Klimatske promjene donose novosti u poljoprivredu, moći ćemo uzgajati tropske kulture - Monitor.hr
26.09.2024. (23:00)

Zamisli za sto godina: Ovakav je kolač od domaćeg slavonskog kokosa moja baka radila

Klimatske promjene donose novosti u poljoprivredu, moći ćemo uzgajati tropske kulture

Sve je to novo normalno. Vremenske nepogode uzrokovane globalnim zagrijavanjem iz temelja mijenjaju najvažniju proizvodnju na svijetu, onu hrane. Poljoprivrednici koji neće mijenjati svoj pristup proizvodnji jednostavno neće moći opstati na tržištu. Podaci Ujedinjenih naroda za 2018. i 2019. kažu da su površinske temperature od druge polovice 19. stoljeća u Europi porasle za gotovo 2 °C, što je oko 0,9 °C više nego u ostatku svijeta. Vezano za stočarstvo, klimatske promjene i povećanje sušnih razdoblja, vjerojatno će utjecati na smanjenje proizvodnje mlijeka, kvalitetu proizvoda i smrtnost životinja, njihovo reproduktivno zdravlje i porast osjetljivosti na bolesti.

Također, utječu na razvoj pčelarstva, proizvodnju meda i ostalih vezanih proizvoda, stoji u Studiji utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu. Postoji i realna mogućnost uzgoja dvije ili više različitih kultura – poslije žitarica i krumpira uzgojiti kukuruz ili soju u istoj godini. Pozitivna je i mogućnost proširenja uzgojnog područja kao i uzgoj tropskih i suptropskih kultura na područjima na kojima to do sada nije bilo moguće. Poslovni


Slične vijesti

Ponedjeljak (20:00)

Led koji nas čuva, zasad

Antarktička cirkumpolarna struja mogla bi usporiti za oko 20 posto do 2050., što bi imalo velike posljedice na klimu

Antarktička struja, četiri puta snažnija od golfske struje, ključan je dio svjetske “oceanske pokretne trake”, koja pomiče vodu diljem zemlje, povezujući Atlantski, Tihi i Indijski ocean. Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju. Ako se ovaj trenutni ‘motor’ pokvari, moglo bi biti ozbiljnih posljedica, uključujući više klimatske varijabilnosti, s većim krajnostima u određenim regijama i ubrzanim globalnim zatopljenjem zbog smanjenja kapaciteta oceana da djeluje kao (sredstvo za upijanje) ugljičnih plinova, kazuju klimatski znanstvenici. HRT

02.03. (15:00)

Ledeno doba na pretplatu

Sljedeće ledeno doba stiže za 11.000 godina – osim ako ga ne otkažemo klimatskim promjenama

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT

23.02. (09:00)

Klima se mijenja, ali novac još uvijek curi na krivu stranu

Financijski sustav pod klimatskim termalnim udarom

Zemlje globalnog juga, iako najmanje krive za klimatske promjene, najviše trpe njihove posljedice. Na COP29 u Bakuu razvijene su zemlje obećale milijarde dolara pomoći, no ključno pitanje ostaje učinkovitost financiranja. Državne razvojne banke moraju preusmjeriti tokove novca u zelene projekte i potaknuti reformu globalnog financijskog sustava. Bez prestanka financiranja štetnih sektora i uvođenja transformacijskih financija, klima neće biti jedina koja prolazi kroz oluju – cijelo gospodarstvo bi moglo završiti pod vodom. Poslovni

03.02. (08:00)

Nešto između godišnjeg i bolovanja

Pokraj godišnjeg odmora, u nekim državama radnici imaju pravo na – klimatski dopust

Čim se vrate s godišnjeg odmora, mnogi brojeći neradne dane razmišljaju o sljedećem. No neki već imaju pravo i na plaćeni klimatski dopust – doduše, zasad u Kanadi i Španjolskoj – i to zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Radnici u Španjolskoj od prošle godine imaju pravo na četiri dana plaćenog dopusta kada ne mogu doći na posao zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. Kanada ga je prva u svijetu ozakonila te njezini radnici mogu tijekom jedne kalendarske godine dobiti pet dana plaćenog dopusta. Dodatnih pet dana dopusta mogu dobiti u slučaju produljenoga izvanrednog stanja. Klimatski dopust najprije je odobren u dijelovima Španjolske uništenim u velikim poplavama potkraj prošle godine, a zatim u cijeloj državi. U Hrvatskoj je vjerojatnije da će se sljedeći dopust poklopiti s praznicima usred tjedna i nekim majstorski spojenim produženim vikendom. Lider

29.01. (09:00)

Ostaje nada da će razum pobijediti

Deset godina napora međunarodne zajednice da klimatske promjene održi u koliko-toliko održivim i predvidljivim granicama, propalo je u jedan dan – ponovo

