Klimatske dezinformacije iz našeg sokaka - Monitor.hr
20.07.2023. (12:00)

Tko ne vjeruje, stići će i njega nevrijeme

Klimatske dezinformacije iz našeg sokaka

Unatoč znanstvenom konsenzusu da je zagrijavanje planete rezultat ljudskog djelovanja i iskustvu sve ekstremnijih vremenskih uvjeta, glasovi klimatskih skeptika i dalje imaju publiku. No, ovo su utvrđene činjenice: Zemlja je danas u prosjeku 1,1 °C toplija nego u predindustrijsko doba. Od 19. stoljeća znamo kako funkcionira efekt staklenika. Mjerenja postoje od 1880. godine i govore da je Zemlja toplija zato što posljednjih dvjestotinjak godina u atmosferu upumpavamo stakleničke plinove. Prvi korak da se zaključci znanstvene zajednice prevedu u političke odluke napravljen je 1988. godine, kada je osnovan Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC). Slijedi ga potpisivanje protokola iz Kyota. Nikako, međutim, da napravimo korak dalje. Zaključci, preporuke, sporazumi i protokoli nisu obvezujući, nema penala za zagrijavanje planete. Faktograf


Slične vijesti

12.08. (16:16)

Nerede u Velikoj Britaniji potakle su dezinformacije s društvenih mreža i senzacionalističkih medija

20.07. (14:00)

Nema koncentracije

Faktograf: Bazen u radnom logoru nije dokaz nepostojanja holokausta

Fotografija je snimljena u radnom logoru Nováky koji se nalazi na području današnje Slovačke. U digitalnom obliku dostupna je na stranici Yad Vashema, svjetskog centra za sjećanje na holokaust, sa sjedištem u Izraelu. Fotografija zapravo prikazuje radni logor u Slovačkoj, gdje su, prema trojici povjesničara, uvjeti bili drugačiji od onih u koncentracijskim logorima kojima su upravljali nacisti. Logorom su upravljali slovački pripadnici Hlinke, milicije koju je osnovala pronacistička Slovačka narodna stranka, a ne pripadnici SS-a. Uvjeti nisu bili loši, a većina zatvorenika bili su vješti majstori i stolari koji su radili u radionicama.

Za razliku od logora Nováky, u tipičnim radnim logorima koji su vodili nacisti, zatvorenici su bili izloženi nedostatku hrane, lijekova i odjeće, a radilo se dugo i intenzivno. Faktograf

01.05. (20:00)

Nose jaja, ali ne ovako

Faktograf provjerio: Ne, ne postoji ptica s mudima (pogotovo ovakvim)

Društvene mreže prepune su zanimljivosti iz životinjskog svijeta – od smiješnih snimki domaćih životinja, fotografija neodoljivih kućnih ljubimaca ili fascinantnih divljih životinja iz dalekih krajeva. Među ovim potonjima je i post o veoma egzotičnoj vrsti, toliko egzotičnoj da se popularnoj stranici za provjeru činjenica u javnom prostoru čitateljica obratila da provjere je li ona izmišljena. Radi se o “madagaskarskiom jajonosnom drozdu” koji navodno ima karakteristiku koja ga razlikuje od drugih ptica – ne nese jaja. Iako fotka nesumnjivo izgleda kao generirana umjetnom inteligencijom, iz Faktografa su svejedno provjerili – ovakva ptica ne postoji, što su potvrdili i iz udruge BIOM.

26.02. (21:00)

A kome da više danas vjerujemo?

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti. Protekla godina imala je najgori izmjereni index demokracije od kada je mjerenje tog indexa počelo 2006. godine? Čovjek bi pomislio kako će u današnje doba, kada je toliko informacija dostupno, demokracija napredovati, ali zapravo smo napravili digitalnu džunglu informacija u kojoj nikome ne vjerujemo. Iako je EU donijela Zakon o digitalnim uslugama (DSA) koji bi trebao biti ključan u daljnjem reguliranju europskog digitalnog prostora, u podcastu Netokracije ne vjeruju previše da će tome ikako pomoći.

24.02. (21:00)

Od nuspojava cjepiva i chemtrailsa do nigerijskog princa koji dijeli pare okolo - sve su to laži

Dezinformacije se najbolje šire na Facebooku i Twitteru, a kad dođu do klasičnih medija teško ih je zaustaviti

Dezinformacije su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. Pritom se i na njima šire na različite načine. Na Facebooku najbolje uspijevaju one kampanje koje su plaćene kao sponzorski sadržaj, dok se na Twitteru uspješno šire organske objave. Uz to, u zatvorenim platformama i aplikacijama za razmjenu poruka (poput WhatsAppa, Vibera) ljudi još lakše nasjedaju na pogrešne i manipulativne objave jer ih dobivaju izravno od bliskih ljudi. Glavni cilj ostvaruju ako ih preuzmu i objave klasični mediji koji im time daju kisik, legitimitet i prezentiraju ih širokoj populaciji. Jako je teško pobijati neistine i manipulacije nakon što su ih objavili klasični mediji. Medijska pismenost

25.12.2023. (19:00)

Možda nije važno kakva je tražilica, već tko ih koristi

Mnogi više vjeruju u dezinformacije i nakon što na internetu provjere njihovu istinitost

