Končar: Procvat „bivšeg industrijskog diva“ - Monitor.hr
14.08. (07:00)

Iskra koja se nikad nije ugasila

Končar: Procvat „bivšeg industrijskog diva“

Jedna od ljepših poslovnih priča u Hrvatskoj posljednjih godina. Nakon više od desetljeća stagnacije poslovanja, posljednjih nekoliko godina obilježeno je vrlo visokim rastom prihoda i još više neto dobiti, što je prošlo nezamijećeno u široj javnosti. U 2023. Grupa KONČAR ostvarila je preko 900 milijuna eura prihoda i više od 70 milijuna neto dobiti, što su poslovni rezultati kakve tvrtka realno nikada nije imala, čak ni kada je u „bivšem socijalističkom divu“ bilo zaposleno 4-5 puta više ljudi. Iako nazvana po prvom narodnom heroju Jugoslavije, ona je nastala prije Jugoslavije kao podružnica Siemensa. Tvrtka je preživjela devedesete, a danas se bavi nizom djelatnosti – od proizvodnje električne energije i njezine distribucije, izgradnjom i prodajom tramvaja i vlakova te digitalnim rješenjima. Danas je uspješno uzjahala i valove zelene tranzicije, a dobro joj se piše i u budućnosti. Arhiv analitika


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Kako podići prašinu uz jednu PowerPoint prezentaciju

Brkljača: „Nije to skupo, nego si se ti loše udala!“ O navodnoj skupoći hrvatskog turizma

Guverner HNB-a, iako je uzburkao javnost izjavama kako turizam trpi gubitke, nije izrekao ništa sporno, već je prezentirao podatke o hrvatskom turizmu, koji su mediji iskoristili za senzacionalističke naslove (primjer Index, Kult plave kamenice, Glas Slavonije…). Brkljača za Arhiv Analitiku ističe da je Hrvatska kroz pandemiju imala najmanji pad i najbrži oporavak turizma među mediteranskim zemljama, ali da su više cijene u pandemijskom oporavku možda smanjile cjenovnu konkurentnost. Zaključuje kako tržište samo regulira cijene, no upozorava da bi porezne i regulatorne promjene mogle negativno utjecati na turizam. Sve u svemu, guverner nije kriv za „paniku“, već je samo prikazao slajdove.

15.03. (16:00)

Nisu ni oni skroz bedasti

Brkljača: Zašto „najočekivanija recesija“ nikada nije došla?

Prognozama unatoč, američko gospodarstvo nastavilo je sa solidnim stopama rasta pa je tako BDP u 2023. realno porastao za 2,5%. Štoviše, još uvijek ne pokazuje znakove promjene trenda. Najnoviji podaci pokazuju kako su tri velika gospodarstva – Njemačka, Japan i UK – već u blagoj tehničkoj recesiji. To je slučaj i kod određenog broja manjih zemalja. Stoga prirodno slijedi pitanje: kako SAD-u uspijeva ono što ne uspijeva drugima? Prvo, američka je vlada za vrijeme pandemije „upumpala“ silne količine novaca u sustav; više nego ijedna druga zemlja. Drugi razlog je taj da država i dalje stimulira gospodarstvo odnosno troši značajno više nego što uprihoduje. Treći razlog kazuje kako rast kamatnih stopa nije snažno pogodio niti kućanstva niti poduzeća.

Za sada je agregatna potrošnja dobra, profiti kompanija solidni, cijene dionica se nalaze na rekordnim razinama, a kako su se dosadašnje prognoze o recesiji pokazale promašenima danas sve više prevladava mišljenje da recesije neće niti biti. Ivica Brkljača za Arhiv Analitiku

02.01. (00:00)

Godina većih brojki

Prognoze za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini

I ekonomski analitičar Ivica Brkljača iznio je na Linkedin profilu svoje prognoze za hrvatsko gospodarstvo u godini koja je započela sumirajući ih u sedam točaka (a Lider ih prenosi):

  1. Hrvatski BDP ponovno će rasti iznad prosjeka EU, možda opet u top pet  EU zemalja
  2. Javni dug će pasti ispod granice od 60 posro BDP-a, po prvi put od 2010. godine
  3. Po prvi put u povijesti barem će nam jedna kreditna agencija (Fitch ili S&P) dodijeliti ocjenu A- (high credit quality) za dugoročno zaduživanje
  4. Plaće će nastaviti značajno rasti, i nominalno i realno (povrh stope inflacije). Nominalno će porast opet biti dvoznamenkast
  5. Najviše će rasti plaće u državnom i javnom sektoru. Štoviše, ovo bi mogao biti najveći rast plaća u državnom i javnom sektoru još od ranih 2000-ih. (besramni pokušaj kupovine glasača u super-izbornoj godini ili opravdano dizanje plaća, svatko neka procijeni za sebe).
  6. Mirovine će također značajno rasti, masa izdataka za mirovine će porasti za preko 15 posto (ovo za mirovine i plaće u državnom i javnom sektoru i nije neka prognoza, to već vidimo u planu državnog proračuna za 2024.).
  7. Inflacija će biti osjetno niža nego ove godine, ali i viša od očekivanih 3-4 posto. Ne vidim kako uz sve navedeno (snažan nominalni rast BDP-a, visoki rast plaća i mirovina, visoki državni izdaci) inflacija može biti niža od 3-4 posto, unatoč vrlo visokoj bazi. Jedino ako oplete globalna recesija, a to, barem za sada, ne vidimo.
05.07.2023. (13:00)

Dosta kukanja!

