Koliko je ruska invazija na Ukrajinu promijenila svjetski poredak - Monitor.hr
15.02.2023. (16:00)

Danas je sve oružje: energija, podaci, infrastruktura, migracije...

Koliko je ruska invazija na Ukrajinu promijenila svjetski poredak

ŠTETAN UTICAJ GEOPOLITIKE NA ŽIVOTNU SREDINU | Magazin Odbrana i Bezbednost

Rat je zaoštrio globalnu tendenciju formiranja blokova oko Washingtona i Pekinga. „Prešli smo u kaotični multipolarni svijet u kojem je sve oružje – energija, podaci, infrastruktura, migracije”, rekao je šef europske diplomacije Josep Borrell u prosincu. „Geopolitika je ključna riječ, sve je geopolitika.” Središnja Azija, Kavkaz, Balkan, Afrika i azijsko-pacifička regija poprišta su borbi za utjecaj između velikih sila poput Kine, EU, Rusije i Turske – bilo putem financiranja infrastrukturnih projekata ili sporazumima na području trgovinske, vojne ili diplomatske suradnje. „Rusija nije u poziciji da pregovara s Kinom koja će uzeti što god poželi od Rusije, ne dajući Rusiji ono što ona želi: oružje i ključne elektroničke komponente”, rekla je ekonomistica Agathe Demarais, stručnjakinja za sankcije. „Kremlj računa na diversifikaciju svojih geopolitičkih, gospodarskih i strateških veza s Turskom, Bliskim istokom, Iranom i Afrikom kako bi ograničio svoju ovisnost o Kini”, zaključio je Razoux. Tportal


Slične vijesti

06.10. (07:00)

Više od karte i sukoba

Poduzetnici i geopolitika: Nova stvarnost poslovnih rizika

Geopolitika označava utjecaj geografskih, političkih i ekonomskih čimbenika na globalne odnose, a danas je ključna za poslovne odluke. Pad Berlinskog zida donio je optimizam, no svijet je sada u stanju “vulkanskog” nemira. Zveckanje oružjem, trgovinski ratovi (poput SAD-Kina-EU) te energetska transformacija EU-a uz kineske resurse samo su neki izazovi. Globalna fragmentacija, trgovinske barijere i političke tenzije snažno utječu na poduzetničke bilance, zbog čega je razumijevanje geopolitike postalo presudno za poslovni uspjeh. Lider

09.09.2023. (19:00)

Njemu je svijet videoigrica

Zašto Muskov razvoj predstavlja zabrinjavajući presedan?

Elon Musk je sabotirao napad Ukrajine na Krim zbog straha da Rusi ne bace nuklearnu bombu!' | 24sata

Elon Musk je “živahan” i neodgovoran. Njegove izjave na društvenim mrežama ponekad su impulzivne i nepromišljene. Čini se da je to uloga koju je izabrao za sebe, s dalekosežnim posljedicama. Je li američka vlada trebala obuzdati Muska kako bi postavila primjer drugim tajkunima koji sebe smatraju samozvanim čuvarima svjetskog poretka? Intrigantno je da je Musk navodno bio u kontaktu s Bijelom kućom i Pentagonom, ali njihov odgovor nije jasan. Bidenova administracija mora objasniti više o svojoj ulozi u svemu tome. Ovaj razvoj događaja postavlja zabrinjavajući presedan. Bez sumnje će biti više megabogatih pojedinaca s istom kombinacijom bogatstva, moći i ega koji će se htjeti okušati u geopolitici. Postoje razlozi zašto su diplomacija i međunarodni odnosi prepušteni izabranim vladama na Zapadu, s mnoštvom vanjskopolitičkih savjetnika, a ne u ruke jednog čovjeka, piše SkyNews. Nacional

09.09.2023. (15:00)

Budimo realni, hrvatskoj su naciji dani odbrojani

Boris Buden: Novi fašizam nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja

Boris Buden: Novi fašizam nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja | Forum.tm

