivnom i anticipacijskom mišljenju, poimanju i oblikovanju budućnosti. Čini nam se da na svim razinama teško i vrlo nes(p)retno zamišljamo budućnost(i). U vremenu izrazitih kriza i nesigurnosti osjećaj neizvjesne budućnosti i neimanja budućnosti snažno je izražen. No, nedostaju nam i alati kojima bismo umjeli misliti i željeti budućnost(i). Kada sugovornicima postavimo pitanje: gdje vidite sebe, svoje naselje, grad ili svijet u idućih deset godina, nailazimo redovito na muk, šutnju. Kulturpunkt

29.01.2022. (09:00)

Svakako zelenije nego što jesmo

Evo kako su 1989. zamišljali kako će svijet izgledati 2020.

U televizijskoj emisiji staroj 33 godine “Tomorrow’s World” napravljena su razna predviđanja za kuće tadašnje budućnosti u kojoj mi trenutno živimo, a jedno od glavnih pitanja koje se postavlja je hoće li one očuvati okoliš? I dok su se neke prognoze izgleda i mogućnosti kuća budućnosti pokazale pomalo neostvarenima, druge su se tvrdnje pokazale posve točnima. Voditelji spominju mogućnost podesivih prozora koji na dodir postaju zamagljeno staklo. Svjetla sa senzorima postaju sve popularnija i to nije samo potaknuto praktičnošću, već su i zabrinutosti za okolišem oko korištenja energije. Green