Ključni elementi uspješne zgrade - Monitor.hr
21.03. (11:00)

Cigla po cigla do savršenstva

Ključni elementi uspješne zgrade

Uspješna zgrada kombinira čvrstu konstrukciju, funkcionalnost i estetiku. Kvalitetni materijali i dobra izolacija osiguravaju dugovječnost i energetsku učinkovitost. Dizajn mora biti prilagođen korisnicima, omogućujući udobnost i praktičnost. Pravilna ventilacija i osvjetljenje doprinose zdravlju i produktivnosti stanara. Održavanje je ključno – čak i najbolje građene zgrade propadaju bez redovitih popravaka. Dodatni faktori, poput lokacije i ekološke održivosti, također igraju važnu ulogu. Ukratko, uspješna zgrada je ona koja traje, štedi energiju i služi svojim korisnicima na najbolji mogući način. Zgradonačelnik


Slične vijesti

Četvrtak (11:00)

Nekima se možda samo ne plaća porez

U Hrvatskoj je tri puta više praznih stanova od onih koje građani legalno iznajmljuju

  • 2,3 milijuna stambenih jedinica
  • 231.000 koristi se za kratkoročni najam
  • 595.000 stambenih jedinica je prazno
  • 132.000 stambenih jedinica za obavljanje djelatnosti.

Na Savjetima i Zgradonačelniku ističu da je pitanje koliko je stanova u najmu u sivoj zoni, no neće spekulirati. No, zabrinjava da je broj stanova porastao, i to za 6,5 posto, dok je broj nastanjenih stanova pao za 4,2 posto. Pitanje je hoće li najavljene promjene Stambene politike unijeti neki pomak.

26.03. (14:00)

Kad susjed sruši zid, zgrada padne

Novi zakon o zgradama – red, kaos i peterostruka pričuva

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada donosi stroža pravila – zabranjeno je dirati nosive zidove, predstavnici stanara postaju obvezni, a ako suvlasnici ne donesu godišnji plan upravljanja, pričuva može skočiti pet puta. Minimalna pričuva od 21 eura može narasti na 150 eura mjesečno! Vlada do lipnja planira sufinanciranje dizala, ali tek treba vidjeti koje će općine sudjelovati. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik upozorava da su građani godinama ignorirali održavanje zgrada, no sada će ih zakon natjerati na odgovornost – ili na veće troškove. N1

17.03. (09:00)

Možda će tada biti lakše kupiti jedan

Bašić: Za 25 godina imat ćemo više stanova nego stanovnika

Prema UN-ovim projekcijama, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas. Pritom treba naglasiti da je istraživanje pošlo od pretpostavke da u Hrvatskoj živi 4,03 milijuna stanovnika, a ne 3,88 milijuna, koliko je pokazao posljednji popis stanovništva. S druge strane, ono što Hrvatskoj gotovo konstantno raste je broj stanova. Tržište nekretnina je jako tromo tržište gdje promjene nisu brze. U samo deset godina izgrađeno je 394.277 stanova, što će reći kako će do 2050. godine, ukoliko se ovako nastavi, biti više stanova nego stanovnika. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

10.03. (15:00)

Nema skrivanja kvadrata

Prijava poreza na nekretnine: Do kraja ožujka dostaviti podatke koji Poreznoj nisu poznati

Vlasnici nekretnina moraju do 31. ožujka prijaviti promjene koje utječu na oporezivanje ili oslobođenje od poreza. To se ne odnosi na nekretnine za koje se plaća komunalna naknada ili iznajmljuju uz prijavljeni ugovor. Prijava se odnosi na promjene u namjeni, veličini ili statusu nekretnine. Zahtjev se predaje Poreznoj upravi ili putem ePorezne od 24. veljače, dok će mPorezna biti dostupna u ožujku. Ne prijavite li na vrijeme, mogli biste platiti više nego što ste planirali. N1

04.03. (00:00)

