Koliko zurenje u ekrane prije spavanja (ne) utječe na san - Monitor.hr
09.02.2022. (20:00)

Ma najbolja je knjiga

Koliko zurenje u ekrane prije spavanja (ne) utječe na san

Ispitanici su vodili dnevnik u koji su bilježili informacije vezane uz vrijeme provedeno s medijima prije spavanja, a elektroencefalografijom—testovima koji otkrivaju električnu aktivnost mozga pomoću malih metalnih diskova pričvršćenih na vlasište—zabilježeni su parametri poput dužine, dubine i kvalitete sna. Pokazalo se da korištenje raznih medija sat vremena prije spavanja čak pomaže u uspavljivanju. Štoviše, ako se pritom izbjegava multitasking i ako se mobiteli, tableti ili laptopi kratko koriste u krevetu, uobičajeno vrijeme spavanja čak će se i produžiti. No duža upotreba medija direktno odgađa odlazak na spavanje i skraćuje vrijeme provedeno u snu. Bug


Slične vijesti

28.11. (19:00)

Dobro je tu i tamo ubiti oko poslijepodne

Dobra strana sna: drijemež jača sposobnosti mozga

Istraživanje, objavljeno u časopisu Science, otkriva kako NREM, lakši san koji doživljavamo dok drijemamo, potiče sinkronizaciju mozga i poboljšava kodiranje informacija. Istraživači su te učinke replicirali kroz invazivnu stimulaciju i tako ukazali na potencijalne neuromodulacijske terapije, tretmane za liječenje poremećaje spavanja pa čak i metode kojima bi se poboljšale naše kognitivne i bihevioralne performanse. Neki od učinaka spavanja na obnavljanje i poboljšanje performansi mogli bi se postići i bez potrebe za pravim snom. A to bi moglo biti od koristi u liječenju osoba s poremećajima spavanja ili prilikom istraživanja svemira. Bug

08.09. (10:00)

Ako nisi beba, onda je za razmisliti

Ako netko redovito spava dulje od devet ili 10 sati i još uvijek se osjeća umorno tijekom dana, možda previše spava

Budući da se potrebe za snom razlikuju od osobe do osobe, dugotrajnije spavanje predstavlja problem samo ako ometa nečiju sposobnost da se uključi u svakodnevne funkcije i postigne ono što je namjeravao učiniti u svakodnevnom životu. Prekomerno spavanje, također poznato kao “dugo spavanje”, alternativno se definira kao redovito spavanje više od 10 sati dnevno, iznad preporuke Nacionalne zaklade za spavanje od sedam do devet sati za odrasle između 18 i 64 godine. Kronično prekomjerno spavanje može biti simptom nekog drugog već postojećeg zdravstvenog problema, poput apneje za vrijeme spavanja, sindroma odgođene faze spavanja ili hipersomnije. N1

04.07. (01:00)

Neki se ne gase ni dok spavaju

Pričanje u snu – bezopasno, iako može uzrokovati manje kvalitetan san

Razgovor u snu ne smatra se poremećajem spavanja već normalnom varijacijom ljudskog ponašanja u snu. Međunarodna klasifikacija poremećaja spavanja navodi razgovor u snu pod “izoliranim simptomima, naizgled normalnim varijantama i neriješenim problemima”, zajedno sa stvarima poput hrkanja i početka spavanja — iznenadnog trzaja koji neki ljudi imaju kad zaspu, također poznatog kao hipnagogički trzaji. Međutim, iako pričanje u snu nije poremećaj, može imati neželjene utjecaje na san osobe i na san nekoga tko s njima dijeli sobu ili krevet. Govor u snu, ili somnilokvij, je kad osoba vokalizira dok spava. Te vokalizacije mogu biti pune riječi i fraze, ili mogu biti mumljanje, povici ili čak smijeh. Znanost

02.07. (16:00)

Povratak u pećinu se odjednom ne čini kao loša ideja

Zašto ljeti teže zaspimo? Odgovor bi mogao biti dijelom i zbog evolucije

Naime, naši su preci spavali u pećinama, na hladnom i mračnom mjestu, što su bili savršeni uvjeti za proizvodnju melatonina (hormona sna) u organizmu. Danas nam san remeti javna rasvjeta, a još više od nje plava svjetla svih mogućih ekrana koji su nam okupirali život. Ljeti situacija postaje još kompliciranija jer su dani dulji – prije sviće pa se ranije i budimo, a navečer kasnije pada mrak pa kasnije i tonemo u san. Sam san je puno nekvalitetniji, nego onaj zimski jer melatonin koji organizam luči, nije u stanju uslijed visoke okolišne temperature, rashladiti organizam i uspavati ga. Nacional

16.03. (13:00)

