Kazališni redatelj Šeparović ima novu predstavu kojom ponovno komentira zbilju: Trumpova retorika je nacionalistička, a zapravo služi interesima tehnoloških elita - Monitor.hr
Nedjelja (07:00)

Take the red pill i idi u kazalište

Kazališni redatelj Šeparović ima novu predstavu kojom ponovno komentira zbilju: Trumpova retorika je nacionalistička, a zapravo služi interesima tehnoloških elita

Upravo u HNK-u Split postavlja ekspresionističku dramu ‘Woyzeck’ Georga Büchnera, koja se bavi tzv. malim čovjekom u kontekstu sve veće militarizacije društva. U eksplozivnoj, multimedijalnoj predstavi koja se poigrava granicama stvarnog i virtualnog scenom će letjeti dronovi, a najavljeno je i tajnovito ‘tehnološko stvorenje’. Woyzeck nije buntovnik; on je žrtva i proizvod tehnologije, njegovo tijelo svedeno na biometrijski podatak ili metu za FPV dronove kojima se upravlja poput videoigre. Nova tehnologija ne samo da nadzire, već u ratu eliminira s nevjerojatnom lakoćom.

Iako tehnologija nosi potencijal za oslobođenje, trenutačna stvarnost je drugačija. Dok njome upravljaju vlade, vojni kompleksi i tehnološke elite, ona ostaje oruđe dominacije – nova religija moći koja žrtvuje ljude poput Woyzecka. Politika je spektakl, a građani su svedeni na potrošače čiju percepciju oblikuju algoritmi. Deregulacija tehnološkog sektora pod Trumpom omogućila je kompanijama poput Mete i Googlea nesmetano širenje dezinformacija, jačajući njihovu kontrolu nad javnim mnijenjem i učvršćujući tehnofeudalni poredak. Borut Šeparović za tportal.


Slične vijesti

18.10.2024. (18:00)

Kopačkom u zube

Šeparović: Možemo li suosjećati s nogometašima koji zarađuju milijune?

Razumijem da je teško suosjećati s nekim tko zarađuje milijune dok se sami borimo s osnovnim životnim potrebama poput plaćanja najamnine. Međutim, iza vanjske slike bogatstva i slave, nogometaši često prolaze kroz iznimno naporan rad, odricanja i žrtvovanja kako bi postigli svoj status. Njihov uspjeh nije rezultat slučajnosti, već godina intenzivnog treninga i discipline.

Pritisak kojem su izloženi ne nestaje na zalasku karijere; suočavaju se s padom fizičkih sposobnosti, nesigurnom budućnošću i potrebom za redefiniranjem vlastitog identiteta izvan nogometa. Često ih se stereotipizira kao one koji “trčkaraju za loptom” ili “voze skupe automobile”, što ne odražava stvarnost njihovih života. Naša predstava nastoji razbiti te predrasude i pokazati ljudsku stranu nogometaša, njihove borbe i izazove. Borut Šeparović za tportal.

09.10.2024. (13:00)

Što se događa izvan onih 90 minuta

‘Jezik Kopačke’ Boruta Šeparovića tužna je, orvelijanska slika onoga u što se ne samo nogomet, nego i današnji svijet, pretvorio

Nogomet je oduvijek bio jedan od okidača za angažirani teatar Boruta Šeparovića. Tako njegova najnovija predstava “Jezik kopačke”, prema tekstu Filipa Grujića i Ivana Ergića, govori o tome kako danas u nogometu ima toliko novca koji uopće ne možemo zamisliti, ali ključno u ovoj izvedbi jest da je današnje stanje u ovom superprofesionalnom sportu samo pokazna vježba našeg potonuća u sveopću prosječnost i robovsko služenje jeftinim uzbuđenjima. Jedan od autora predstave, Ivan Ergić, bivši je nogometaš koji smatra da profesionalni nogomet od ljudi pravi funkcionalne idiote, dok Filip Grujić kaže da je danas vrijeme kada se mora govoriti o onome što je nekada bio tabu.

Gledamo trening u realnom vremenu i trenera koji ne dopušta nikakvo kreativno iskakanje, sirotog oca menadžera negdje sa Balkana i razgovor preopterećenog igrača sa psihijatricom kao nekom vrstom umjetne inteligencije za umirivanje. Taj mladić polako kopni i gasi se njegova vjera u nogomet koji je kao dijete toliko obožavao. U predstavi “Jezik kopačke”, Šeparović nam se u trosatnoj izvedbi polako uvlači pod kožu, slikajući današnju nogometnu patologiju življenja u rasponu od sjaja do očaja i konačnog mračnog osvještenja. Bojan Munjin za Novosti

16.09.2024. (09:00)

Milijuni na računu, ali i dalje premalo koliko košta psihičko zdravlje

Nova predstava Montažstroja ‘Jezik kopačke’ bavi se temom mentalnog zdravlja nogometaša

A i bliži se 35 godina Montažstroja. Predstava otvara pitanja koja idu izvan sportskih terena, propitujući suvremeni nogomet, depresiju i kapitalizam, te poziva na promjenu percepcije mentalnog zdravlja. Iako su visoko plaćeni, nogometaši se suočavaju s nevjerojatno kratkim vijekom karijere – prosječno svega osam godina. Tijekom tog razdoblja izloženi su ogromnom pritisku za učinkovitost i uspjeh, a uz to dolazi i visoki rizik od ozljeda. Prema statistikama, profesionalni nogometaši u ligama petice pretrpe u prosjeku 1,3 do dvije ozljede godišnje, što dodatno povećava nesigurnost njihovih karijera.