Brkljača: Mitovi i zamjerke turizmu koji se stalno ponavljaju, a ne drže vodu

  • Za razliku od uvriježenog mišljenja, turizam u Hrvatskoj je prilično nisko-profitabilna djelatnost. To je naročito bio slučaj ranijih godina. Kako smo u zadnjih 7-8 godina značajnije produžili sezonu i privukli nove goste, profitne marže su porasle. No, i dalje to nije ništa spektakularno: tko ne vjeruje, neka pogleda profitabilnost najvećih turističkih kompanija u Hrvatskoj pa će se sam uvjeriti. Povrati na investicije u turizmu su prilično dugi i radi se o svemu drugome osim o brzoj i lakoj zaradi.
  • Teza o nekvalitetnom obiteljskom smještaju i zastarjelom namještaju nikako da napusti javni prostor. Javila se i ove godine čim se ukazala prilika. Činjenica je pak da nikad nismo imali veći broj vila s bazenima i moderno opremljenih apartmana nego danas
  • Teza da smo postali preskupa destinacija i kako će nam se to obiti o glavu, ponavlja se doslovno godinama. S obzirom na to da turisti i dalje dolaze, očito je da je nešto s tim „analizama“ ne štima. Jedna od najboljih karakteristika hrvatskog turizma je da ima obilježja savršene konkurencije kao malo koje drugo tržište: nema monopolista ili šačice dominantnih igrača koji diktiraju uvjete već postoji doslovno stotine tisuća sudionika koji samostalno donose odluke o svojim cjenovnim i drugim politikama.
  • Zaključno: Turizam je jedna od najzdravijih grana hrvatskoga gospodarstva (iako ne i super-profitabilna), potpuno je tržišno orijentirana, ne zahtjeva stalne državne potpore kao neke druge grane koje su puno manje kritizirane u medijima. (Za Ekonomski lab Ivica Brkljača)
19.04.2021. (14:00)

Možda se i neće činiti tako, ali snimati će se nostalgične serije o tom vremenu

Desetljeće 2021.-2030. bit će najuspješnije razdoblje u novijoj hrvatskoj povijesti

Baš volimo ove pametne optimiste na Arhivanalitici. Ivica Brkljača objašnjava zašto smatra da će desetljeće 2021.-2030. biti gospodarski najuspješnije razdoblje u novijoj hrvatskoj povijesti: EU fondovi, niske kamatne stope i ulazak u europodručje, promjena strukture gospodarstva u pravcu izvoza, izdašni izvori domaće štednje, građevinski boom. A članak započinje ovako: Hrvatski BDP prošle je godine pao za 8,4% prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku. To je najveća godišnja stopa pada gospodarske aktivnosti otkad postoji usporediva serija za Hrvatsku (DZS od 1995. računa BDP u skladu s metodologijom Europskog sustava nacionalnih računa). Nažalost, niti 2021. nije započela sjajno pa je tako u siječnju potrošnja pala 11. mjesec zaredom; turistička djelatnost odvija se na simboličkoj razini; ugostiteljstvu i nekim drugim djelatnostima tek je djelomično dozvoljeno obavljanje poslovne aktivnosti, a nekima je pak još uvijek potpuno zabranjen rad (i dalje je zabranjen rad sajmova, održavanje koncerata i sl.). Ukratko, stanje nije bajno: gospodarstvo se nalazi u recesiji, javni dug dosegao je rekordnih 330 milijardi kuna ili 89% BDP-a, a prema preliminarnim procjenama prihodi državnog proračuna u prvom su tromjesečju bili niži za 2,6% u odnosu na isto razdoblje lani…

27.02.2019. (12:00)

Analitičar Ivica Brkljača nudi razloge za optimizam i dosta grafova kojima to potkrepljuje: Dok se do 2008. rast temeljio na kreditima, sada rastemo na znatno zdravijim temeljima

20.02.2019. (09:30)

Late starter

Brkljača: Povlačenje EU fondova – sporo, zabrinjavajuće, ali ništa nije izgubljeno

Ekonomski lab analizira stvarno povlačenje sredstava EU fondova, dakle cash flow, i zaključio da smo i dalje veoma loši, najlošiji dapače. Ali, ima i dobra vijest: još ništa nije izgubljeno. Hrvatskoj je do 4.2.2019. isplaćeno 1,76 mlrd. eura odnosno 16% od ukupne alokacije za ovo sedmogodišnje razdoblje. S takvim slabašnim postotkom nalazimo se uvjerljivo na začelju ljestvice… – piše Ivica Brkljača za Ekonomski lab.