Koja je moguća zamjena za plinsko grijanje i je li isplativa? - Monitor.hr
17.02.2022. (12:00)

Toplotna pumpa, peleti...

Koja je moguća zamjena za plinsko grijanje i je li isplativa?

Zbog rasta cijena plina mnogi razmišljaju o alternativnom načinu grijanja. Jedna je opcija kotao na drveni pelet, no osim velikih ulaganja, problem je i skladištenje peleta. Druga, možda bolja opcija, je grijanje toplotnom pumpom. Toplotne pumpe izvlače toplinu iz okoline, koja se može nalaziti u zraku, vodi ili zemlji. Uz pomoć dobivene energije rashladno sredstvo se isparava u izmjenjivaču topline i zatim komprimira. Rashladno sredstvo se zagrijava, te dovodi do zagrijavanja vode do željene temperature i zatim se ponovo kondenzira. Potom taj ciklus počinje ponovo. DW


Slične vijesti

24.01. (23:00)

Njima ostaje samo ljubav da ih grije

U Hrvatskoj se zimi u kućama smrzava 239.000 ljudi

Tako proizlazi iz podataka Europskog statističkog ureda prema kojima predlani 10,6 posto stanovnika Europske unije nije moglo primjereno zagrijati svoj dom. To je 1,3 posto više nego prethodne godine. Hrvatska je tu i dalje ispod EU prosjeka sa 6,2 posto stanovnika. Najviše ih je u Španjolskoj i Portugalu (oko 20 posto), a najmanje u Švicarskoj, Luksemburgu, Finskoj, Sloveniji, Austriji i Estoniji. Danica

08.01. (23:00)

I Sjeverno more grije

Danci se griju pomoću morske vode

Umjesto ugašene termoelektrane na ugljen sad je u jednom danskom gradiću u pogon puštena golema toplinska pumpa koja će temperaturu mora pretvoriti u 280 tisuća megavatsati energije dovoljne za grijanje 25 tisuća domaćinstava. Stanovnike južnijih mora to svakako može začuditi, ali Tobias Hirsch iz tvrtke MAN Energy Solutions objašnjava kako ta toplinska pumpa odlično funkcionira “i kod najnižih temperatura, kad Sjeverno more ima 4 stupnja ili čak i manje”. “I tad možemo još uvijek dobivati dovoljno energije iz morske vode i gradu i tamošnjem stanovništvu staviti na raspolaganje vodu zagrijanu na preko 90 stupnjeva”, kaže Hirsch. DW

08.01. (18:00)

Ako daleko putuješ, slobodno napravi pauzu

Grijanje i hlađenje sjedala: Korisne funkcije, ali pretjerivanje može izazvati ozbiljne zdravstvene poteškoće

Uz ugodu u ljetnim i zimskim mjesecima mogu se pojaviti i dugoročne neugode koje ćete liječiti godinama. Urolozi najbolje znaju o čemu je riječ, neovisno radi li se o muškarcima ili ženama. Ukoliko idete na dulji put s malo stajanja, stalno uključeno grijanje sjedala nije dobro za vaš mokraćni mjehur. Kao što za isti taj mjehur nije dobro i da vam tijekom cijelog puta u ljetnim mjesecima puše hladan zrak iz ventilacije.  Hlađenje sjedala može prouzročiti bolesti kao što je prostatitis… Kao što prostata ne podnosi da putujete 10 sati i bez ikakve pauze ne obavite mokrenje. Preporuka urologa s kojim smo razgovarali je da se minimalno svaka dva sata napraviti pauza za odlazak u toalet. Naravno, to će dobro doći i cijelom tijelu – kičmi, nogama, rukama, vašem vratu, prokrvljenosti, mozgu… Radite li velike pauze između odlazaka u toalet, primijetit ćete odgodu funkcionalnosti mokrenja. Revija HAK

26.12.2024. (20:00)

Kad usporedite račune, selo će se prestati smijati

Grijanje na biomasu postaje sve popularnije, troškovi jako mali, uštede ogromne

Kotao je zidan od pune cigle, lijepljen blatom, poput krušne peći, a gore je posut pepelom. Ima sigurnosni ventil za slučaj da voda proključa. Ubace se tri bale slame i za pola sata kotao doseže temperaturu od 70 stupnjeva. Poanta je samo zatvoriti dimne plinove da ne izlaze jer oni griju trideset posto. Troškovi ugradnje takve peći? Oko 1000 eura, kaže Dragan Todorović iz Ljubinića u Srbiji, članak prenosi Dnevno. Njegova je obitelj tijekom četiri godine uspjela uštedjeti čak 7.000 eura na troškovima grijanja. Griju se na biomasu poput stabljika suncokreta, kukuruzovine i slame. Njihov dom uvijek je topao, a mjesečni trošak Todorovićevog kućnog proračuna iznosi svega 20 eura. U početku mu se cijelo selo smijalo, a sada ga kopiraju.

