Katolička Crkva možda će doživjeti raskol, Sinodalni put zahtijeva liberalizaciju, ženske svećenice i LGBT prava - Monitor.hr
29.06. (07:00)

Papa na mukama

Katolička Crkva možda će doživjeti raskol, Sinodalni put zahtijeva liberalizaciju, ženske svećenice i LGBT prava

Dok njemačka Katolička crkva nastavlja svoj Sinodalni put, kako se naziva progresivni pokret koji trese Svetu Stolicu ‘skarednim’ zahtjevima, primjerice da žene postanu svećenice i da Crkva podrži LGBTQ+ ciljeve, Vatikan je sve češće na meti kritičara. Politico piše da je ‘papa Franjo izgubio kontrolu nad svojom liberalnom revolucijom’, a ugledna povjesničarka i teologinja Anna Maria Grünfelder tumači za tportal što se zapravo događa: Sinodalni put predlaže veće uključivanje žena u Crkvu, promjene u svećeničkom celibatu i prihvaćanje LGBTQ+ osoba, što podržava dobar broj njemačkih vjernika. No, njemački kardinal upozorava da njemački biskupi moraju slijediti upute iz Rima i da ne mogu sami donositi odluke koje se tiču cijele crkve. Iako papu Franju napadaju konzervativci da je otišao predaleko po pitanjima homoseksualnosti i pobačaja, s druge ga strane napadaju da je prekonzervativan.


Slične vijesti

14.02. (20:00)

Amen

Novim sporazumom države i Crkve kanonsko pravo postaje važnije od zakona

Krajem prošle godine, Vlada i Hrvatska biskupska konferencija (HBK) sklopile su sporazum kojim se Katoličkoj crkvi omogućava da traži povrat imovine u ime povijesnih crkvenih društva i vjerničkih udruženja koja već odavno ne postoje, a za koje Kaptol tvrdi da je njihov pravni sljednik. Kao dokaz, bit će dovoljno da se nadležne crkvene vlasti pozovu na kanonsko pravo, pri čemu se državna tijela obavezuju prihvaćati takve potvrde izdane od mjerodavnih crkvenih vlasti. Potpisanim dokumentom Katoličkoj crkvi se daje isključivo pravo da ona određuje čiji je pravni sljednik, a važeći državni propisi se ne spominju. Do sada se pitanje povrata imovine Crkvi vezivalo isključivo za onu imovinu koja je oduzeta Katoličkoj crkvi za vrijeme SFRJ, od 1945. godine nadalje. Ovaj Sporazum između Vlade i HBK ide puno šire.

Teoretski, neka župa ili (nad)biskupija mogle bi polagati pravo na imovinu čak i iz XII stoljeća, kada su nastajala prva bratstva i pobožne udruge u Hrvatskoj, samo je potrebno da nadležna crkvena vlast izda potvrdu da je neka (nad)biskupija ili župa pravni sljednik. Faktograf

28.06.2023. (12:00)

Umjesto amen, kaže se fajrunt

Prazne crkve u Europi pretvaraju u hotele i kafiće

Ispovjedaonice u kojima su generacije Belgijanaca priznavale svoje grijehe stojeći u kutu onoga što je nekada bila crkva Presvetog srca Isusova, dokaz su da su katoličke bogomolje nadživjele svoju svrhu, piše AP. To je fenomen koji se može vidjeti u velikom dijelu europskog kršćanskog središta od Njemačke do Italije i mnogih zemalja između. U prosjeku, svaki od 300 gradova u belgijskoj Flandriji ima oko šest crkava i često nema dovoljno vjernika da popune jednu jedinu. Neki postaju trn u oku u gradskim središtima, a njihovo održavanje stalno troši financije. Novi život

27.02.2023. (13:00)

Čeka ga puno posla

Starešina: Izazov za mons. Dražena Kutlešu jest europeizacija Katoličke crkve u Hrvatskoj

Zagrebačka nadbiskupija dobila je nadbiskupa koadjutora, mons. Dražena Kutlešu, koji će za godinu dana i službeno naslijediti kardinala Bozanića (ako mu se ostavka koju u toj dobi po obavezi mora ponuditi prihvati). Vatikan, po svemu sudeći, na njega ozbiljno računa. Pred Kutlešom je izazov gradnje novog odnosa između Crkve kao institucije i države, kao i korištenje crkvene autonomije, imovine i ljudskih potencijala za preuzimanje veće uloge u razvoju društva – od obrazovanja do kulture i medija. Danas nije realno očekivati da na biskupsku stolicu sjedne neki novi Josip Juraj Strossmayer. No malo je porazno da je relativno imućnu i utjecajnu Crkvu u Hrvatskoj u osnivanju kvalitativno visoko postavljenih katoličkih osnovnih škola i gimnazija dobrano pretekla siromašna i ugrožena Katolička crkva u BiH. Višnja Starešina za Lider.

