Klijenti banaka koji nisu ugovorili prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje imaju pravo na otplatu tog duga u 12 rata, ali to neće biti beskamatno - Monitor.hr
23.08. (14:00)

Dođe ti na isto

Klijenti banaka koji nisu ugovorili prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje imaju pravo na otplatu tog duga u 12 rata, ali to neće biti beskamatno

Kako je nedavno objavila Hrvatska narodna banka (HNB), do 1. srpnja nešto više od milijun građana ugovorilo dopušteno prekoračenje, a što je 58 posto od ukupno 1,75 milijuna poslanih ponuda za prelazak s prešutno prihvaćenog na dopušteno prekoračenje. Na upit o razlozima, odnosno je li se gotovo 750 tisuća građana jednostavno oglušilo na poziv banaka ili su u pitanju neki drugi razlozi, poput nedovoljne kreditne sposobnosti, iz HNB-a su pojasnili kako je ponuđeni iznos dopuštenog prekoračenja bio identičan prethodno odobrenom prešutno prihvaćenom prekoračenju. Neke banke omogućuju otplatu na način da se dugovanje po prekoračenju podmiri kreditom, dok druge jednostavno ovu postupnu otplatu provode kao dodatnu funkcionalnost prekoračenja. Bez obzira na razlike u tehničkoj provedbi postupne otplate, za potrošače nema razlike jer se ne naplaćuju nikakvi dodatni troškovi – ističu u HNB-u. Lider


Slične vijesti

Danas (09:00)

Simple life hack

Boris Rašeta o emisiji Potrošački kod: Naknade na nulu

Banke naplaćuju nekoliko stotina – stotina! – naknada za sve što im padne na pamet. Malo im se koja vlada usudila umiješati u naknade jer vladama trebaju krediti, a njih dijele banke. Lani su “hrvatske” banke zaradile 1,2 milijarde eura! “Mi danas govorimo o aktualnim najavama ministra o ukidanju naknade za vođenje tekućeg računa ili primjerice smanjivanju naknade za raznorazne usluge platnog prometa. Međutim, postoji niz drugih usluga na kojima banke dobro zarađuju. Usluge mobilnog bankarstva, internetskog bankarstva i to se rijetko promatra kao jedinična usluga, već jedno bez drugog gotovo pa i ne može. Ako gledamo smanjivanje tih troškova, danas postoje izvrsna visokotehnološka rješenja koja nude opciju platnog prometa bez ikakve naknade, plaćanja računa bez ikakve naknade. Znači, ako su ljudi uistinu vođeni time da smanje troškove koje imaju za takve usluge, onda bi trebali ići u tom smjeru“, kazala je Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, preporučivši svima koji ne žele biti ovce za šišanje, put u banku – i šišanje naknada. Može se, primjećuje Boris Rašeta u svom tv pregledu za Novosti.

23.10. (01:00)

Uvijek pronađu način

Ukida se naknada za vođenje računa. Banke povećavaju sve ostale naknade

Ministarstvo financija na čelu s ministrom Markom Primorcem je početkom ovog mjeseca najavilo zakonsko ukidanje naknada za vođenje računa u bankama. Banke su to prihvatile relativno mirno, ali izgleda da planiraju nadoknaditi gubitak prihoda od vođenja osnovnih računa tako što su povećali dio ili sve ostale naknade. Zaba je već obavijestila svoje klijente da će na početku 2025. ukinuti naknadu za ugovaranje i vođenje osnovnog računa, ali su istodobno značajno povećane naknade za vođenje drugih računa i ostale usluge. Paketi usluga banke, koji osim samog računa uključuju online bankarstvo, besplatnu upisninu i članarine za kreditne kartice, osiguranja, asistencije itd., rastu. HNB je ranije poslao zahtjev bankama da dostave metodologije na temelju kojih su izračunale da je potrebno povećavati naknade ove i prethodnih godina. A o tome hoće li još koja banka povećavati naknade odgovorit će uskoro iz Hrvatske udruge banaka. Branimir Perković za Index.

08.10. (13:00)

Sve što se da naplatiti, naplati

HNB želi neujednačenim bankarskim naknadama stati na kraj, traže od banaka da definiraju metodologiju

Banke tradicionalno najviše zarađuju na naknadama za platni promet, druge po važnosti su naknade vezane uz kreditne kartice, a treće po udjelu u prihodima su naknade za vođenje računa. Kako bi konačno uveo red u područje naknada, HNB je krajem lipnja poslao okružnicu bankama, kojom je zatražena uspostava metodologija kojima će se definirati kako se utvrđuju naknade. Za to im je postavljen rok od šest mjeseci. Tarife bankarskih naknada javno su dostupne, ali zbog neujednačenosti usluga nije ih lako komparirati. Koristan alat za snalaženje u šumi naknada je preglednik HNB-a. tportal

07.10. (17:00)

Porez svima, a ne samo nama

Viktor Viljevac: Zašto i Hrvatska ne uvede dodatan porez bankama?

Rekordna profitabilnost banaka posljedica je toga što je Hrvatska ušla u eurozonu, odnosno, uvela euro. Ulaskom u eurozonu (nju čine sve države članice EU-a koje imaju euro) Hrvatska se odrekla monetarnog suvereniteta koji je imala prije uvođenja eura, a odluke o monetarnoj politici koja se provodi u Hrvatskoj sada se donose u Frankfurtu, na razini ECB-a. Tako smo u Hrvatskoj od početka 2023. godine vidjeli, na primjer, rast kamatnih stopa na gotovinske nenamjenske kredite, kredite poduzećima, kao i oročene depozite.

