Kina kakvu poznajemo više ne postoji - Monitor.hr
01.11.2022. (08:00)

Xi misli da ima rješenje za sve probleme

Kina kakvu poznajemo više ne postoji

Kongres Komunističke partije Kine počinje 16. oktobra

Da, i dalje je to velika zemlja na Dalekom istoku i dalje njome upravlja Komunistička partija, ali ovo je jedna drugačija, centralizirana partija koju kontrolira jedan čovjek, Xi Jinping, predsjednik NR Kine. No, ako se pitate je li to još uvijek zemlja brzorastuće ekonomije čije se društvo otvara, ne samo po pitanju napuštanja politike zero-covid, već i po pitanju demokratizacije društva u cjelini, odgovor je “ne”. Ekonomija kopni, a društvo se sve više i više bori s autoritetom jednoumlja. I ako ćemo podvući crtu pod sve to, takva je Kina opasnija nego ikad. A tu su i trgovinske napetosti između Kine i velikih gospodarstava, poput SAD-a i EU koje također koče gospodarski rast. Kao da to sve nije dovoljno, juan strmoglavo pada u odnosu na američki dolar, a slaba valuta plaši ulagače, potičući neizvjesnost na financijskim tržištima što otežava središnjoj banci upumpavanje novca u gospodarstvo. Lider


Slične vijesti

06.12. (13:00)

Gejmeri s komforom

Mladi u Kini više ne idu u igraonice, sada cijele vikende provode u e-sport hotelima

U modernoj Kini nova vrsta hotela temeljito mijenja način kako mladi provode slobodno vrijeme. Ova specifična turistička ponuda, koja spaja virtualno igranje s fizičkim smještajem, stvara jedinstvenu poslovnu priliku i kulturološki fenomen koji privlači sve više pažnje investitora… Kineski pristup gaming industriji je dvojak. Iako vlada strogo regulira igranje, posebno za maloljetnike, istovremeno je prepoznala e-sport kao značajan pokretač gospodarskog rasta. Kina trenutno ima više od 21.000 e-sport hotela koji opslužuju gaming zajednicu od približno 490 milijuna igrača. Samo tržište e-sport smještaja generiralo je prihod od 2,7 milijardi dolara prošle godine. Ovi podaci pokazuju potencijal za daljnji rast novonastale industrije. Bug

02.12. (00:00)

Kineski zeleni zid

Kina svoju najveću pustinju okružila šumom i završila 46 godina star projekt

Svoju su najveću pustinju Kinezi okružili šumom u sklopu inicijative da se zaustavi dezertifikacija i spriječe pustinjske oluje. Zeleni pojas oko Taklamakana, dugačak 3000 km, dovršen je danas u regiji Xinjiang nakon što su radnici zasadili stabla na zadnjih stotinu metara sjevernog ruba pustinje. Projekt poznat kao Veliki zeleni zid počeo je 1978. i dosad je zazelenjeno više od 30 milijuna hektara. Sadnja stabala na sušnom sjeverozapadu dovela je do toga da je do kraja prošle godine pod šumama bilo 25 posto teritorija Kine u odnosu na deset posto 1949. Index

06.11. (23:00)

Svemirski ratovi u ekonomskom izdanju

EU carinama na kineska vozila odgovara na globalnu ekonomsku podjelu

Europska unija uvodi dodatne carine na kineska električna vozila zbog tvrdnji da subvencije kineskim proizvođačima narušavaju tržište. Ove protekcionističke mjere pogađaju i europske kompanije, osobito njemačke, koje ovise o kineskom tržištu. Kina je odavno prerasla ulogu “svjetske tvornice” i postala globalni igrač, a rastuća ekonomska podjela svijeta, uz američku dominaciju, dovela je Europu u nezavidnu poziciju između dva giganta. Kraj slobodne trgovine već je postao stvarnost, upozoravaju stručnjaci, a globalna tržišta sve više mijenjaju svoje lice. Poslovni

29.09. (23:00)

Nova djevojka za kojom svi trče

Zapad se znoji, Kina šarmira: Utrka za Globalni jug

Kina koristi svoj ekonomski utjecaj kako bi privukla zemlje Globalnog juga, nudeći im suradnju bez političkog uplitanja, za razliku od Zapada. Osniva nove međunarodne organizacije i inicijative poput BRICS-a i Pojas i put, proširujući svoj utjecaj u Africi, Aziji i drugim zemljama u razvoju. Iako zemlje Globalnog juga cijene kinesku pomoć, sve su svjesnije kineske dominacije, osobito zbog rastućih dugova i problema poput ekoloških i radničkih prava. Bez obzira na to, utrka za srce Globalnog juga između Zapada i Kine ostaje neizvjesna. tportal

23.07. (21:00)

Futurizam kakav smo nekad samo zamišljali

Vrt na krovu 44 metara visoke zgrade u Kini

Zadnji kat Međunarodnog izložbenog centra Hangzhou u istoimenom kineskom gradu u provinciji Zhejiang krasi zapanjujući vrt. Sky garden, odnosno nebeski vrt ima površinu od oko 65.000 četvornih metara. Ovaj javni prostor koji se izdiže na 44 metara visine kombinira multietažni sustav zelenih površina – neke su i djelomično natkrivene. Vrt se održava uz pomoć mipotube sustava za navodnjavanje tvrtke Innari, a nudi sadržaje za opuštanje i zabavu. Pun kufer

