Nebojša Slijepčević osvojio je Zlatnu palmu i Evropsku filmsku nagradu, propalestinski umjetnici borili su se protiv cenzure, Dalibor Matanić je kenslan jer je godinama uznemiravao kolegice, jedna banana dođe 6,2 milijuna dolara, umjetna inteligencija će nas možda izbrisati s lica Zemlje, a možda i neće, a nakon 149 koncerata na pet kontinenata, završava najunosnija svjetska turneja svih vremena: Eras Tour drmala je nacionalnim ekonomijama, dok su razni predsjednici javno molili Taylor Swift da svrati i u njihovu državu. Ovogodišnja dodjela Nobelovih nagrada zainteresirala je svjetsku publiku za prozu južnokorejske autorice Han Kang, a kulturnjaci koji su nas napustili su Steve Albini, Abdulah Sidran, Luko Paljetak, Paul Auster, Alice Munro... dok broj ubijenih Palestinaca – mahom civila, najvećim dijelom žena i djece – preći će brojku od 45 hiljada. Svejedno, tamo gdje se u kulturnom polju zgušnjava moć, nepogrešivo nailazimo na proizraelske stavove… Boris Postnikov za Novosti
Više na tportalu… dodajmo još koncerte u Tvornici kulture – Alen Vitasović u četvrtak, Prljavo kazalište (s Davorinom Bogovićem) u petak, a u subotu Artan Lili.
Tjednik Novosti pokrenuo je novi prilog posvećen kulturi – Kulturne novosti. Izlazit će jednom mjesečno, u početku na osam stranica, a kasnije i više. U svakom broju donosit će po nekoliko tema i veliki intervju s istaknutim ličnostima s kulturne scene, a specifičnost priloga je i sedam redovnih kolumni čiji autori i autorice dolaze iz cijele regije. Više o tome za Vidu TV rekao je Boris Postnikov, kolumnist Novosti i urednik priloga.
Iako se Hrvatska nalazi u dijelu svijeta gdje se jezici isprepliću, a velik dio povijesti dijeli, kultura je ta koja razdvaja Hrvate od naše slavenske braće. Sinonim za nas je naša crveno-bijela šahovnica, nogomet nam je sveprisutan, a poznati smo im i po borbenosti, prije svega za našu samostalnost. Razlikuju nas od Srba (po ponašanju), vrlo smo modno osviješteni, samopouzdani smo, ali ne i arogantni, a imamo i ukusnu domaću kuhinju. Iako smo mala država, stranci primijećuju našu raznolikost od regije do regije. Obitelj nam je na prvom mjestu, a smatraju da smo u svojevrsnoj krizi identiteta, jer smo civilizirana država poput onih u srednjoj Europi, iako imamo nešto kaosa naslijeđenog s Balkana. The Culture Trip
Tijekom šest vikenda u sedam će se kvartova održati više od 50 različitih programa uz više od sto izvođača. Koncerti, kazalište za djecu i odrasle, suvremeni cirkus te filmske projekcije na otvorenom privremeno će proputovati kroz zagrebačka naselja te tako njihovim stanovnicima omogućiti neposredan kontakt s kulturnim sadržajem. Tijekom lipnja, srpnja i rujna aktivnosti će se održavati u Novom Jelkovcu, Svetoj Klari, Malešnici, potom Sigetu, Gajevu i Srednjacima te Ravnicama. Program ovdje. Journal
“U kulturnom sektoru, a posebno u civilnom društvu, prevladava projektna logika nestabilnog, ali i nedostatnog financiranja, zbog čega su mnoge organizacije ovisne o mnogostrukim izvorima prihoda. Tržište je nerazvijeno, prostorni i drugi resursi su neadekvatni, nedostatni… Temeljna se egzistencija osigurava radom na više poslova u više organizacija, a čak i kod poslodavaca u drugim sektorima, ili zahvaljujući obiteljskoj potpori”, kažu iz Zaklade Kultura nova. U suvremenom svijetu su nam svima priroda poslova koje radimo, internet i društvene mreže poremetile fokus i koncentraciju. Prva priznajem da nemam kapaciteta za fokusirano i efikasno u kontinuitetu odraditi puno radno vrijeme. Nakon dva sata pisanja neke natječajne prijave paše mi protegnuti noge, staviti veš da se pere i ručak da se dinsta na laganoj vatrici. Pa onda opet radim dva sata, obavim neke telefonske dogovore, isplate honorara i sl. pa ispružim noge na kauču i pojedem ručak gledajući neku dobru seriju. Budimo realni, onda opet radim popodne i završavam nedovršene poslove… Jelena Hadži-Manev za Večernji.
Životne prekretnice, događaji koji nas formiraju, life changing moments točke su na koje se vraćamo kada razmišljamo i govorimo o sazrijevanju. Dokumentarni film Tijelo prati priču o životu protagonistkinje Urške Ristić prije i nakon dijagnoze encefalitisa i vaskulitisa kroz niz privatnih snimaka, uglavnom iz prijateljske vizure redateljice, koja se u filmu pojavljuje kao sugovornica. Temom obilježenosti tijela bavi se i film Vilinski vrt redatelja Gergőa Somogyvárija. Vilinski vrt prikazuje suživot trans djevojke Fanni i starca Lacija. Pitanje kakav je osjećaj boraviti u tijelu koje ne uspijeva reproducirati ideal u različitim se kontekstima javlja u oba filma, povlačeći za sobom i diskurs o mentalnim bolestima. Osvrt donosi Sara Gurdulić za Kulturpunkt.hr