Kazalište za mnoge mlade postaje luksuz koji si sve teže mogu priuštiti - Monitor.hr
29.03. (20:00)

Svaki uloženi euro u kulturu dvostruko ti se vrati

Kazalište za mnoge mlade postaje luksuz koji si sve teže mogu priuštiti

Inflacija i rast cijena posljednjih godina prožimaju sve aspekte života, a iz toga nije izuzeta ni kultura. Jedno od područja kulture u kojem se posebno osjeti promjena su kazališta. Kulturpunkt ukazuje na to kako su cijene ulaznica za kazališne predstave s godinama postajale sve skuplje, što za mnoge koji ih inače žele posjećivati postaje sve veći teret. Premda većina kazališta nude popuste za studente i učenike, ni one nisu više toliko pristupačne koliko su bile. Kažu, s inflacijom i poskupljenjem svega došlo je i do većih troškova u produkciji. No, uzevši u obzir studentski budžet uz rad i eventualne stipendije u odnosu na životne i druge troškove, ni cijene s popustom nisu pretjerano značajne.


Slične vijesti

25.02. (16:00)

Kad novac postane suvenir

Vizek: Inflaciji se ne nazire kraj, rješenja koja se nude izazvat će još više problema

Hrvatska ulazi u opasnu inflacijsku spiralu iz koje će se teško izvući. Posljedice bi mogle biti pogubne. Prijeti nam gubitak konkurentnosti, rast siromaštva i daljnja ekonomska nestabilnost, a istodobno postajemo preskupi ne samo za građane, već i za turiste, upozorava u novoj kolumni Maruška Vizek.

Postoje samo dva rješenja za ovakvu situaciju vezanu za pad proizvodnje, u kojoj više novca traži manju količinu roba. Ili će se povećavati cijene roba ili će se ona uvoziti – ili pak oboje. Nijedno rješenje nije poželjno u situaciji u kojoj je stopa inflacije već visoka, a ekonomija pregrijana. Kod usluga je situacija puno više jednoznačna. Više novca za kupnju usluga znači njihove veće cijene jer dobar dio njih ne može se razmjenjivati u međunarodnoj trgovini (odnosno uvoziti). A kada cijene nastave rasti uslijed ovako visokog rasta realnih neto plaća, doći će do novog vala pritiska na poslodavce i državu da se one ponovno povećaju.

22.02. (23:00)

Čarobna formula inflacije: 910 artikala i nestali novci

Inflacija na hrvatski način: 910 odabranih artikala i misterij “prosječne košarice”

Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj prati cijene 910 proizvoda i usluga u devet gradova kako bi izračunao stopu inflacije. Snimatelji cijena odabiru konkretne artikle prema kriteriju reprezentativnosti na prodajnom mjestu. Većina cijena prikuplja se lokalno, izravno na prodajnim mjestima, dok se neke cijene prikupljaju centralno, putem interneta ili izravno od pružatelja usluga. Dakle, “prosječna košarica” ipak postoji, a u njoj se nalaze proizvodi i usluge koje Hrvati najčešće kupuju. No, ostaje pitanje koliko ta “prosječna košarica” zaista odražava potrošnju svakog pojedinog kućanstva. Jer, dok neki možda troše najviše na luksuzne automobile i putovanja, drugi jedva spajaju kraj s krajem kupujući osnovne namirnice. Lider

09.02. (12:00)

A kako na webu, tako i na Zemlji

Beck: Moje surfanje identično je mojem šopingu, na kraju mi ostaje nula u glavi i nula u džepu

Hrvatska inflacija bičuje obične ljude, a bogate gladi perom, što je u skladu sa svjetskim trendom. Svijet je 2024. dobio 204 nova dolarska milijardera, i sad ih ima 2.769; njihovo zajedničko bogatstvo raste sve brže, i lani se popelo s 13 bilijuna dolara na 15, piše Boris Beck za Večernji list. Svjetska banka je odredila prag bijede na 6,85 dolara i ispod njega od 1990. kontinuirano živi 44% svjetske populacije, trenutno 3,6 milijardi ljudi, nešto više žena nego muškaraca. Kandidati za bilijardere, Trumpovi intimusi Musk, Bezos i Zuckerberg, imaju toliko perja da bi ostali milijarderi čak i da 99% bogatstva izgube (ili, nedajbože, podijele). Društvene mreže zakrčene su, s jedne strane, beskonačnim reklamama i sponzoriranim sadržajima, a s druge izljevima vulgarnosti i verbalnog nasilja. Taj glavni izvor informiranja preuzeli su korporativni interesi i najgluplje teorije urote, a istina je rjeđa nego krijesnice zimi. Postali smo žrtve kartela koji nam sve skuplje prodaju ono najnužnije za život i žrtve  prebogatih koji naš životni prostor pretvaraju u žetone za špekulaciju. Zajednički naziv svega toga je pohlepa, a ona se ne može utažiti sve dok nam se džepovi ne isprazne do kraja. Cijeli tekst na Narodu

07.02. (22:00)

Svi bojkotiraju, ali cijene se ne boje

Bojkot potrošnje i zamrzavanje cijena: Malo je vjerojatno da pad prodaje obuzda inflaciju