16.12.2024. (14:00)

Bolje platiti režije nego popravke

Ako odlazimo na put, nije loše ostaviti grijanje uključeno

Mnogi vjeruju da se laganim zagrijavanjem prostora, odnosno ne dopuštanjem da se previše rashladi, štede i energija i novac. Naime, ako temperatura u prostoru tijekom dana negrijanja dok ste vi, na primjer, na poslu previše padne, neisplativije će vam biti “odvrnuti ga” na neku jaču temperaturu kada se vratite. Stručnjaci smatraju da je ostavljanje grijanja na laganom “modu” tijekom cijelog dana kako biste uštedjeli na neki način dvosjekli mač. Naime, cjelodnevno grijanje, pa i na nekoj niskoj razini, tjerat će kotao da radi kako bi održavao temperaturu na zadanoj razini. Cjelodnevni rad utrošit će sigurno dosta energije. Zato je preporučljivo rješenje, ako imate tako podešeno kod kuće ili u stanu – timer. Savjeti

13.09.2024. (21:00)

Grijanje po novim pravilima: hladna zima, vrući računi

Stiže sezona grijanja, a stručnjak otkriva kako osjetno uštedjeti na skupim računima

Zbog rasta cijena energenata i smanjenja vladinih subvencija, građanima Hrvatske prijete veći računi za grijanje. Jedina zakonska opcija za uštedu je ugradnja razdjelnika topline, prema Zdravku Vladanoviću, stručnjaku za komunalna pitanja. Razdjelnici omogućuju racionalno upravljanje potrošnjom toplinske energije, a uz njih računi mogu biti i do 25% manji. Bez razdjelnika, troškovi grijanja su veći zbog plaćanja prema koeficijentima, neovisno o stvarnoj potrošnji. Zamjena razdjelnika košta oko 20 eura, a ušteda se vraća kroz jedan do dva računa. Poslovni

31.07.2024. (10:00)

Bez vladine pomoći ništa

Pala prodaja dizalica topline: ‘Nema državnih potpora kao prošle godine’

Prodaja je smanjena unatoč novom zakonu koji je propisao postupno izbacivanje iz upotrebe plinskih instalacija i promovirati grijanje na obnovljive izvore i bonuse za vlasnike ako u kratkom roku ugrade dizalice. Tržište se znatno ohladilo u odnosu na prošlu godinu, građani su suzdržaniji jer nemaju sigurnost u planiranju modernizacije grijanja. Problem bi mogao riješiti širi obuhvat subvencija, sugeriraju u udruzi BDH, istaknuvši ipak da je ključan uvjet za poboljšanje situacije na tržištu povjerenje potrošača. tportal

16.07.2024. (18:00)

Ako klima nastavi ovako, možda ni neće trebati

Više od 270.000 ljudi u Hrvatskoj ne može adekvatno zagrijati svoj dom

Dio emisija stakleničkih plinova dolazi iz kućanstava pri izgaranju fosilnemisijeih goriva za grijanje domova, pripremu tople vode, kuhanje i klimatizaciju. To je predstavljalo 733 kg po stanovniku u EU-u 2021., što je pad u odnosu na 914 kg 2010. Emisije stakleničkih plinova po stanovniku u Hrvatskoj 2021. godine iznosile su 388 kg, a godinu kasnije 406 kg. To je dvije trećine europskog prosjeka. Otprilike devet posto stanovništva EU-a nije imalo mogućnost održavati dom dovoljno toplim. Riječ je o 41,6 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je to 7 posto populacije, odnosno 270.361 osoba. Zgradonačelnik

25.11.2023. (00:00)

Plin više nije 'in'

Nizozemska i Danska zabranjuju ugradnju plinskih štednjaka u novogradnje

Otprilike 100 milijuna ljudi u EU koristi plinske štednjake, uključujući više od polovice svih domova u Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Od 2018. godine postoji zabrana uvođenja plina u novogradnje u Nizozemskoj, a sličnu zabranu ima i Danska. Također, Gradsko vijeće Oxforda najavilo je da će do 2025. zabraniti uporabu plinskih štednjaka u novim zgradama, a to je dio politike ukidanja upotrebe fosilnih goriva i prelaska na zelenu energiju. Green… Osim što sudjeluju u stvaranju sakleničkih plinova, plinski štednjaci također zagađuju zrak u domovima i povećavaju rizik od razvoja zdravstvenih problema kod djece, pokazao je važan izvještaj ekskluzivno objavljen na portalu Euronews. Više od 700.000 slučajeva dječje astme u EU u protekloj godini povezano je s kuhanjem na plin u domu.

28.10.2022. (20:00)

Izmišljanje što jeftinije tople vode

Dizalice topline su možda najbolje rješenje za grijanje, no sve ovisi o potrebama kućanstva

Trebam.hr, portal za odabir lokalnih izvođača u Hrvatskoj napravio je analizu kako bi saznali koje je grijanje trenutno najisplativije, i koje će se dugoročno najviše isplatiti. Veća investicija isplativa je samo u slučaju dugoročne uštede energije. Kod izračuna troškova grijanja u obzir se moraju uzeti cijene energije i učinkovitost sustava grijanja. Grijanje na drva je i dalje najjeftinije, no nije prikladno za sve stambene objekte. Najekonomičnije i ekološki najprihvatljivije je grijanje toplinskom pumpom. Životni vijek dizalice topline je 25 godina, a peći na drva, plin ili ulje 15. No, nedostaci su slabija učinkovitost i buka koju proizvode zimi. Peleti su čišći, no njihovo je skladištenje zahtjevno. Plin je najčišći, ali je skup i ovisi o geopolitičkim uvjetima i državnim ograničenjima cijena… Lider