  • Ne postoji više ljevica kao takva. Mi ne znamo ni što bi to bilo kod nas u Hrvatskoj, a kamoli u Evropi i svijetu. Postoje ostatci ostataka nekadašnje ljevice odnosno rudimenti neke nove, ali to je nedovoljno za ozbiljni izazov postojećem režimu neoliberalnog globalnog kapitalizma. Novi fašizam, ili postfašizam ili kako god hoćete, ne samo da prijeti preuzeti vlast u Evropi, nego, da citiram Darka Suvina, nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja. Ostaje nam samo još kontingencija povijesne prakse ili, drugim riječima, nepredvidivi ishod krize u koju srljamo. A ta kriza može sama proizvesti snage koje će se boriti s njenim posljedicama. Te snage, u mjeri u kojoj će biti lijeve, neće se generirati na nacionalnoj razini, dakle kroz političke institucije takozvane suverene nacionalne države. U neoliberalnom kapitalizmu ta država ne samo da nije više suverena, ona više nije u stanju zaštititi najvitalnije interese svojih građana. Nije njihov servis, recimo socijalni, nego stoji na usluzi kapitalu i njegovim političkim predstavnicima. U tom smislu nekakva nova ljevica koja bi mogla nešto učiniti za te ljude će ili biti transnacionalna ili je neće biti.
  • Što je jugoslavenska prošlost mračnija, to se njihovi epohalni promašaji čini podnošljivijim. Poruka je jednostavna: najgore je iza nas, odnosno, sve što se s nama događa danas, odnosno što će se dogodit sutra, kako god bilo grozno, još uvijek je bolje od one mračne prošlosti. A što ako je istina suprotna? Što ako je ono najbolje iza nas? Ako je, recimo, hrvatska nacija upravo u socijalističkoj, federativnoj Jugoslaviji, dosegla najviši stupanj svog društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja? Što ako je Hrvatska u toj prošlosti imala ono najvrjednije što jedna nacija može imati, a što danas više nema – budućnost? Budimo realni, hrvatskoj su naciji dani odbrojani. Buka
19.05.2023. (00:00)

Sukob dviju velesila je neizbježan

Henry Kissinger: Najveće prijetnje za svjetski mir su SAD i Kina

China's Xi Jinping Henry Kissinger Trump Transition

“Kina i Amerika su dvije sile čija je vojna konfrontacija, povijesno gledano, neizbježna, a takve okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere kako bi se izbjegle fatalne posljedice za čovječanstvo”, smatra bivši američki državni sekretar Henry Kissinger (100). On je u intervjuu Economistu ocijenio da se ne radi o normalnim okolnostima zbog obostrano zajamčenog uništenja i razvoja umjetne inteligencije. “Mi smo na početku okolnosti u kojima bi strojevi mogli izazvati pandemije  smrtonosnih zaraznih bolesti te ne samo nuklearno već i ljudsko uništenje na bilo kom području. Te okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere koji će pokušali izbjeći sukob”, naglasio je Kissinger koji smatra da i Japan ide k tome da za pet godina postane nuklearna sila. Pohvalno se izrazio o vanjskoj politici Indije jer “pokazuje ravnotežu”, a  ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog smatra „izvanrednim, mudrim liderom“. Što se tiče Ukrajine, smatra da joj je mjesto u NATO savezu. Aljazeera

15.05.2023. (01:00)

Zamislite da postoji mogućnost da Kina kupi Meksiko i dođe na granicu sa SAD-om. Što mislite, kakve bi bile posljedice?

Noam Chomsky: SAD i EU spremni su žrtvovati Ukrajinu samo da bi oslabili Rusiju

Noam Chomsky: Nema opravdanja za agresiju, ali ni za provokacije što su vodile prema njoj

