Komentar: Zašto bismo uopće kupovali hrvatsko? - Monitor.hr
16.07.2017. (13:50)

Uvoz pameti

Komentar: Zašto bismo uopće kupovali hrvatsko?

“Uprave trgovačkih lanaca će kupovati ono što im se najviše isplati i što tržište traži, a ne ono što ministar dekretom odredi. To su tržišni mehanizmi, koje ministar neće promijeniti ni svojim upisima na Fejsu ni nekakvim propisima. A što se nas kupaca tiče, plaćamo dovoljno i poreza i PDV-a da sasvim pristojno pomažemo hrvatskoj proizvodnji i poticajima i ne moramo gledati odakle je nešto, naše je pravo naš teško zarađeni novac trošiti tamo gdje želimo”, piše Goran Vojković. Index


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Hrskava revolucija za želudac

Raos: Kruh od šturaka (cvrčka) – za dobro zdravlje

Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Po kemijskom sastavu brašno od kućnog šturka (Acheta domesticus L.), čija je upotreba odobrena i u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dosta se razlikuje od pšeničnog brašna, pa i onog mljevenog od punog zrna, integralnog brašna. Ima 16 puta više masti (16 nasuprot 1 %) i skoro pet puta više proteina (63 nasuprot 14 %). Što se pak tiče ugljikohidrata, integralno brašno je njime bogatije (66 nasuprot 10 %) dok su u pogledu vlakana oba brašna podjednaka. No dok bi se proteini iz šturkova brašna mogli nadoknaditi nečim drugim, u njemu ima nečega čega gotovo nigdje drugdje nema. Riječ je o hitinu, ugljikohidratu koji izgrađuje ljušturu šturka, ali i ljušture drugih kukaca i, šire, člankonožaca (rakova i pauka). Novija istraživanja naime pokazuju da bi hitin mogao povoljno utjecati na crijevnu floru, a preko nje i na imunološki sustav. Hitin, doduše, dobivamo i kroz gljive, kaže Nenad Raos za Bug

13.12. (12:00)

Ministar sugerira kruh iz kućne radinosti, inflacija odgovara: "Može, ali premium!"

Rast troškova pritišće pekare: Nova poskupljenja na pomolu

Hrvatska pekarska industrija bilježi visoke prihode i dobit, ali inflacija im diže temperaturu. Sirovine poput maslaca, mesa i kakaa poskupljuju, šećer skače 20%, a energenti ostaju skupi. Unatoč rekordnoj dobiti od 51,6 milijuna eura u 2023., sve veća potražnja za premium proizvodima i pritisak troškova vode prema neizbježnim poskupljenjima. U međuvremenu, ministar predlaže građanima pečenje kruha kod kuće, dok industrija balansira između uvoza brašna i domaće proizvodnje koja pada. Hoće li inflacija prvo zapeći pecivo ili strpljenje potrošača? Poslovni

23.09. (15:00)

Kruh naš u plastičnoj vrećici, ne daj nam danas

Nutricionisti ne preporučuju kupovanje narezanog kruha u plastičnoj vrećici, osim što sadrži konzervanse i aditive…

Danas kada živimo užurbanim stilom života, rezani kruh može biti praktičan izbor jer nam štedi vrijeme. Kao takav često sadrži konzervanse i aditive koji mu produljuju rok trajanja, a čuvanje u plastičnim vrećicama može dovesti do sporijeg sušenja. Općenito, držanje kruha u plastičnoj vrećici je učinkovito u održavanju kruha mekim, ali na kraju može potaknuti rast plijesni jer se čuvanjem u vrećicama sprječava cirkulacija zraka i stvara se povećano vlažno okruženje koje pogoduje njihovom rastu. Sigurnija varijanta je beskvasni, onaj iz kvasa ili kiselog tijesta. Agroklub

22.04. (22:00)

Raise a toast to planet earth!

Najstarije pivo na svijetu dolazi iz Mezopotamije, radilo se od starih kora kruha

Recept za pivo potječe od Sumerana, drevne civilizacije koja je živjela prije 4 do 6 tisuća godina. Ovo drevno pivo, koje se pripremalo prema receptu posvećenom božici piva Ninkasi, bilo je omiljeno među Sumeranima, što dokazuje česti simbol piva u njihovom pisanju. Danas, ovaj drevni recept dobiva novu perspektivu u svjetlu ekološke osviještenosti. Toast Brewing, pivovara u Londonu, koristi bačeni kruh iz pekarnica kako bi proizveli pivo. Korištenjem starog kruha umjesto tradicionalnih žitarica, smanjuje se potreba za uzgojem žitarica, što pridonosi zaštiti okoliša. Osim toga, korištenjem bačenog kruha sprječava se ispuštanje metana koji nastaje truljenjem hrane na deponijima, čime se dodatno smanjuje negativni utjecaj na klimu. (Index)

20.09.2023. (16:00)

Kakav ti je kruh? Dobar mi je, uh!

Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata sve su popularnije, no ne treba skroz izbaciti kruh

Kruh može ostati ključan dio prehrane i pomoći mnogim ljudima u postizanju svojih prehrambenih ciljeva u pogledu hranjivih tvari. Prema informacijama Grains Food Foundation, kruh može biti izvor folata, vlakana, željeza, vitamina B i mnogih drugih hranjivih tvari. Onaj od cjelovitog zrna pšenice i žitarica sadrže posebno visok udio vlakana, što pomaže održati osjećaj sitosti i poticanju probave. Međutim, važno je biti svjestan da prekomjerna konzumacija kruha može imati negativne učinke. Može uzrokovati nadutost, plinove i grčeve, kao i porast šećera i krvi. N1

02.03.2023. (21:00)

Ideje za neradne nedjelje

Jela koja možete pripremiti od starog kruha

Dnevno se u Hvatskoj baci više od 135 tona kruha. To što nije friško ne znači da kruh nije jestiv i koji dan nakon što ga kupimo u pekarama i trgovinama. No, postoje razna rješenja da ih se ponovno iskoristi: u Italiji rade panzanellu i ribollitu, i pappa al pomodoro. Ako ništa, uvijek se mogu napraviti brusketi – prepečeni kruh, češnjak, maslinovo ulje i povrće. U tradicionalnoj grčkoj kuhinji pronaći ćete skoradliu. Riječ je o gustom pireu od češnjaka na podlozi od krumpira, oraha, badema i natopljenog starog kruha. Fattoush je bliskoistočna verzija panzanelle. Sadrži nasjeckanu salatu s puno peršina, vinaigrette i krutone od odstajale pogače. Zatim gazpacho – tradicionalna španjolska hladna juha od rajčica. No, jeste li znali da njeizn tajni sastojak upravo kruh? Eto, sad znate. Green

27.02.2023. (17:00)

Nemreš pobjeć' od neradne nedjelje

Glup piše, pametan pamti: vodič za kupnju kruha nedjeljom

Gdje bi, molim lijepo, hrvatska obitelj nedjeljom trebala kupiti kruh svoj svagdašnji kojim će nahraniti svoj nukleus, ako ne u pekarnici? Nigdje, osim onih 16 radnih nedjelja u godini koje trgovci imaju po vlastitom izboru. Hrvatski će nukleus, prema tome, u budućnosti nedjeljom jesti svagdašnji kruh star najmanje jedan dan. Međutim, ostaje na snazi da se neradne nedjelje ne primjenjuju na brojne druge prodajne objekte. Sudeći po snalažljivom hrvatskom nukelusu, pekarnice bi uskoro mogle niknuti na svim spomenutim mjestima pa ćemo u nedjelju po kruh morati skoknuti na željeznički ili autobusni kolodvor. Ako je tamo gužva, možemo sjesti na gradski bus do Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman gdje možemo kupiti avionsku kartu za Split pa kruh pokušati kupiti u trajektnoj luci. Ivan Grobenski za Glas Podravine.

17.10.2022. (15:00)

Jestiva verzija

Lik Hana Sola napravljen u prirodnoj veličini od kruha

Pekara u regiji Zaljeva San Francisca je od kruha napravila “Pana Sola” – skulpturu visoku 180 centimetara u obliku Hana Sola, lika iz “Ratova zvijezda” onako kako je izgledao nakon što je bio “zamrznut u karbonitu” u filmu “Imperij uzvraća udarac”. Suvlasnice pekare “One House Bakery” u Beniciji u Kaliforniji, provele su tjedne u oblikovanju, pečenju i sastavljanju skulpture u prirodnoj veličini stavljajući na drvenu konstrukciju dvije vrste tijesta, od kojih jednu bez kvasca, s višim sadržajem šećera, koja će trajati duže. Njih dvije su radile noću, kada zatvore pekaru. S ljubavlju izrađeni detalji prikazuju uznemireno lice Hana Sola i kako se napreže da ispruži ruke. N1

29.12.2017. (08:31)

Toga uvijek ima

Jelo godine – kruh

Značajno je vrijeme za kruh u Americi, nakon što se posljednjih godina govorilo kako je loš za zdravlje zbog glutena i ugljikohidrata. No sada je sve više ljudi koji su spremni platiti više kako bi dobili pravi kruh. Najviše različitih vrsta kruha ima u New Yorku. Bloomberg piše o tome kako je kruh ponovo prihvaćen.

09.12.2017. (16:23)

Nema se, može se

Svakoga dana bacimo 135 tona kruha

Svaki se dan u Hrvatskoj baci 135 tona kruha vrijednih 600 milijuna kuna, a prosječan stanovnik EU-a na godinu odbaci hranu vrijednu 1500 kuna. Procjenjuje se da si 55 milijuna stanovnika Europske unije svaki drugi dan ne može priuštiti kvalitetan obrok. Problem bacanja namirnica nije samo ekonomski i ekološki, dakle, već i moralni. 24sata