Klauški: Kako Zoran Milanović šarmira birače HDZ-a, Mosta i desnice - Monitor.hr
31.08.2021. (19:00)

Retoričko mućenje bare

Klauški: Kako Zoran Milanović šarmira birače HDZ-a, Mosta i desnice

Milanović je prvu predsjedničku kampanju bazirao na ogorčenju birača Kolindom Grabar Kitarović, ali i na traženju oprosta od ljevičara zbog svega što im je napravio u deset godina na čelu SDP-a, što mu je naposljetku upalilo i zbog čega su se mnogi kasnije pokajali. No sada očito proširuje portfelj: “predsjednik sa stavom” krenuo je (odnosno, nastavio) promovirati stavove koji se više uklapaju u desni ideološki spektar i milozvučnije odzvanjaju u ušima birača desnice. Tome u prilog ide najnovije inzistiranje na nacionalnoj državi, kao primarnoj vrijednosti, nasuprot Europskoj uniji kao izvoru novca i sigurnosti, ali zanimljivo, ne i demokratskih i drugih vrijednosti, poput ljudskih prava, ravnopravnosti, slobode govora i tome slično. Piše Tomislav Klauški za 24 sata


Slične vijesti

22.04. (11:00)

Do jutra su već svi slavili pobjedu

Višnja Starešina: Iranski napad na Izrael nije uvod u eskalaciju, već u deeskalaciju sukoba

Je li trosatni napad Irana na Izrael u noći sa subote na nedjelju uvod u novu eskalaciju sukoba i veliki rat na Bliskom istoku, kao što je to izgledalo u medijima jutro poslije? Ili je bila riječ o taktičkom manevru dogovorenom između SAD-a i Irana, kako su još prije večeri upozoravali ozbiljniji analitičari bliskoistočnih zbivanja? U svakom slučaju, bio je to jedan od neobičnijih ratova u povijesti ratovanja, i to ne samo na Bliskom istoku. Za razliku od Hamasova napada i masakra 7. listopada, koji je bio potpuno iznenađenje i šok, i to ne samo za Izrael, veliki iranski napad najavljivan je, vremenski vrlo precizno, nekoliko dana prije. I to u ozbiljnim američkim medijima (Wall Street Journal, Bloomberg). A onda su u noći sa subote na nedjelju Izraelci zainteresirani za praćenje rata sjeli pred televizore i gledali vijesti o tristotinjak raketa i dronova koje je Iran lansirao prema Izraelu. (Lider)

19.04. (19:00)

To cancel or not to cancel?

Netokracija podcast: dvije prilično kontroverzne teme – otkazivanje i politika

Netokracija podcast donosi odgovore na pitanje: Što podrazumijeva kultura otkazivanja, online i u stvarnom životu? Osim toga, donose analizu poznatih i nepoznatih osoba kojima se to dogodilo te nude odgovor na pitanje tko je doista otkazan, a tko se samo pritajio na par godina? Komentiraju i domaće političare na TikToku, od Andreja Plenkovića do Ivana Pernara. (Netokracija)

25.03. (13:00)

Samo da nam mangupi ne kvare djecu

Analitičar: Nije istina da su mladi nezainteresirani za politiku, već samo za ovakav model kakav imamo

Riječ je o drugačijem smjeru kauzalnosti – u prvom pretpostavljenom scenariju idemo od manjka interesa prema manjku identifikacije sa strankama, a u drugom se događa obrnuto. Kako bilo, čim smo se odmakli od bipolarnog modela, vidjeli smo da nove stranke ipak privlače mlađe birače. Gotovo svugdje u svijetu mladi više glasaju za zelene stranke. Te stranke nedvojbeno su najveći dobitnici procesa ulaska mlađih generacija u biračko tijelo, a razlog tome je, globalno gledano, njihova postmaterijalistička usmjerenost i socijalno progresivna ideološka orijentiranost. Kod nas su, smatra politolog Bartul Vuksan-Ćus, najzastupljeniji i Možemo i Most, koji imaju i antiestablišmentske osobine te su privlačniji mladima, a ne msije se zanemariti utjecaj Ivana Pernara koji je posebno aktivan među mladima. Pritom nije upitan populizam, koji je na lošem glasu iako ima i dobrih odlika, već ideologija koja stoji iza tih ideja. tportal

23.03. (20:00)