28.08.2022. (12:00)

Krivo srastanje, rekao bi Štulić

Hrvatska izgleda kao dvospolac koji je formalno sekularan, ali je zapravo duboko klerikalan

Plenkovićeva tvrdnja da se sadašnja vlast drži kršćanskih načela pravo je bogohuljenje: u ovoj državi bogati plaćaju manji porez od siromašnih, a ovi drugi su navodno najveći zaštićenici svete Katoličke crkve. Ako je hrvatska država navodno kršćanski orijentirana, to je jedino po tome što se prema nekim izračunima u Crkvu ulaže godišnje, direktno ili indirektno, preko milijardu kuna. Za usporedbu, puno bogatija Francuska ulaže u financiranje crkve – nula eura. Crkva u Hrvatskoj je glavni kočničar modernizacije društva i države, što utječe i na porazno zaostajanje, čak i nazadovanje zemlje na općim razvojnim listama u Evropi. Zato se kao nužna nameće potreba revizije ili ukidanja Vatikanskih sporazuma, koje recimo Slovenija uopće nije potpisala. No za to nema volje ni u Zagrebu ni u Vatikanu. Novosti

 

 

12.03.2022. (00:00)

Nisu to štalice

Od potpisivanja Vatikanskih ugovora Crkva postala je jedan od vodećih veleposjednika u državi

Hrvatska se posljednjim od Vatikanskih ugovora obvezala da će Crkvi vratiti imovinu oduzetu u vrijeme komunističke vladavine, čija je vrijednost procijenjena na nekoliko milijardi kuna, a u slučajevima gdje to nije moguće pronaći odgovarajuću zamjenu. Otad je kleru vraćeno ili darovano preko 500 vrijednih nekretnina, a u nekima od njih ranije su djelovale javne institucije koje su zbog povrata bile primorane na preseljenje ili plaćanje najma Crkvi. Na tom popisu odnedavno se nalazi zgrada u kojoj desetljećima djeluju četiri ordinacije obiteljske i dentalne medicine u dubrovačkom Gružu, a uskoro bi se moglo naći i najljepše zdanje sa zadarske Rive, zgrada Doma županije. Ranije su u sličnim procesima bez prostora ostali Državni arhiv u Bjelovaru, sveučilišna knjižnica i fakulteti u Splitu, ustanove socijalne skrbi u Karlovcu i Koprivnici i niz drugih institucija. Novosti…

25.04.2021. (21:30)

Disclaimer na propovijed

Svećenik na misi koju je prenosila HTV spominjao “bradate sveštenike”

U mjestu Prozorje kod Dugog Sela svećenik Dominik Gerbic danas je održao misu koju je prenosio HRT, a našao je shodim uputiti pastvu da ne glasa za SDP, HDZ, Možemo! i lijeve opcije. Zanimljiv dio propovijedi izrijekom kaže: “Toliko je zločinaca još uvijek među nama, a nisu procesuirani. I onda u jednom trenutku nađu se još i neki tamo bradati sveštenici opasnih namjera govoriti nama tko su naši sveci, tko su naše svetinje, tko su naši velikani. Pa vrijeme je, hrvatski narode, da se probudiš! Ti nisi ni nesposoban narod, nisi ni glup narod, ti si jedan veliki narod koji je toliko toga dao povijesti. Ti si jedan narod obećanja da ćeš braniti kršćanstvo, a sad je vrijeme da ustaneš i braniš to kršćanstvo.” HRT se od svećenikove propovijedi ogradio disclaimerom. Index

05.04.2021. (23:30)

Progresivna Austrija

Moćan prizor: Crkva u Austriji duginom zastavom protestira protiv Vatikana jer ne da blagoslov gay zajednicama

Kongregacija za nauk vjere odlučila je da istospolna zajednica ne može biti blagoslovljena bez obzira na njezine pozitivne strane, stavivši taj oblik zajednice u kontekst grijeha koji ne može blagosloviti. No, ne slaže se cijela katolička zajednica s tim stavom pa je austrijski župnik župe Hard Erich Baldauf na župnoj crkvi izvjesio zastavu u duginim bojama kao iskaz potpore istospolnim zajednicama. Reformističke stavove  iskazale su i druge župe unutar udruge “Svećenička inicijativa”, no zastavu je zatim spalio nepoznati počinitelj. Većina Austrijanaca ne slaže se sa stavovima Kongregacije iako su većinski katolički narod s 5,5 milijuna vjernika na 8,8 milijuna stanovnika, no taj broj zbog neslaganja društvenih i vjerskih normi rapidno opada. Svoju je potporu iskazao i sam bečki nadbiskup, kardinal Christoph Schoenborn. Telegram

03.08.2020. (19:00)

Slijedi li reforma u crkvenim krugovima?

Smjena generacija u Katoličkoj Crkvi u Hrvata, odlaze Bozanić, Puljić, Devčić i Škvorčević

Sveta Stolica najvjerojatnije će i u Zadru i u Rijeci i u Zagrebu posegnuti zaimenovanjem nekoga od već ređenih biskupa i predati mu upravljanje nadbiskupijom. Radi se ponajprije o prokušanom i praktičnom zahvatu da je nadbiskupiju lakše povjeriti nekome od biskupa s iskustvom vođenjamanjih biskupija, ali i o očitoj želji Vatikana da upravljanje biskupija povjeri svećenicima/biskupima koji ne dolaze iz matičnih biskupija. Potvrde takva trenda ima u prijašnjim imenovanjima poput Ivice Petanjka (Krk), Tomislava Rogića (Šibenik), Zdenka Križića (Gospić), Jure Bogdana (Vojni ordinarijat), Petra Palića (Hvar pa Mostar), Dražena Kutleše (Poreč pa Split) te Bože Radoša (Varaždin). Večernji list

08.12.2019. (23:32)

Jedna Riječanka se već godinu i pol pokušava ispisati iz Crkve