Prije spavanja samo knjiga

Plava svjetla značajno štete zdravlju, mobitele nije pametno držati kraj kreveta

Izlaganje plavom svjetlu u trajanju od 30 minuta dokazano reducira količinu najsporije i najdublje aktivnosti dubokog spavanja (non-REM fazu) i odgađa je za oko 30 minuta, dok je količina sporovalne aktivnosti povećana u drugoj i trećoj trećini noći, što se kosi s normalnim cirkadijalnim procesom. Ključno je smanjiti izloženost plavom svjetlu, a to ćemo postići tako što ćemo ograničiti upotrebu smartphonea i tableta te ostalih gadgeta i televizije u večernjim satima. Bilo bi dobro izbaciti ekrane i routere iz spavaće sobe te istu koristiti isključivo kao mjesto za opuštanje i odmor. Redovito je prozračivati te držati hladnijom od ostatka stana ili kuće. Također, bitno je ne koristiti spomenute uređaje dva sata prije odlaska na počinak kako plavo svjetlo ne bi negativno utjecalo na organizam, kaže neurologinja za Nacional.

13.03. (11:00)

Brainwash, ali prirodan i dobar

Dok mi spavamo, neuroni čiste smeće iz naših glava

Dok danju troši energiju i usisava hranjive tvari, mozak proizvodi i otpadne tvari. Znamo da je za iznošenje tog smeća posao takozvanog glimfatičkog sustava, ali dosad nismo dobili potpunu sliku o tome kako zapravo funkcionira ova mreža odvodnih kanala. No sad su istraživači Sveučilišta Washington u St Louisu proučili neurone koji koordiniraju električne signale kod miševa. Ti su signali generirali ritmičke valove koji pomažu protok cerebrospinalne tekućine kroz mozak, čisteći ga usput. Nova studija, objavljena u časopisu Nature, sugerira da ti obrasci također igraju veliku ulogu i u “pospremanju” mozga. Moguće je čak da se mozak čisti kao što peremo posuđe: širokim potezima, a zatim po potrebi i dodatnom snagom kako bi se riješili zapečenih masnoća koji je teže sastrugati. Bug

09.03. (23:00)

A može i u dvije ture po 4 sata

Najzdravije je spavati punih 8 sati

Dobro prospavana noć vrlo je važna za normalan rad mozga. Naime, tijekom sna, u mozgu se izmjenjuju čitave kaskade kemijskih reakcija, obnavljaju se veze među neuronima, a informacije koje smo primili tijekom dana traže svoje mjesto u memorijskom sklopu. To je razlog zbog kojeg kvalitetan san ima veliku važnost na naše sposobnosti pamćenja. Potvrdila su to brojna istraživanja koja su pomogla da se shvati zašto djeci treba više sati spavanja i zašto je spavanje važan dio oporavka nakon moždanog udara ili ozljede mozga. Većina mladih odraslih ljudi spava oko sedam i pol sati preko tjedna, odnosno osam i pol preko vikenda. Stručnjaci te podatke objašnjavaju činjenicom da je potreba za snom uvjetovana genetskim nasljeđem, higijenom spavanja, kvalitetom sna i dnevnim ritmom. Mixer

05.02. (14:00)

Tko nije, nek si uvede siestu

‘Power naps’ – kratki popodnevni spavanci mogli bi biti dobri za vaše zdravlje

Nedavno istraživanje je pokazalo kako mozgovi onih ljudi koji su drijemali tijekom dana nekoliko puta tjedno bili su oko 15 kubičnih cm veći od mozgova ljudi koji nisu prakticirali popodnevne spavance. Na taj se način odgađa starenja mozga između tri i šest godina. Mozak se inače smanjuje s godinama kako starimo, što nas čini podložnijima nekim bolestima. Ljudi s manjim volumenom mozgova skloniji su višim razinama kortizola, hormona stresa, kao i apneji u snu, odnosno prestanku disanja u snu. BBC Future

04.02. (10:07)

Danska ‘hygge’ metoda spavanja za bolji san: hladna soba, topla posteljina

28.01. (09:00)

Rano rano, idi ranije...

Nitko ne voli ustajati rano u zimskim mjesecima, ali nakon alarma nije dobro ostati u krevetu

Ključ dobrog dana često je povezan s vašim snom. To je zbog onoga što je poznato kao cirkadijalni ritam – 24-satni unutarnji sat u našem mozgu koji “regulira cikluse budnosti i pospanosti” koji reagira na “svjetlosne promjene u našem okruženju”. Zato je dobro da se pokušate oduprijeti iskušenju da svoj telefon postavite na odgodu dok pokušavate dobiti još sedam minuta sna – i ustanite – inače ćete ometati cirkadijalni ritam. San koji ćete dobiti između lude zvonjave alarma biti fragmentiran i neće donijeti nikakve zdravstvene prednosti. Liječnici kažu da je zapravo povezan s “povećanim stresom” i drugim štetnim nuspojavama, piše Mirror. N1