Devet od dvadeset država članica eurozone uvelo je od 2023. godine dodatne poreze bankarskom sektoru radi snažnog rasta profitabilnosti, a neke koje to nisu učinile, kao što je Cipar, javnosti su pružile argumente protiv dodatnog poreza. S druge strane, u Hrvatskoj je javna rasprava o snažnijem oporezivanju banaka bila slaba. U rujnu prošle godine ministar financija je izjavio kako „Vlada nije sklona selektivnom oporezivanju banaka“, ali bez navođenja argumenata zašto je tako odlučeno. Vidjeli smo da su banke 80 posto rekordne dobiti iz 2023. godine isplatile dioničarima, a HNB očekuje slična kretanja i za 2024., kao i naredne godine.

Stoga je teško pravdati izjavu ministra financija iz rujna ove godine kako se „stav Vlade po pitanju dodatnog oporezivanja banaka nije promijenio“, ponovno bez argumentiranja takvog stava. I Vlada i HNB su prije uvođenja eura govorili da će uvođenje negativno utjecati na profitabilnost banaka. Treba li netko snositi političku odgovornost za odstupanje od najavljenog? Viktor Viljevac za Nacional.

03.10. (00:00)

Ako su banke zainteresirane, onda se valjda i može zaraditi na tome

Banke postaju sve otvorenije prema inovacijama iz svijeta blockchaina

Na konferenciji Web3 Tales u Zagrebu, stručnjaci su raspravljali o integraciji blockchain tehnologija i decentraliziranih financija (DeFi) u tradicionalne bankarske sustave. Vid Hribar iz Raiffeisen banke naglasio je da DeFi predstavlja priliku, a ne prijetnju za banke, te da blockchain može poboljšati učinkovitost kroz pametne ugovore i tokenizaciju. Posebno je istaknuta potreba za jasnijim regulatornim okvirima, poput MiCA regulative. Na drugom panelu, Mike Alonso iz BIS-a govorio je o potencijalu digitalnih valuta središnjih banaka (CBDC) da povećaju učinkovitost platnih sustava i financijsku inkluzivnost. Lider

31.08. (14:07)

Talijanska banka prima kolutove sira kao zalog za kredit

10.07. (16:41)

Dnevni limiti: evo koliko je gotovine moguće odjednom dignuti s bankomata u Hrvatskoj

27.06. (09:00)

Od svih kućanskih poslova, peglanje nam najbolje ide

Građani prošle godine ‘ispeglali‘ kartice za 15,5 milijardi eura, 21 posto više

Kako stoji u biltenu Hrvatske narodne banke ‘Bezgotovinske platne transakcije‘ objavljenom u utorak, takva vrsta plaćanja u posljednjih nekoliko godina bilježi kontinuirani rast, i u broju i u vrijednosti transakcija. Što se tiče prošle godine, ukupno je izvršeno 1,2 milijarde transakcija vrijednih 437,7 milijardi eura. U usporedbi s godinom ranije, broj transakcija povećao se za sedam, a ukupna vrijednost za 13 posto. Statistika bilježi i da 44 posto građana i 60 posto tvrtki u Hrvatskoj u RH ima ugovorenu uslugu internetskog bankarstva, a 57 posto građana potrošača i 52 posto poduzeća i uslugu mobilnog bankarstva. Broj građana koji se koriste uslugom mobilnog bankarstva u 2023. povećao se za sedam posto, a internetskog bankarstva za 13 posto. Lider

25.06. (15:00)

Zeleno farbanje i pranje

Zeleni fondovi, osnovani da pomognu u spašavanju klime, zapravo potpomažu industriju s velikim emisijama CO2

Zaradite novac dok pomažete spasiti planet Zemlju. To je ono što banke koje prodaju takozvane “zelene” ili ESG (environmental, social, governance/za okoliš, socijalnu politiku i upravljanje) investicijske fondove obećavaju ulagateljima. Ali ti navodno zeleni fondovi nastavljaju ulagati desetke milijardi eura u najveće svjetske tvrtke koje emitiraju CO2. Pokazalo je to istraživanje koje su proveli Mediapart, Voxeurop, Nacional i partneri u medijskoj mreži Europska istraživačka suradnja (EIC) na temelju financijskih podataka grupe London Stock Exchange (LSE). Ovu prijevaru, savršeno legalnu, omogućila je labavost propisa Europske unije (EU) o ”zelenim” financijama. Izvorno zamišljeni da preusmjere stotine milijardi eura europskih ušteda prema klimatskoj tranziciji, zapravo promiču ”greenwashing”, odnosno lažna obećanja. Banke i upravitelji fondova odlučuju gdje će plasirati novac koji su im povjerili njihovi klijenti -pojedinci i institucionalni ulagači – koji žele smisleno uložiti. Nacional

03.04. (01:00)

Digitalizacija i što smo još rekli

Više od pola svjetskog gospodarstva testira digitalne valute

Ukupno 134 države, koje predstavljaju 98 posto globalnog gospodarstva, razmatraju uvođenje digitalne inačice svojih valuta. Više od pola njih su u naprednoj fazi razvoja, pilot fazi ili fazi pokretanja, pokazalo je istraživanje američkog think tanka Atlantic Council. Zagovornici tvrde kako će će digitalne valute otvoriti nove mogućnosti i pružiti alternativu fizičkoj gotovini kojoj, čini se, nema spasa. Protivnici ukazuju na to kako bi digitalna valuta vlastima mogla omogućiti guranje nosa tamo gdje mu nije mjesto. Trenutno je u tijeku oko 36 pilot projekata, uključujući kineski e-CNY kojeg testira 260 milijuna ljudi u 25 gradova te u Europi, gdje Europska središnja banka (ECB) šest mjeseci radi na pripremi digitalnog eura. Nastojanja ECB-a mogla bi kopirati druga vodeća velika gospodarstva. Mreža