Kaufland također smanjio cijene - pojeftinilo 380 proizvoda - Monitor.hr
01.12.2018. (09:30)

PDV stigao ranije

Kaufland također smanjio cijene – pojeftinilo 380 proizvoda

Od danas je Kaufland snizio cijene kao da je već na snagu stupila porezna reforma (a stupa 1.1.2019.) pa sad 130 vrsta svježeg mesa i ribe, oko 20 vrsta jaja, više od 50 različitih vrsta pelena i preko 170 različitih vrsta voća i povrća ima cijene kao da PDV već sada iznosi 13 posto. I Kauflandova sestrinska tvrtka Lidl danas je spustila cijene proizvoda na koje od Nove godine pada PDV. T-Portal


Slične vijesti

25.08.2023. (16:00)

Povoljna kupnja

Krušelj: Ucjenjivačko ponašanje Kauflanda prema Podravki dokaz je i poniznosti hrvatske vlasti

Nije razlog hrvatske skupoće samo u višem PDV-u, već i u maržama koje se formiraju sukladno potrebama za željenom razinom profita. Strani lanci, ali i oni domaći, koji nisu nimalo korektniji i također se skrivaju iza takve prakse, ne smatraju da bi trebali imati suodgovornost za stabilnost hrvatskog tržišta, iako je to i njihov dugoročni poslovni interes. Ako domaći proizvođači hrane ne pristaju na nametnute marže, koji neki nazivaju i ‘deranjem kože’, uklanjaju ih s polica i dopremaju iz inozemstva svoje trgovačke marke. Time sustavno oslabljuju i domaću industriju, a Vlada sve to nemoćno gleda. Što je u takvoj situaciji moguće učiniti? Utjecaj Martine Dalić, predsjednice Uprave Podravke, u Banskim dvorima je toliki da se može očekivati da i državna administracija upozori Kaufland i ostale lance o neprihvatljivosti takve poslovne politike. Pitanje je, međutim, hoće li to imati ikakvog utjecaja na bahato ponašanje moćnog njemačkog lanca, tim više što isti vlasnik posjeduje i Lidl, tako da bi Hrvatskoj mogao objaviti svojevrsni trgovački rat. Željko Krušelj za Glas Podravine.

25.07.2019. (16:30)

Šoping-lista

Trgovina na malo – Lidl i Kaufland rastu

Prošle su godine prihodi iz trgovine na malo svih velikih trgovaca u Hrvatskoj porasti 2,5 milijardi kuna (7%), u odnosu na 2017., Povećan je broj prodajnih mjesta (91) i prodajne površine (23.700 četvornih metara). Konzum je i dalje pojedinačno najveći s 623 prodajna mjesta (malo manje nego 2017.), ali sustižu ga Lidl i Kaufland koji u 2018. bilježe tržišni udio od 20-30% (kao i Konzum). Ovdje PDF sa svim podacima. Index

11.12.2018. (13:45)

Kaufland se pridružio Konzumu: Neće raditi na Božić i Svetog Stjepana, dok će na Badnjak raditi skraćeno

14.09.2017. (18:11)

"Hvala na trudu"

Kaufland radnicima diže plaću za više od 10 posto

Trgovački lanac Kaufland najavio je povećanje plaća većini od svojih 3500 radnika. „Za naš uspjeh zaslužni su svi naši djelatnici. Vođeni željom da budu zadovoljni i motivirani te želeći im pružiti veću sigurnost i mogućnosti, donijeli smo odluku povećati plaće većine djelatnika na nerukovodećim pozicijama“, rekao je Vladimir Tomko, predsjednik Uprave Kauflanda Hrvatska. Navedeni djelatnici dobit će 11,3% višu plaću u odnosu na dosad prosječno isplaćenu plaću. Prosjek u trgovačkom sektoru je 6.035 kuna bruto, što znači da će Kauflandovi zaposlenici dobivati barem 20 posto višu plaću u odnosu na ostale radnike sektora. Index

08.08.2017. (17:13)

