Koja država u EU proizvodi najviše sladoleda? Hrvatska ne stoji loše - Monitor.hr
22.08.2023. (20:00)

Džaba sve otkad nema Snjeguljice i Njofre

Koja država u EU proizvodi najviše sladoleda? Hrvatska ne stoji loše

Glasaj u velikoj anketi! Snjeguljica ili Njofra - koji ti je Ledo sladoled draži? – Novosti — Ledo

Europska unija lani je proizvela 3,2 milijarde litara sladoleda, što je rast od pet posto u odnosu na 2021. godinu. Najveći proizvođač sladoleda bila je Njemačka sa 620 milijuna litara. Francuska je bila najveći izvoznik sladoleda te je lani u druge zemlje prodala 53 milijuna kilograma ove poslastice. Nakon Njemačke i Francuske, najveći europski proizvođači sladoleda su Italija, Španjolska i Belgija. Hrvatska je na izvrsnom desetom mjestu na listi najvećih proizvođača. Lani je u našoj zemlji proizvedeno 33 milijuna litara sladoleda ili 8,25 litara po stanovniku. Inače, Europska unija je smanjila izvoz sladoleda u zemlje izvan EU za 14 posto. Tportal

Sladoled - ilustracija


Slične vijesti

Prekjučer (16:00)

Nisu samo botovi lažni – čak ni domena nije stvarna

FBI otkrio tajne podatke kako su Rusi lažima i manipulacijama djelovali u EU

Američka vlada optužila je dvojicu Rusa za utjecaj na američke izbore i zaplijenila preko 30 internetskih domena povezanih s kampanjom. Dokumenti FBI-a otkrivaju i širu rusku operaciju usmjerenu na europske zemlje, poput Njemačke, Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj je bio izazvati podjele, diskreditirati SAD te oslabiti podršku Ukrajini. Korištene su krivotvorene verzije poznatih medija i botovi za širenje lažnih informacija. Njemačka je posebno identificirana kao ranjiva meta zbog svoje ovisnosti o ruskom plinu. Index

27.08. (09:00)

Godišnji je prošao, idemo radit

Politico: Von Der Leyen je u prvom mandatu bila krizna menadžerica, izazovi kakvi su pred njom slamaju političare

Europski parlament rascjepkaniji je nego ikada. Rat u Ukrajini ne pokazuje znakove jenjavanja (kao ni sukobi na Bliskom istoku), dok Sjedinjene Države oklijevaju oko daljnjeg financiranja Kijeva. Trump bi mogao pobijediti na izborima u SAD-u u studenome. Tijekom sljedećih pet godina Von der Leyen će također morati pripremiti EU za buduće proširenje – Crna Gora, Moldavija i Ukrajina. Tu su i napeti odnosi s Charlesom Michelom, a iako su uspjeli potisnuti rastuću desnicu, morat će naporno raditi kako bi uvjerili europske zakonodavce da podrže nove zakone. Index

03.07. (18:00)

Što ste kupovali za bagatelu, kupovali ste

EU će uvesti carine na jeftinu robu s AliExpressa, Temua, Sheina…

Prema važećim propisima EU, pošiljke kupljene online u zemljama izvan EU ne podliježu carini ako im vrijednost ne prelazi 150 eura. Europska komisija predložit će do kraja mjeseca ukidanje tog limita. Kritičari Sheina i Temua u Sjedinjenim Državama već su se požalili da kompanije koriste carinska izuzeća kako bi potkopale konkurenciju i izbjegle carinske preglede proizvoda. Takva praksa pomaže dvjema tvrtkama da kupcima diljem svijeta nude haljine po cijeni od samo osam dolara i pametne satove za 25 dolara, primjećuje Reuters. Index

23.06. (20:00)

Nije to Domovinski pokret pa da ih HDZ potamani

Žižek: Bauk neofašizma kruži Europom

Izbori za Europski parlament donijeli su iznenađenje – desilo se baš ono što su svi očekivali. Da parafraziram klasičnu scenu iz braće Marks: Europa možda govori i ponaša se kao da se kreće udesno, ali ne dajte da vas to zavara; Europa stvarno ide radikalno udesno. Zašto trebamo inzistirati na takvom tumačenju? Zato što se većina mainstream medija trudi to potisnuti. Uporno ponavljaju: „Jeste, Marine Le Pen, Giorgia Meloni i Alternativa za Njemačku (AfD) povremeno koketiraju sa fašističkim idejama, ali nema razloga za paniku jer još uvijek poštuju demokratska pravila i institucije kada su na vlasti.“ Trebalo bi nas sve uznemiriti ova normalizacija radikalne desnice, jer ukazuje na spremnost tradicionalnih konzervativnih stranaka da se priklone novom pokretu. Aksiom europske demokracije poslije Drugog svjetskog rata, nema suradnje sa fašistima, tiho je napušten. Slavoj Žižek za Peščanik

08.05. (22:00)

Vole fake news

Krajnje desne stranke dominiraju borbom za birače na društvenim mrežama

Stručnjaci upozoravaju da se ove stranke često koriste lažima i zavjerama kako bi manipulirale ključnim pitanjima poput migracija i okoliša. Istraživanja pokazuju da populističke stranke privlače znatno više pratitelja na platformama poput TikToka, gdje se dezinformacije brzo šire. Europska unija vidi takve kampanje kao ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima, dok stručnjaci ističu da je važno podići svijest o manipulaciji informacijama. (24sata)

29.04. (10:00)

Eeee unijo...

