Otkliži u Novu
Klizalište Ledeni park na Tomislavcu iz zraka
Ledeni park je najveće klizalište na otvorenom u ovom dijelu Europe, s površinom leda od tisuću petsto kvadratnih metara. Zagreb.info
Ledeni park je najveće klizalište na otvorenom u ovom dijelu Europe, s površinom leda od tisuću petsto kvadratnih metara. Zagreb.info
Turistička zajednica Grada Zagreba izdala je brošuru s adventskim programima u gradu, ponudivši posjetiteljima – odmah ispod “Božićne čarolije Adventa” – i jedinstvenu turističku turu “Walk with Tito”. Kao da je s Marxa pao, kao da nekoliko trenutaka ranije nije i sam oglasio opću uzbunu zbog državnog udara i komunističke okupacije Zagreba, tupo se odjednom Peternel čudi i iščuđava zašto nema adventskog klizanja na Tomislavovom trgu i zašto se ugostiteljima i taksistima oduzima zarada. Ne znam što je očekivao od komunista? Božićnu ledenu bajku i adventski poduzetnički inkubator na Zrinjevcu?! – piše Boris Dežulović. N1…
Adventske kućice koje se daju u najam podijeljene su na one za ‘ugostiteljstvo-slastice’ i one za ‘prigodnu prodaju’, a navode se lokacije, površina kućica te naknade po metru kvadratnom. Najskuplji najam plaćat će oni koji žele imati kućice na Trgu Bana Josipa Jelačića i u Gajevoj ulici. Objavom natječaja prekida se dosadašnja praksa koja je dovela do malverzacija s davanjem kućica u najam. Telegram…
A meni je teško priznati što meni ove zime neobično nedostaje. Onaj vašar od zagrebačkog Adventa kojeg sam tako samouvjereno zadnjih godina prezirala. Što bih sve dala za šarene žaruljice, lažno pitoreskne kućice i gužvu u centru. Bilo što, samo da sakrije ovo depresivno sivilo koje nas okružuje. Dok planiram i sanjarim kako ću sljedećeg lipnja na Jarunu, zagrljena s mužem, od sreće vrištati kada Beck na INmusicu počne svirati omiljenu nam – “Debru”. Možda? Piše Pavica Knezović Belan za Jutarnji list
Zagrebački advent će se ipak održati, ali bez klizališta i spornih kućica s hranom i pićem. Umjesto njih ugostitelji će u svojim lokalima nuditi hranu za van. Osmišljen je virtualni program koji će se moći vidjeti kroz ekrane mobitela, a koncerti će se održavati s božićnih balkona u Tkalči, galeriji Lav i s balkona Hrvatskog narodnog kazališta. 24sata…
Gradska turistička zajednica pod sloganom “Osjetite svjetlost” pripremila je tri nova projekta – prvi je Svjetlost Zagreba za koji Turistička zajednica poziva Zagrepčane da okite svoje prozore; drugi projekt je šetnja kroz zagrebačke crkve i njihove jaslice; treći projekt je Proširena stvarnost na preko 20 lokacija. U planu je 10 koncearata duhovne i prigodne glazbe, klizališta na Tomislavcu neće biti, barakice s kobasicama i vinom ostaju. RTL
“Ne može to beskonačno rasti. Očekujem za dva tjedna blagi pad, neće to biti naglo, ali očekujemo pad broja zaraženih” – rekao je zagrebački gradonačelnik govoreći o mogućem Adventu u Zagrebu. Ako ga bude, bit će izbačeno polovica lokacija, a tamo gdje su terase ugostitelja neće biti kućica. Strasbourg je odustao od adventskog sajma (Telegram).
Organizatori Adventa u Zagrebu trebaju se birati putem javnog poziva, lokacije dodjeljivati javnim natječajem, a podzakup treba zabraniti, predlaže stranka Glas. O prijedlogu, kojem je cilj stati na kraj malverzacijama, Skupština će raspravljati u veljači. 24 sata…
Dugo se nisam bavio uslužnim djelatnostima i moram reći da je to veliki gušt. Adventski su kupci blagoglagoljivi, sretni, rado počaste komplimentom kada im se svidi ono što su naručili… Gosti pristižu neprestano, čini se da u ovom gradu žive svi ljudi svijeta. Sa svakim se, dakako, i u toj gužvi stigne malo porazgovarati. Rad je isti kao u sezoni: nema odmora, pauze, Badnjaka. U 23 sata ili ponoć, kada zatvaram, jedva da imam snage staviti lokot u bravu – piše reporter Jutarnjeg (preko dana je bio radio svoj novinarski posao).
Nakon što su mediji (hvala im na tome) otkrili najblaže rečeno čudne načine gradske dodjele prostora za takozvane „kućice“ na Adventu u Zagrebu, postavilo se vrlo jednostavno pitanje: zašto Grad Zagreb ne alocira „kućice“, odnosno rijedak prostor na kojem su one smještene, aukcijom, ne bi li maksimalizirao prihod, kako to u sličnim slučajevima rade sve javne institucije ovoga svijeta? – pita se Velimir Šonje, Ekonomski lab.
Tri slučaja izvlačenja novca od države primjeri su istog sistema, piše Fižulić: Kada se prebroji sve privatne „organizatore manifestacija“, nositelje različitih koncesijskih prava za korištenje zraka, voda, zemlje i podzemlja, većinu postupaka javnih nabava te nebrojene korisnike svekolikih subvencija znat će i odgovor na pitanje zašto su tri desetljeća ove zemlje nepovratno i uzalud potrošena i zašto je barem trećina privatnoga sektora ovisna upravo o ovakvome javnom i državnom. Za tu trećinu država u kojoj nema „organizatora manifestacija“, čudnovatih koncesija i diskrecijskih subvencija i nema previše smisla.