04.07. (21:00)

Puno je to struje

Kinezi pustili u rad najveću natrij-ionsku bateriju na svijetu

Državno poduzeće za proizvodnju električne energije Datang na mrežu je uspješno spojilo pogon od 50 MW/100 MWh u Qianjiangu u provinciji Hubei. Time je dovršena prva faza izgradnje nove elektrane Datang Hubei koja se sastoji od 42 spremnika za pohranu energije u baterijama i 21 seta pretvarača napona. Nova elektrana može se puniti i prazniti više od 300 puta godišnje, a jednim punjenjem može se pohraniti do 100.000 kWh električne energije i tako zadovoljiti potrebe oko 12.000 kućanstava. Projekt je i ekološki jer se tako smanjuju emisije ugljičnog dioksida za 13.000 tona godišnje. Uz to ove baterije jamče 1500 ciklusa punjenja i pražnjenja na visokoj temperaturi od 60°C, a navodno su i otpornije na probijanje i udarce od običnih baterija. Bug

09.05. (15:00)

Svijet im nije dovoljan

Rusija i Kina planiraju zajedničku stanicu na Mjesecu

Rusi i Kinezi željeli bi nuklearnu elektranu postaviti na Mjesecu između 2033. i 2035. To je preduvjet da se jednog dana tamo izgrade i stalna naselja. Rusija i Kina, podsjetio je bivši zamjenik ministra obrane Borisov, već su zajednički radile na lunarnom programu, a Moskva u projekt unosi svoja znanja o “nuklearnoj svemirskoj energiji”. Solarni paneli, rekao je, ne mogu osigurati dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, ali nuklearna energija to može. Moskva ipak ne odustaje od lunarnih misija, spominju se i zajedničke rusko-kineske misije s posadom, a sad vidimo i rusko-kineske lunarne baze koju bi energijom opskrbljivao automatizirani nuklearni reaktor. Bug

10.04. (12:00)

Nisu samo auti i industrija

Raste opasnost od SF6 plina: Kina je odgovorna za povećanje emisija koje prijete Zemlji

Prema novoj studiji, potrebe za električnom energijom u Kini izazivaju rast koncentracija ovog stakleničkog plina koji je 24.000 puta snažniji od ugljičnog dioksida. Međunarodni sporazumi obuhvaćaju niz drugih plinova, uključujući umjetnu grupu fluoriranih (F) plinova. Sumpor-heksafluorid (SF6) spada u tu moćnu obitelj: bezbojan, bezmirisan plin koji se često koristi za izolaciju električnih vodova. Naš se brzo elektrificirajući svijet suočava s naglim porastom atmosferskih koncentracija SF6 ovog stoljeća. A nova međunarodna studija pokazuje da je Kina odgovorna za veći dio tih emisija u proteklom desetljeću. Sumpor-heksafluorid ima GWP (potencijal globalnog zagrijavanja) od otprilike 24.300 (u usporedbi s 1 za CO2) i očekuje se da će njegove emisije trajati više od 1.000 godina u atmosferi. Europa je svoje emisije smanjila, no Kina ni nije na popisu industrijaliziranih zemalja sastavljenom prema UN-ovoj konvenciji o klimi 1990-ih te nema iste obveze. Green

08.03. (19:00)

Ne znam tko bi se bunio

Kineski proizvođač BYD izaziva zapadne konkurente: Električni automobil za samo 8.873 eura

Kineski proizvođač automobila BYD pokazuje odlučnost u borbi za tržište električnih vozila s drastičnim rezovima cijena. Njihov najnoviji potez je smanjenje cijene modela Seagull za 5%, postavljajući ga na samo 8.873 eura. Ova agresivna strategija pridonosi konkurenciji na tržištu električnih vozila, posebno u Kini. Dok se očekuje porast prodaje ovih vozila, BYD planira daljnje rezove cijena kako bi zadržao svoj tržišni udio. Unatoč izazovima, tvrtka zadržava stabilne profitne marže, dok istovremeno širi svoju prisutnost i izvan kineskog tržišta. (Poslovni dnevnik)

07.03. (14:00)

Tresla se brda, rodio se miš

Unatoč očekivanjima, kineska ulaganja u Hrvatsku su u opadanju, potvrđuju ekonomski stručnjaci

Iako su kineski dužnosnici posjećivali Hrvatsku s interesom za ulaganja, poput kupnje brodogradilišta Uljanik, stvarnost je drugačija. Prema podacima Hrvatske narodne banke, kineske investicije su smanjene – s 45,5 milijuna eura u 2022. na 13,7 milijuna u prva tri kvartala 2023. godine. Stručnjaci ističu nedostatak poticanja za strana ulaganja, naglašavaju oprez zbog promjenjivih političkih i trgovinskih dinamika. Europske politike povećanja carina na kinesku autoindustriju dodatno su usporile ulaganja. Screening investicija EU dodatno usporava kineske ulagače, dok se izazovi oko transparentnosti i geopolitičkih pitanja nastavljaju. (Forbes)