Uvriježeno je mišljenje da procjena istinitosti neke informacije pretraživanjem podataka na Internetu smanjilo vjerovanje u njih. Nova studija pokazuje da se u stvarnom svijetu događa upravo suprotno: traženje istinitosti lažnih članaka zapravo povećava vjerojatnost vjerovanja dezinformacijama. Nalazi istraživanja, objavljeni u časopisu Nature, nude zanimljiv i za neke šokantan uvid u utjecaj rezultata tražilica na njihove korisnike, što je relativno nedovoljno proučeno područje. Četiri provedena eksperimenta pokazala su da online pretraživanje radi procjene vijesti dovodi do statistički značajnog porasta vjerovanja u dezinformacije. To se događa i nedugo nakon objave dezinformacija, ali i mjesecima kasnije. Peta studija pokazala je pak da je ovaj fenomen koncentriran među pojedincima kojima tražilice vraćaju informacije manje kvalitete. Bug

23.12.2023. (13:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Lažne vijesti ne poznaju granice: kako se protiv njih bore organizacije u Hrvatskoj i regiji

Premda nije u svakoj od država situacija ista, svi se sugovornici slažu da je upravo kriza profesionalnih medija bila glavni okidač za pojavu i jače širenje lažnih vijesti. Sve je krenulo, kažu stručnjaci, još u financijskoj krizi 2007/2008. kada su ugašena regionalna dopisništva, a prve žrtve bile istraživačko i reportažno novinarstvo. Novinari dobro znaju svoj posao, ali ga ne mogu nesmetano obavljati. Lažne informacije u pravilu bujaju u doba velikih društvenih i političkih kriza. Na društvenim mrežama aktivan je Metin Third-Party Fact-Checking program za provjeru informacija, a u što su uključeni Faktograf i Istinomer, iako su i oni skloni greškama. Ministarstvo kulture pokrenulo je 12 projekata s tematskim fact-checkingom, a tu je još i Adria Digital Media Observatory (ADMO) u koji su uključeni pojedini mediji i sveučilišta. Na razini EU usvojen je Akt o digitalnim uslugama koji obvezuje velike kompanije poput Googlea, Mete, TikToka i druge da ih izvješćuju o svom radu na promicanju vjerodostojnog sadržaja, kao i oglašavanja koje se temelje na dezinformacijama. Netokracija

21.10.2023. (13:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Internet preplavile dezinformacije o izraelsko-palestinskom sukobu

Otkako se rasplamsao sukob između Izraela i Hamasa, digitalno okruženje vrvi lažnim video isječcima, neautentičnim dokumentima i fabriciranim izjavama političara. Na društvenim mrežama dijele se videi kojima sugeriraju kako Palestinci lažiraju ozljede i potom optužuju Izraelce, iako se radi o turskom televizijskom prilogu iz 2017. godine. Dok se u žarištu sukoba lokalno stanovništvo suočava s nedostatkom komunikacije, električne energije i internetske veze rapidno se šire neprovjerene i netočne informacije o stanju na terenu. Nerijetko se događa da scene iz video-igara i video-simulacija budu na društvenim mrežama predstavljene kao stvarne scene iz ratne zone, kao i brojni drugi videi uz čije se opise piše da se događaju upravo sada, iako im se ne zna porijeklo. Faktograf

16.08.2023. (15:00)

Sorry, alternativci, ali možda i bolje

YouTube postrožuje politiku postupanja prema medicinskim dezinformacijama

Nastavno na pravila uvedena tijekom pandemije, YouTube najavljuje implantaciju svojih dugoročnih politika postupanja prema video sadržajima koji se tiču medicine, posebice dezinformacija i neslužbenih metoda liječenja karcinoma. U vremenima kada informacije vezane uz medicinu evoluiraju, s njima se mijenjaju i dezinformacije, pa su u ovoj platformi odlučili izraditi dugoročni okvir, kojim će se voditi kada je riječ o moderiranju sadržaja iz domene medicine i zdravlja. Ubuduće će s YouTubea biti uklanjani sadržaji koji daju netočne informacije o prevenciji i liječenju bolesti, negiraju njihovo postojanje, ili pak promoviraju “čudotvorne” načine liječenja raka. Bug

16.07.2023. (16:00)

Još da počnu od HDZ-a...

Hrvatska kreće u borbu protiv dezinformacija

'Za uspješnu borbu protiv dezinformacija nužna je suradnja svih dionika, pri čemu medije treba poticati na suradnju i na jačanje kvalitetnog novinarstva utemeljenog na činjenicama', ističe Robert Tomljenović.

“Svjedočimo globalnom trendu pada kvalitete novinarstva i nemogućnosti medija da adekvatno i brzo odgovore na tehnološke promjene i dezinformacijske izazove. Takve okolnosti nameću potrebu za specijaliziranim organizacijama za provjeru točnosti informacija – fact-checkerima”, kaže Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije (AEM). AEM je zajedno s Ministarstvom kulture pokrenuo pilot-projekt – jedina smo EU zemlja koja je u sklopu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO) povukla sredstva za uspostavljanje cijelog sustava provjere točnosti informacija: za jačanje otpornosti našeg društva na dezinformacije osigurano oko šest milijuna eura. Osnovna ideja projekta su prevencija, edukacija i suzbijanje dezinformacija, odnosno smanjenje količine dezinformacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama. AEM u projektu nastupa kao onaj koji zajedno s Ministarstvom kulture i medija provodi projekt i nema u njemu regulatornu ulogu”, pojašnjava Tomljenović. Tportal