Unatoč velikim zaradama, njihov status može se usporediti s prekarnim radnicima – žive u svijetu visoke nesigurnosti jer se cijeli njihov život i egzistencija temelje na vrlo kratkom vremenskom okviru. Uz fizičke ozljede, prisutan je i ogroman psihološki stres, koji može dovesti do problema s mentalnim zdravljem poput anksioznosti i depresije. Društvo često zanemaruje te “skrivene troškove” nogometa, usredotočujući se na glamur i zaradu. Ova predstava pokušava otvoriti dijalog o tom nevidljivom svijetu nogometa, koji je usko povezan s kapitalističkom logikom učinkovitosti i profita te s osobnim i psihološkim posljedicama koje takav sustav ostavlja na pojedince. Kaže Borut Šeparović za Nacional.

02.08.2024. (00:00)

Ajmo svi u 'Obilazak'

Šeparović: Nikad nismo znali upravljati javnim dobrom

Ono što se vidi na primjeru nedovršene Sveučilišne bolnice je premreženost elita društva, koja postoji još iz vremena socijalizma. Moć elita je postojala oduvijek, samo se tada nije mogla financijski izmjeriti. Nedovršena Sveučilišna bolnica zorno dokazuje, ne samo na simboličkoj razini, da društvenopolitička tranzicija nije počela 1990-ih, nego mnogo ranije, kaže redatelj, umjetnički voditelj, koreograf i utemeljitelj “Montažstroja” o projektu “Obilazak” za Novosti.

Sve što sam ikad uplatio u zdravstveno osiguranje, ne bi bilo dovoljno da platim operaciju spašavanja svog života. Plus znanje tih ljudi koji su to radili, plus tehnologija koju su koristili. Privatni sektor nikad neće raditi takve operacije: ondje gdje je doista pitanje vremena za spas nečijeg života, uvijek će rješavati javno zdravstvo. To je poanta i to je ključ. Odnose elita i naroda ili građana ne moramo gledati nužno ideološki. 

12.03.2016. (19:20)

"Švicarci" na daskama koje život znače

‘Crna knjiga’ o dužnicima i bankarima na daskama koje život znače

Predstava ‘Crna knjiga’ autora i redatelja Boruta Šeparovića, premijerno postavljena u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM), angažirani je projekt toga kazališta i umjetničkog kolektiva Montažstroj koji se na primjeru ‘Crne knjige’ Udruge Franak bavi problematikom financijskog zaduživanja i njegovim posljedicama. Idejno, predstava polazi od Crne knjige koju je Udruga Franak objavila 2012., a sadrži 99 svjedočanstava o posljedicama zaduživanja u švicarskim francima na svakodnevni život dužnika. T-Portal

29.02.2016. (09:32)

Sveta kamata

Borut Šeparović: Opstanak banaka ni dužnici ne dovode u pitanje

“Dužnici kojima su banke upropastile živote ne dovode u pitanje budućnost banaka”, kaže Borut Šeparović, čelnika i osnivača Montažstroja, koji u Zagrebačkom kazalištu mladih priprema predstavu ‘Crna knjiga’. U vrlo zanimljivom intervjuu pita se još “jesu li dugovi, reprezentirani predimenzioniranim apstraktnim brojevima, uistinu sveti i nepovredivi? Ili mogu biti otpisani?”, smatra kako “ne možemo promijeniti nešto bez da promijenimo sve, a opet ako želimo promijeniti sve, promjena mora započeti negdje”. Novi list

11.02.2015. (19:56)

Simulacija bunta

Borut Šeparović: Možda je i Montažstroj samo ispušni ventil

“Pitanje ‘A gdje je revolucija, stoko?’ postavljam, prije svega, samom sebi: uopće mi nije važno jesu li legende novog vala izdale bunt s početka 1980-ih, pravo je pitanje jesam li ja pristao na konformizam. Kapitalizam dobro probavlja i antikapitalizam, pa se pitam nije li i Montažstroj u nekom smislu samo ispušni ventil, koji u konačnici nije opasan po sustav”, kaže redatelj Borut Šeparović. Novosti

14.01.2015. (12:42)

Cvrčak koji radi kao mrav

Ante Perković: Stvaranjem protiv biznisa

“Babilonska kula glazbenog biznisa urušava se sporo ali pouzdano, a taj nas proces dovodi do nove verzije basne o cvrčku i mravu. U njoj se dva lika ujedinjuju po načelu: šljakam kao mrav da bih mogao pjevati za svoj gušt. Ako se pjesma još nekom svidi, tim bolje”, kaže u intervjuu Dubravku Jagatiću Ante Perković, novinar, publicist, pisac rock kritičar i glazbenik koji protekle dvije godine aktivno surađuje s Borutom Šeparovićem na predstavama Montažstroja. Novosti