Potrošači u Hrvatskoj nastavljaju s bojkotom kupovine kao odgovor na visoke cijene, uz Vladine mjere kontrole cijena koje sada obuhvaćaju 70 proizvoda. Unatoč padu prometa u trgovinama tijekom bojkota, cijene i dalje rastu, a Hrvatska bilježi najvišu stopu inflacije u eurozoni. Istovremeno, Vlada povećava porezne prihode od PDV-a, dok rast plaća dodatno potiče potrošnju. Uz smanjenje domaće proizvodnje i rastuću ovisnost o uvozu, pitanje je hoće li poduzete mjere uopće donijeti konkretne rezultate. Faktograf

07.02. (21:00)

Ekonomski UFC: Dolar u kutu, euro na podu

Slabljenje eura u odnosu na dolar raspirit će inflaciju u EU-u

SAD udara dvostruko – najavom carina na europsku robu i rastućim kamatnim diferencijalom koji prijeti slabljenjem eura. ECB je prošlog tjedna smanjio kamatne stope, dok FED drži više razine, što može izazvati odljev kapitala iz Europe u Ameriku. Slabiji euro znači skuplji uvoz, pogotovo energenata, što bi moglo raspiriti inflaciju i dodatno opteretiti europsko gospodarstvo. Analitičari procjenjuju da bi ECB mogao nastaviti s rezanjima kako bi dostigao “neutralnu razinu”, no tržište već osjeća posljedice ove monetarne borbe. Lider

30.01. (21:00)

Još malo i inflacija će nam zavidjeti na rastu

Hrvatska ekonomija: bajka o rastu s gorkim završetkom

Hrvatska bilježi rast BDP-a, no temeljen uglavnom na europskim fondovima i osobnoj potrošnji, dok industrijska proizvodnja i izvoz padaju. Inflacija je najviša u EU, a ekspanzivna fiskalna politika dodatno je potpiruje. Plaće u javnom sektoru rapidno rastu, nadmašujući privatni sektor, što dodatno potiče inflaciju i potrošnju. Nedostatak radne snage povećava plaće, ali ne i proizvodnju, što vodi većem uvozu. Sve to događa se u predizbornom ozračju, dok se iz Vlade i dalje ponavljaju optimistične priče o ekonomskom procvatu. Lider

30.01. (18:00)

Špageti (i ostali) pod nadzorom

Vlada širi popis: Ograničene cijene za 70 proizvoda

Vlada je proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama s dosadašnjih 30 na 70 artikala, uključujući kruh, tjesteninu, suhomesnate i mliječne proizvode te konzerve. Trgovci će morati odabrati barem jedan proizvod iz svake skupine i jasno označiti ograničene cijene. Oni s većim prodajnim prostorima morat će imati posebne police. Cilj mjera je ublažavanje inflacije i zaštita potrošača, posebno najranjivijih skupina. Premijer Plenković naglasio je da se i trgovci trebaju uključiti u zaštitu standarda građana. Nove mjere bit će razmotrene na sutrašnjoj sjednici vlade. Poslovni

30.01. (13:00)

Možda nije da se štedi, nego se nema više čime trošiti

Šajatović: Čemu nervoza u Vladi ako je inflacija samo 4,5 posto?

Nervoza premijera Andreja Plenkovića, počevši od privođenja trgovaca na ‘obavijesni razgovor‘, može se objasniti spoznajom da Vlada zapravo nema instrumente kojima može obuzdavati rast cijena. U vremenima dinara, hrvatskog dinara ili kune građani (glasači) imali su osjećaj da se mogu zaštititi. Čim bi dobili plaću, mijenjali bi domaću valutu za njemačku marku ili euro. Danas kad plaće i mirovine stižu u eurima, u što ih promijeniti kao zaštitu od inflacije? Nema više sidra. Osim što više nema sidra u nekoj stranoj valuti, neracionalno je ne trošiti što prije. Zašto bi se građani trebali suzdržavati od potrošnje kad im uz rast cijena euri svaki dan vrijede manje? A k tome su kamate na štednju takve da su štediše u prošloj godini realno osiromašili za najmanje 700 milijuna eura. Čemu onda štedjeti? Miodrag Šajatović za Lider.

29.01. (19:00)

Kvaka 22(00)

Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili. Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem – rekao je u rujnu ekonomist Ljubo Jurčić, koji je sad povećao pristojne prihode za 200 eura. Poslovni

29.01. (14:00)

Kad bi cijene bile iskrene kao bakini savjeti

Izraelski model protiv visokih cijena – moguće rješenje ili?

Statističar Marko Krištof predlaže rješenje za rast cijena inspirirano izraelskim Zakonom o hrani. Ovaj model, primijenjen i u Italiji, zahtijeva od trgovaca da javno objavljuju cijene svih proizvoda, omogućujući botovima prikupljanje podataka. Rezultat? Smanjenje regionalnih razlika u cijenama i veća tržišna konkurencija. Krištof vjeruje da bi se time potaknula izrada aplikacija za usporedbu cijena, olakšavajući kupcima pronalazak najpovoljnijih opcija. U Izraelu je zakon 2014. godine doveo do veće transparentnosti i bolje kontrole potrošnje – može li sličan model pomoći i Hrvatskoj? tportal