EU: Europa je još bila mala i uska. Ostatak dijelova kontinenta gubilo se u izmaglici. Istočna Europa već je bila odsječena, pala je željezna zavjesa. Hladni rat bio je opasan, i nalagao zajedništvo

Haški kongres 1948. obilježila je rasprava što Europa treba biti, ali 700 sudionika nije dovodilo u pi tanje ujedinjenje. Već je Zajednica za ugljen i čelik bila do tad nepoznati politički objekt. Ta je Zajednica donijela velike carinske olakšice, dakle postavila je podlogu za ekonomsku uniju, počela se graditi struktura i suradnja koja je nalikovala federalnoj državi, ali način na koji su države djelovale bio je unionistički, dogovor onih koji znaju što je čije. Jedni su rekli: Dobro, nismo jedna država, Zajednica za ugljen i čelik, ali trebamo imati vrstu javne građanske kontrole nad radom zajednice koja barem u elementima nalikuje na državu. Na kraju, u ugovor o suradnji unesena je i odredba o stvaranju skupštine koja se zvala Zajednička skupština Zajednice za ugljen i čelik, i koja se trebala sastojati od predstavnika naroda potpisnica ugovora o Zajednici za ugljen i čelik. Naroda! A ne država. Poslovni

26.04. (20:00)

Militarizacija, i što smo još ono rekli

Varoufakis: Europska ratna unija

Ekonomija EU danas je u očajnom stanju, dok se njemački poslovni model ubrzano raspada. Odabravši strategiju srednjeg puta (ni fiskalna unija ni sasvim razdvojeni dugovi i aktive centralnih banaka), EU je sebe osudila na dva desetljeća minimalnih investicija, zbog čega nije uspjela ostvariti potreban tehnološki razvoj osvajanjem zelenih tehnologija (koje bi Europi omogućile da se oslobodi ovisnosti o jeftinom ruskom plinu. SAD i Kina monopoliziraju kapital u oblaku, novi instrument akumulacije bogatstva, i nameću Europi novi hladni rat s katastrofalnim posljedicama u vezi s pristupom njemačke industrije kineskim izvoznim tržištima. Nažalost, Europljani na vlasti odbijaju shvatiti koliko je poslovni model EU neupotrebljiv i koliko su stara rješenja u novom pakiranju beskorisna.

Umjesto šarolike demokratske federacije koja će privlačiti ljude iz čitavog svjeta, dobili smo novu viziju bijelog kršćanskog carstva okruženog skupim lanserima raketa i ogradama pod visokim naponom. To nije Europa kojom će se mladi ponositi, pa ni Europa koju će ostatak svijeta uzimati za ozbiljno. Yanis Varoufakis za Peščanik.

19.03. (16:00)

Povratak škarnicli

EU razmatra smanjenje ambalažnog otpada

Tijela Europske unije postigla su privremeni dogovor o novom zakonu koji bi mogao zabraniti jednokratnu plastiku za voće i povrće u supermarketima. Ciljevi dogovora uključuju smanjenje ambalažnog otpada za 5% do 2030. i 15% do 2040. godine te poticanje recikliranja svih vrsta ambalaže do 2030. Čelnici EU ističu da je ovaj korak ključan u suočavanju s rastućim problemom ambalažnog otpada. (Lider)

12.03. (12:00)

Ma, kako se samo usudila!? Zapanjeni smo

Šefica EU tužiteljstva, Laura Codruta Kövesi, otvorila je vatru na Plenkovića

U demokratskim državama imamo trodiobu vlasti. Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa, rekla je Kövesi, nakon što je Plenković kritizirao istragu EPPO-a o nezakonitim poslovima na Geodetskom fakultetu. Ova kritika predstavlja Plenkovićevu najveću konfrontaciju s moćnom ženom, dok EPPO pokazuje svoju učinkovitost u istrazi korupcije u Hrvatskoj. Plenkovićeva reakcija sugerira nervozu pred mogućim sankcijama EU. (Index)

28.02. (13:00)

Nova era u borbi protiv ekoloških zločina

Europski parlament usvojio novi, stroži zakon o ekološkim zločinima

Prema ovoj direktivi, počinitelji ekocida suočit će se s ozbiljnim kaznama, uključujući mogućnost zatvorske kazne do 10 godina. Prethodna direktiva nije bila dovoljno učinkovita u suzbijanju ekoloških zločina, koji su se, prema Europskom uredu za okoliš, rapidno povećali i postali četvrti najveći kriminalni sektor na svijetu. Nova direktiva cilja na djela poput uništavanja ekosustava i ilegalne sječe šuma. Države članice imaju dvije godine da se usklade s novom direktivom. Ova inicijativa predstavlja važan korak prema zaštiti okoliša i osiguranju odgovornosti za one koji ga uništavaju. (Green.hr)