Čekajući Godota... pardon, građevinsku dozvolu

Gradnja u Hrvatskoj: između nade i očaja

U Hrvatskoj, proces dobivanja građevinske dozvole često se pretvara u birokratski labirint, gdje investitori provode mjesece, pa čak i godine, čekajući na potrebna odobrenja. Iako zakonski rok za izdavanje dozvole iznosi 45 dana od predaje potpunog zahtjeva, stvarnost je često drugačija. Prije samog zahtjeva, investitori moraju proći kroz niz proceduralnih faza, uključujući izradu idejnog i glavnog projekta, pribavljanje posebnih uvjeta i rješavanje vlasničkih odnosa. Regionalne razlike i složenost projekata dodatno utječu na trajanje procesa. Iako se očekuje novi Zakon o gradnji 2025. godine, ključna poboljšanja uključuju detaljnije prostorne planove, smanjenje administracije i modernizaciju procedura. Lider

02.03. (08:00)

Iznajmljivači (ni)su na potezu

Zakoni dolaze i prolaze, ali najamnine ostaju iste

Problem priuštivog stanovanja raste, a Hrvatska je donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine. No, hoće li donijete mjere išta promijeniti? Trenutno ne izgleda tako. Novi zakon zahtijeva suglasnost za kratkoročni najam u zgradama, ali porez od 400-500 eura godišnje nije dovoljan da motivira iznajmljivače na dugoročni najam. Bez ozbiljnijih fiskalnih pritisaka, vlasnici nemaju razloga mijenjati način iznajmljivanja. Tek kroz nekoliko godina neki bi mogli prijeći na dugoročnu opciju, ali do tada će stanarine ostati visoke. Ukratko – zakon je tu, ali tržište se ne da. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

17.02. (09:00)

Jer šarenilo fasada i betonizacija su nebitni

Klima uređaji kao glavni neprijatelji urbanizma – nisu jedini problem na zgradama…

Arhitekt Antonio Grgić pozdravlja uklanjanje klima uređaja s pročelja, ali smatra da je to minoran problem u odnosu na kaotičnu gradnju kojom dominira kapital. Ističe da vizure gradova narušava nekontrolirana paleta boja fasada, bespravne prenamjene balkona i loš odabir građevinskih materijala. Smatra da bi gradovi trebali regulirati kolorite pročelja i estetske standarde. Kritizira ministarstvo koje ignorira stvarne probleme, dok se kapital gomila poput tumora, ostavljajući gradove s praznim stanovima i apartmanima. Na kraju zaključuje – skupljamo papiriće s poda dok ignoriramo urbanistički nered. Danica

16.02. (18:00)

Građevina, politika i gableci bez pokrića

Dugovječni čelnik građevinske tvrtke (77): Cijene stanova mogle bi biti i 20 posto niže, gradnjom se često ne bave stručnjaci

Mirko Habijanec (77) spada među najdugovječnije menadžere u Hrvatskoj. Gotovo 30 godina je na čelu jedne od najvećih građevinskih firmi – križevačkog Radnika. Za tportal se prisjetio vremena kad je istu tvrtku predstavljao u Njemačkoj, gdje stanke i gableci nisu plaćeni, kao ni putni troškovi (valjda bi volio da isto bude i kod nas). Upozorava na nelojalnu konkurenciju koja dio plaće daje na ruke, ali i to kako je kod nas puno više građevinskih tvrtki nego u Austriji. Tvrdi kako je građevinarstvo i dalje jedna od glavnih industrija u svakom gospodarstvu. Također tvrdi kako su kvadrati u Zagrebu preskupi, i za to naveo niz razloga, poput prevelikog uplitanja države u stambenu politiku pojedinih lokalnih samouprava. Od članstva u HDZ-u, kaže, nema nikakve koristi, a na čelu Radnika ga neće zamijeniti sin, inače direktor druge tvrtke, već netko od inženjera.

08.02. (13:00)

Susjedi, ne budite k'o šlag na torti - samo da ste tu...

Od pasivnosti do aktivizma: Suvlasnici, preuzmite odgovornost za svoje zgrade

Stambene zgrade nisu samo građevine, već zajednice koje zahtijevaju angažman i odgovornost suvlasnika. Umjesto stalnih pritužbi na upravitelje i predstavnike, suvlasnici se trebaju aktivno uključiti u rješavanje problema. Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada od 2025. godine donosi više odgovornosti za sve, uključujući obvezu upisa zajednice suvlasnika u registar. Suvlasnici imaju pravo promijeniti upravitelja i predstavnika ako nisu zadovoljni njihovim radom. Ključna je kultura odgovornosti, transparentnost financija i aktivno sudjelovanje u donošenju odluka. Jasmina Džanović za Zgradonačelnik.