Ekipa, 5 do 12 je, još malo pa fajrunt

Znanstvenici za klimu uputili su apel političkim strankama uoči nadolazećih izbora

Okupljeni ispred sjedišta hrvatske vlade, članovi inicijative Znanstvenici za klimu su zahtijevali uključivanje klimatskih politika u političke programe. Iako su već prije četiri godine poslali sličan apel, koji nije bio u potpunosti prihvaćen, ističu potrebu za hitnim djelovanjem zbog alarmantnih podataka o klimatskim promjenama. Svjetska meteorološka organizacija je u svom izvještaju objavila rekordne temperature i uputila crvenu uzbunu svijetu. (Lupiga)

22.03. (11:00)

The wild boys are calling on their way back from the fire… Wild boys always shine!

Uoči nadolazećih izbora, politička scena u Hrvatskoj zahvaćena je melodijama

Dva ključna aktera, Zoran Milanović i Andrej Plenković, odabrali su glazbene teme kao svoje bokserske himne. No, je li njihov izbor bio pun pogodak ili promašaj? Zoran Milanović, poznat po svojim eruditskim nastupima, odabrao je pjesmu Rijeke pravde grupe Film kao svoj glazbeni poziv na akciju. No, njegov nedavni izbor pjesme What a Diff’rence a Day Makes Dinah Washington na sjednici Glavnog odbora SDP-a zbunjuje. Umjesto lokalne reference, Milanović se okrenuo američkom evergrinu, propuštajući priliku za snažniju domoljubnu poruku. S druge strane, Plenkovićev izbor Eye of the Tiger grupe Survivor iz filma Rocky 3 također izaziva kontroverze. Osim što je pjesma već korištena u političkim kampanjama, postavlja se pitanje njene relevantnosti za premijera s anemičnim javnim imidžom. Dok se obojica kandidata trude oko glazbenih strategija, čini se da su zapeli u stereotipima. Nadamo se da će do izbornog dana doći do glazbenog preokreta koji će dati svježinu i autentičnost ovoj političkoj utrci. Zanimljivu analizu glazbenih izbora donosi Bojan Stilin za tportal.

22.02. (19:00)

Zelena je politika namijenjena zelenim političarima da ostanu na vlasti

Zelena tranzicija: Uspon desnice i rastući otpor javnosti testiraju odlučnost političara

Početkom veljače Europska komisija predložila je ambiciozan plan smanjenja stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine. Velik je to skok u ambicijama u odnosu na sadašnji cilj da se emisije do 2030. trebaju smanjiti za 55 posto. Najnoviji prijedlog smanjenja emisija testirat će ujedno političku volju za nastavak zelene tranzicije, u kojoj su sve vidljivije napukline. Npr. nestale su sve odredbe koje se tiču poljoprivrednika. Je li to ustupak poljoprivrednicima koji su nedavno u nekoliko europskih država danima blokirali promet baš zbog troškova koje pred njih stavljaju zelene politike? Međutim, zelena politika samo je smokvin list za prosvjede poljoprivrednika, ali izvor problema je negdje drugdje. Glavni razlozi prosvjeda, kako ih ističu sami poljoprivrednici, niski su prihodi, troškovi tranzicije, ugovori o slobodnoj trgovini i priljev jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja. Lider

05.01. (08:00)

Već je počelo...

AI je stvarna i neposredna prijetnja načinu na koji živimo – posljedice će se osjetiti već na ovogodišnjim izborima

“Znate, ljudi bi se mogli iznenaditi kad me čuju da ovo govorim, ali zapravo mi se jako sviđa Ron DeSantis. Rekla bih da je on upravo tip kakav ovoj zemlji treba.” U pitanju je video u kojem Hillary Clinton, kako izgleda, podržava republikansku predsjedničku nadu. Ubrzo je utvrđeno kako je video proizveden pomoću umjetne inteligencije (AI). Ovaj video samo je mali primjer kako bi AI mogla duboko preoblikovati politiku u bliskoj budućnosti. Izbori se ove godine održavaju u Tajvanu, Indiji, Rusiji, Južnoj Africi, Meksiku, Iranu, Pakistanu, Indoneziji, Europskoj uniji, SAD-u i UK-u. Mnogi od ovih izbora neće odrediti samo budućnost nacionalnih država; oni će također oblikovati način na koji se nosimo s globalnim izazovima kao što su geopolitičke napetosti i klimatska kriza. Vjerojatno će svaki od njih biti pod utjecajem novih AI tehnologija na isti način na koji su izbore 2010-ih oblikovali društveni mediji. Ljudi bi mogli koristiti neistiniti materijal stvoren umjetnom inteligencijom na nekritičan i nepromišljen način, a to bi moglo otežati ljudima da znaju što je istina, a što laž u svijetu. (Guardian)