Republika Poslovnica Njemačke

Tržišni udio u Hrvatskoj: Lidl i Kaufland veći od Konzuma

Lidl i Kaufland zajednički su postali veći u Hrvatskoj od Konzuma u tržišnom udjelu u trgovini na malo – ova dva trgovačka lanca dio su njemačke grupacije Schwarz i ove su godine imali dvoznamekasti rast, dok je Konzum u 7 mjeseci ove godine pao 6% pa su Nijemci sad ispred hrvatskog lanca. Treći po tržišnom udjelu je Spar koji je nedavno preuzeo Billu i koji najviše investira stalno otvarajući nove dućane, dok će Konzum vjerojatno morati zatvoriti dio trgovina pa je moguća promjena i na drugom mjestu. RTL vijesti

13.07.2017. (22:26)

Kaufland odgovorio na napad ministra Tolušića: Što se pekarskih proizvoda konkretno tiče, trenutno u svojoj ponudi imamo skoro 60% proizvoda hrvatskog porijekla

10.11.2016. (18:03)

Moć tete iz dućana

Prihodi trgovaca: Opao Konzumov udio, NTL ušao u prvih 10

Konzum je najveći trgovac na malo u Hrvatskoj, ali mu je tržišni udio opao s 30 do 35 posto koliko je imao 2014. godine, na 20 do 30 posto u 2015, pokazuje analiza. Slijede Lidl i Plodine s udjelom od 10 do 20 posto, Kaufland, Tommy i Spar ostvaruju udjel od 5 do 10 posto, dok udio do 5 posto ostvaruju Billa, Studenac, KTC, NTL. Narodnom trgovačkom lancu ovo je prvi puta da je među najvećih 10. U novcu, trgovci su lani imali prihode od 33,1 milijardu kuna. Lider

31.08.2016. (12:12)

Neprikosnoveno carstvo

Konzumov prihod prešišao sve strane konukrente

Svi maloprodajni lanci u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarili rast i ukupno zaradili 36,6 milijari kuna. U zaradi ponovno prednjači Konzum, koji s više od 14 milijardi kuna prihoda prešišao zajedničke prihode svih stranih konkurenata u top 10, gdje su domaći i strani trgovci ravnopravno raspoređeni s po pet tvrtki: hrvatski Konzum, Plodine, Tommy, Studenac i KTC te Lidl, Kaufland, Spar, Metro i Billa. Detaljnu analizu poslovanja donosi Poslovni.

01.06.2016. (06:22)

Bili Hrvat i Nijemac

Konzum uvjerljivo najveći trgovac, Lidl najbrže raste, Metro i Billa opadaju

Konzum je i dalje tržišni lider u trgovinama u Hrvatskoj s 14,9 milijardi kuna prihoda u 2015., što je 1,5 milijardi više nego 2013., a očekivao se veći rast jer je u međuvremenu kupljen Mercator. Druge su Plodine s 3,879 milijardi, treći Lidl s 3,713 milijarde, četvrti Kaufland s 3,221 milijarde (isti vlasnik kao i Lidl), a peti Spar s 2,535 milijarde. Lidl je rekorder u rastu prihoda od 2007. kad su mu porasli pet puta što nikom drugom nije uspjelo – Spar rastao 3,5 puta, Plodine, Kaufland, Tommy i Studenac 50-100 posto. Poslovni

07.07.2015. (20:14)

Pomozimo siromašnima!

Svjetska banka financirala širenje Lidla u istočnu Europu – "da sirotinja može kupiti hranu"

Prema prošlotjednom članku u Guardianu, njemački trgovinski lanci Lidl i Kaufland, oba u vlasništvu Schwarz Gruppe, tijekom proteklog su desetljeća dobila preko 900 milijuna dolara jeftinih zajmova od Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) namijenjenih širenju u zemlje Istočne Europe. Obje institucije financiraju države s izričitim mandatom pomaganja razvoja lokalnih zajednica i nerazvijenih zemalja, kao i borbe protiv siromaštva. Naime, pomoć privatnim kompanijama se tumači kao “povećanje dostupnosti hrane pristupačne cijene za siromašne kupce”. Bilten