  • Na raspolaganju nam je nekoliko desetljeća, ne više od toga, da nešto odlučno poduzmemo u pogledu uništavanja okoliša što će uskoro doći do točke s koje nema povratka, kada ćemo se suočiti s uništavanjem organiziranoga ljudskog društva i brojnim tragedijama na tome putu. To je prvo. Potom, raste opasnost izbijanja nuklearnog rata kako u Evropi, tako i u Aziji. Onda dolazi buduća pandemija koja će biti znatno teža i opasnija od ove posljednje. Industrija izbacuje lijekove što potiču otpornost organizma prema antibioticima, lijekove koji napadaju naš obrambeni sistem, a nije ih moguće nadzirati. Sve su to posljedice kapitalizma kao takvoga, per se.
  • Uzmite, na primjer, veliku korporaciju poput Applea koja spada među najveće svjetske korporacije; pogledajte njezin profit. Najveći dio dolazi, kako bi ekonomisti rekli, iz rente, ne iz proizvodnje. Dolazi od patenata, oblikovanja, neujednačenih međunarodnih vlasničkih prava čime se radikalno krše načela slobodnoga tržišta. To je onaj dio sustava, što počiva na pravilima i interesima američkoga kapitala. I to je vrlo krhak sustav. Korporativni je svijet izmjestio proizvodnju onamo, gdje lako iskorištava radnu snagu, ili je ona jeftinija, onamo gdje se ne poštuju ljudska prava, niti postoji briga za zaštitu okoliša. Sjedinjene se Države na vlastitom terenu postupno deindustrijaliziraju.
  • NATO je uvijek bio agresivna organizacija. Pogledajte njegovo djelovanje posljednjih godina: bombardiranje Srbije, invaziju Iraka, invaziju Afganistana, pogledajte uništavanje Libije nasuprot rezoluciji Vijeća sigurnosti UN što su je agresori sami predložili…
  • Gotovo svi oni 30 godina vode bezobzirnu i provokativnu politiku širenja Atlantskoga pakta, što je suprotno čvrstim obećanjima danima Gorbačovu. Gotovo 30 godina jasno je kako su Ukrajina i Gruzija crvena crta. Nijedan ruski čelnik, od Jeljcina i Gorbačova pa do danas, nije prihvatio mogućnost da Ukrajina i Gruzija postanu članice neprijateljskog vojnog saveza. To je bilo potpuno jasno. Što ne opravdava (rusku) agresiju, ništa ne može opravdati agresiju, ali to je bio glavni čimbenik koji je vodio do nje.
  • Sjedinjene Države preferiraju nastavak rata jer time misle oslabiti Rusiju. To je mnogo puta ponovljeno, nije to bila nikakva tajna. A opravdavalo se time da bi nastavljanje rata Ukrajini omogućilo bolju pregovaračku poziciju. A tko će to biti u boljoj poziciji? Ukrajina je uništena. Nema nikakvih naznaka da bi bila u boljoj poziciji za pregovore. Mislim da znate kako su u ožujku i travnju održani ukrajinsko-ruski pregovori pod pokroviteljstvom Turske. No, britanski premijer Johnson je došao u Kijev i priopćio vladi Zelenskoga da Velika Britanija i SAD nisu skloni pregovorima. Nakon njega došao je ministar obrane, Llyod Austin, ponavljajući svoju uobičajenu izjavu kako rat mora biti nastavljen ne bi li se Rusiju što više oslabilo. I to je ono, što znamo. Sve ostalo su pretpostavke. I to je razlog zašto su se protivili primirju. Tačno
10.05.2023. (12:00)

Otkad je izgubila, KGK je u medijskoj predsjedničkoj kampanji

Bivša gaf predsjednica i kolegij Američke apologetike

Faktor | Kolinda o BiH: "Vrlo nestabilna, preuzeli je ljudi povezani s teroristima, pod kontrolom je militantnog islama"

Kojekakvim apanažama bogato opskrbljena bivša gaf-predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović ne zna što bi sa sobom izvan učestalog nametanja medijskoj javnosti nekim od svojih „talenata“, a sad joj je i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu velikodušno omogućio novi posao: katedru na kojoj je na engleskom jeziku održala predavanje studentima o geopolitičkoj situaciji u svijetu, o svojim iskustvima u Ukrajini pa o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s kojim se svojedobno prisno družila čak u njegovoj privatnoj rezidenciji u Sočiju. Nema veze što „profesorica“ – još bez doktorata na kontroverznoj temi u suspektnim mentorskim okolnostima – nema bitna pedagoško-metodička znanja ni nužan, objektivan, znanstveno i činjenično utemeljen odmak od proameričke isključivosti, što karakterizira cjelokupno njezino političko djelovanje. Znana (pro)američka apologetkinja KGK jednostavno nije podobna govoriti studentima o demokraciji ni o tzv. društvenoj otpornosti ni o zbílji suvremenog društva ni o uzrocima i posljedicama konflikata koji guraju Kuglu na armagedonsko poprište. H-alter

 

23.04.2023. (18:00)

Zašto je otpor Ukrajine pravedan, a otpor Palestine nije?

Gromoglasna šutnja intelektualaca

Europa svjedoči alarmantnom ponovnom pojavljivanju dviju stvarnosti koje uništavaju “područja duha”: uništavanje demokracije, uzrokovano rastom političkih snaga ekstremne desnice i uništavanje mira, uzrokovano prihvaćanjem rata kao nečeg prirodnog. Obje destrukcije legitimiziraju se vrijednostima koje svaka od njih nastoji uništiti: fašizam se promovira u ime demokracije, a rat se promovira u ime mira. Intelektualci nemaju monopol nad kulturom, vrijednostima ili istinom, a još manje nad značenjima koja se pripisuju bilo kojem od tih “područja duha”, kako su se nekada nazivala. Međutim, intelektualci se ne bi smjeli suzdržavati od osuđivanja onoga što vide kao destruktivno za kulturu, vrijednosti i istinu, posebno kada se tvrdi da se to uništavanje provodi u ime ovih “područja duha”. Šutnja nije ništa drugo nego suučesništvo s gospodarima rata. Za razliku od onoga što se dogodilo početkom 20. stoljeća, danas nema poznatih intelektualaca koji bi glasno zagovarali mir, “neovisnost duha” i demokraciju. H-alter