01.01. (17:00)

Bit će nam jednako, ako ne i gore

Svijet u 2023. – nova će godina teško biti bolja od prošle

Malo je vjerojatno da će problemi koji su obilježili prošlu godinu biti riješeni ove. Rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, zatezanje odnosa između Zapada i Kine, ali i ostatka svijeta, te rasprave o prirodi umjetne inteligencije sugeriraju kako će godina na odlasku snažno utjecati i na sljedeću. Ruska agresija na Ukrajinu dobit će u idućoj godini neki nov kontekst, to više jer je među saveznicima primjetna nevoljkost za dugotrajnu potporu toj zemlji, pogotovo izvan EU-a. Hamasov napad i izraelska vojna operacija te odnosi među akterima na Bliskom istoku i iduće godine dominirat će naslovima, pogotovo bude li eskalacije i upletu li se Iran i druge arapske zemlje. Tu je i trgovinski rat SAD-a i Kine. Bez obzira na trzavice na međunarodnom planu, SAD će ostati vodeći, dok EU i dalje traži svoje mjesto na globalnoj karti. Poseban će fokus biti na migrantskim valovima, što bi trebalo odrediti strategiju prema pridošlicama. Lider

14.10.2023. (15:00)

Nekome se nebo uprizorilo u Saboru

Vučetić: U političkom životu Hrvatske nedostaju jaki pojedinci koji će stvarnost sagledavati kritički

Razlika između čovjeka mase i odgovornog pojedinca očituje se u tome što odgovorni pojedinac živi vlastiti život, dok čovjek mase jednostavno, neodgovorno postoji, dijeleći neku kolektivnu misao. Koliko je masa neodgovorna i degutantna vidljivo je iz mnogih primjera veličanja zločinaca, ali i odsustva zahtjeva da se riječ nekog govornika, opunomoćenika mase, uskladi s njegovim životom. Masa ne traži odgovornost i autentičnost, ona se zadovoljava s neiskrenom, lažnom prosječnošću kolektivnog mi. Kada je konstituiran ovaj saziv Sabora, bio sam jedan od rijetkih, ako ne i jedini, koji je tvrdio da će on biti gori od prethodnog. Isto vrijedi i za idući saziv Sabora – bit će gori od sadašnjeg. Razlog je jednostavan: u Saboru je, iz saziva u saziv, sve manji broj jakih pojedinaca, dok je sve veći broj fragmentirane mase. Marko Vučetić za Autograf

08.10.2023. (19:00)

Ne guraj glavu u pijesak, neće ti pomoći

Boris Postnikov: Pitanje nije živimo li u fašizmu, nego koliko fašizma ima u “antifašističkim” društvima

Njemački ambasador prisustvovao je kanadskom odavanju počasti nacistima iz Drugog svjetskog rata – Vijesti – Logično

A onda opet… ali ne moramo dalje. Od Srbije do Hrvatske, od Hrvatske do Rusije, od Rusije preko Ukrajine do Kanade, od Kanade do Poljske: na sve strane antifašisti. Vodi se borba preko Instagrama i Twittera, na splitskim plažama i po svečanim obljetnicama, na postamentima i u parlamentima. U ime antifašizma prekraja se antifašistička povijest, u ime antifašizma se slave nacisti, u ime antifašizma pljuje se po fašističkim žrtvama, u ime antifašizma zatvaraju se antifašisti. Koliko antifašizma, pitate? Ovako od oka, čini se previše. Uza sav taj antifašizam, netko bi lako mogao smetnuti s uma protiv čega se točno borimo. A za to vrijeme, sa svih strana globusa nadire nešto što izgleda kao fašizam, hoda kao fašizam, kao fašizam se glasa i kao fašizam glasa, ali uporno odbija nazvati se svojim pravim imenom. Odbija, dok ne bude prekasno. Novosti