Iran, Jemen, Libija i SAD trenutačno su jedine zemlje svijeta koje nisu potpisnice Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Američki predsjednik Donald Trump za to se pobrinuo odmah po preuzimanju vlasti. Već prvog dana drugog mandata “poklonio” se fosilnoj industriji i objavio direktivu o napuštanju Pariškog sporazuma; potez koji je povukao i u prvom mandatu na čelu SAD-a. Svijet je na putu prema porastu temperature od 2,5 do 2,9 °C do kraja stoljeća, u odnosu na predindustrijske razine, a Pariški sporazum je jedini pokušaj da se izbjegne najgori scenarij. SAD se već jednom povukao iz Pariškog sporazuma, izvjesno je da će odluke Donalda Trumpa unazaditi globalne napore u obuzdavanju klimatske krize, ali ostaje nada da će njegove opasne namjere i politike potaknuti snažniji otpor i čvršću organizaciju u borbi za zdrav okoliš i pravednije društvo. Faktograf

27.01. (14:00)

Ali nije ni nula

Vučković: Utjecaj hrvatske industrije na klimatske promjene je manji od 1 posto

Hrvatska sigurno značajno ne oštećuje naš okoliš – rekla je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovarajući Nini Raspudiću, kojeg je zanimalo koliko hrvatska industrija utječe na klimatske promjene, u jeku najave ponovnog izlaska SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma. Vučković je istaknula kako to što Hrvatska značajno ne oštećuje okoliš, ne znači da ne treba voditi računa o kvaliteti okoliša i prirode, te se pripremati za sadašnje i buduće događaje vezane uz klimatske promjene. Najizloženija klimatskim promjenama u Hrvatskoj je dolina Neretve, koja je u opasnosti od presušivanja. Za Hrvatsku je predviđeno neto uklanjanje ugljika u 2030. godini od 5527 kilotona ekvivalenta CO2 pri čemu smo sada na razini od nešto više 4800 kilotona. Lider

17.01. (19:00)

Kako spasiti svijet uz dobro promiješane koktele panike i apatije

Globalne prijetnje 2025.: Oružani sukobi i klima u fokusu

Uoči Davosa, WEF-ovo istraživanje otkriva da čelnike najviše brinu oružani sukobi i klimatske krize. Glavni rizici uključuju ekstremne vremenske nepogode, gubitak bioraznolikosti, tehnološke prijetnje poput dezinformacija i AI. Trumpov povratak na vlast dodatno usložnjava globalne izazove. tportal

14.01. (20:00)

Prirodu nije briga za neke tamo sporazume

Vruća tema: Led se topi, a optimizam se topi brže

Intenzivno korištenje fosilnih goriva od početka 20. stoljeća uzrokovalo je emisiju stakleničkih plinova i porast globalne temperature. Unatoč naporima iz Pariškog sporazuma da se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 °C, temperature su već premašile tu granicu. Znanstvenici upozoravaju na brže nego očekivano zagrijavanje koje dovodi do ekstremnih vremenskih pojava. Dok politički lideri oklijevaju, priroda ne čeka, a optimisti nalaze olakšanje u ironiji – barem će Titanik izbjeći santu leda. Milorad Milun za Novosti.

11.01. (12:00)

Neka naprave mapu s mjestima pogodnima za život

Ovo je najsušniji početak zime u Kaliforniji: ‘U svijetu koji se zagrijava više ne postoji klasična sezona požara’

Kalifornija je posebno osjetljiva na najgore učinke klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Mediteranska klima države već je obilježena ekstremima; ljeta su bez kiše, a većina oborina pada zimi. Čak i male promjene vremenskih obrazaca mogu izazvati razdoblja biblijskih poplava ili razorne suše. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, ovi masivni prijelazi između sušnih i kišnih razdoblja, poznati kao “vremenski udari”, postaju sve češći kako se planet zagrijava zbog zagađenja fosilnim gorivima – i ta kolebanja povećavaju rizik i jačinu pojava poput požara i iznenadnih poplava, navodi CNN. Index

29.12.2024. (20:00)

Klima, izvlačimo li se na tanki led?

Klimatske promjene 2024: Topli rekord i hladan tuš za planet

Godina 2024. bit će najtoplija u povijesti, uz porast prosječne temperature iznad 1,5 °C. Klimatske promjene, uz podršku fenomena El Niño, donose češće ekstremne vremenske prilike. Iako Pariški sporazum cilja ograničiti globalno zagrijavanje ispod 2 °C, trenutačni trend vodi prema 3 °C do 2100. DHMZ modernizira sustave, dok svjetski lideri na COP29 ostaju podijeljeni. Hrvatska doprinosi obnovljivim izvorima, no globalni dogovor i dalje djeluje kao daleki san, unatoč alarmantnim znanstvenim upozorenjima. Vremena za reakciju sve je manje, a posljedice sve skuplje. HRT