23.04.2023. (09:01)

Sve je usmjereno na otvaranje ekonomije globalnom kapitalu putem uništavanja radničkih prava ili agresivnom privatizacijom javnih dobara

Nela Porobić: U pomoći Ukrajini ne vidim solidarnost, već smišljenu geopolitiku

Rat u Ukrajini – DW – 07.03.2022

Nekom date kredit ili prodate oružje i nazovete to solidarnošću!? Podrška EU-a je jednim dijelom uslovljena postojanjem kreditnog aranžmana s MMF-om i implementacijom reformi koje su usmjerene na mjere štednje. Ovdje na djelu nije solidarnost, već ideološki uokviren proces ekonomske, političke i društvene transformacije ukrajinskog društva. Solidarnost podrazumijeva da shvaćamo da živimo u sistemu koji ugnjetava i stvara nejednakosti, sistemu koji koristi ratove kako bi otvorio nova tržišta, ostvario dobit. Solidarnost je kada mi, kao pojedinci ili kao dio kolektiva, djelujemo na način da srušimo taj sistem. Trenutno ništa što se radi u Ukrajini po meni nije solidarnost, već smišljena geopolitika. Određeni dio pomoći ima humanitarni karakter, ali on je vrlo mali kada ga uporedimo s novim kreditima ili novčanom pomoći za otplatu ranijih zajmova, kaže aktivistkinja, istraživačica i koordinatorica Međunarodne ženske lige za mir i slobodu Nela Porobić. Novosti

16.04.2023. (16:00)

Zamislite da Rusija pobijedi u ovom ratu, a da Donald Trump dođe na vlast u SAD-u

Već dugo svijet nije bio ovako podijeljen. “Liberalna demokracija nije pobijedila”

Matica hrvatska - Vijenac 734 - Veliko preslagivanje svjetske (geo)politike

Analiza EIU-ovog tima pokazuje da dvije trećine svjetske populacije žive u neutralnim ili Rusiji naklonjenim zemljama kad je riječ o ratu u Ukrajini. Tabor koji podržava Zapad predstavlja oko 70 posto globalnog BDP-a. Nasuprot tome, neutralni i Rusiji naklonjeni blokovi predstavljaju oko 30 posto globalnog BDP-a, pri čemu Kina i Indija čine gotovo dvije trećine ove skupine. “Svijet kakav poznajemo gotovo ni po čemu nije jedinstven. Pitanje je što bi se dogodilo da nas hipotetski napadne izvanzemaljska sila, nisam siguran da bi čak i takvo nešto ujedinilo čovječanstvo. Pogledajte religije, pogotovo one abrahamske, toliko sličnosti, a opet toliko udaljenosti, pa i mržnje. Želim reći da smo podijeljeni po raznim pitanjima, počevši od obitelji, preko zajednica, lokalnih i državnih…”, kaže vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić. Index / Večernji

21.03.2023. (09:00)

Kina i Rusija nisu saveznici, ali jesu važni partneri, njihovi odnosi traju više od 400 godina

Kina nije spremna i ne želi rat, ni za Tajvan, ni za Ukrajinu

Kina: Zaslužujemo bolji tretman u svjetskim medijima – PressMedia

“Kina ima ozbiljne izazove na unutarnjem i vanjskom planu, od negativne demografske strukture do sukoba oko uvoza mikročipova. Kina nije spremna i ne želi rat, ni za Tajvan, ni za Ukrajinu”, kaže povjesničar Zvonimir Stopić s Capital Normal University (Peking) i Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. “Čini se kako Zapad nije imao problema s Kinom dok je ona bila samo svjetska tvornica. Problemi su nastali kada je postala u stanju parirati svojim brendovima i ekonomski izazivati SAD. Oštra promjena počinje s Trumpom koji je kineski rast krenuo suzbijati trgovinskim ratom, što je Biden nastavio. Pandemija, poremećaji trgovinskih lanaca, rat u Ukrajini zaoštrili su neslaganja. Kineski pogled na geopolitiku obilježen je nepovjerenjem prema Zapadu. Kina ne želi da ju se svrstava u blokove, nastoji izbjeći hladnoratovske podjele i inzistira na multilateralizmu. Osnovni problem međunarodnih odnosa Peking vidi u agresivnosti SAD-a. Treba imati na umu da je Kina ostvarila većinu svojih ciljeva i da od takve zemlje nije pametno stvarati neprijatelja”, pojašnjava Stopić. Novosti