Kasper-Claridge: Rat Rusije u Ukrajini tiče se svih nas - Monitor.hr
23.02.2023. (12:00)

Pero je jače od mača

Kasper-Claridge: Rat Rusije u Ukrajini tiče se svih nas

Što je istina, a što laž? To nije uvijek lako saznati. Pogotovo ne kada je u pitanju rat. Novinari koji izvještavaju iz Ukrajine ne samo da imaju jedan od najopasnijih poslova, oni također moraju vrednovati slike i video zapise sa svojim urednicima, razgovarati sa svjedocima, provjeravati činjenice, osigurati kontekst i razotkriti dezinformacije. I oni svakodnevno riskiraju da i sami postanu žrtve rata. Njihov rad se ne može precijeniti. Diktatorima ovo neovisno novinarstvo izaziva strah. Zato Putinova propaganda koristi sva sredstva dezinformiranja kako bi spriječila objavljivanje istine o ruskom agresorskom ratu. Ni svijet ni narod te zemlje ne bi trebali saznati što se zaista događa u Ukrajini: koliko je civilnih žrtava ruska invazija već odnijela, ili koliko su sada veliki gubici ruske vojske. Ono što se ne uklapa u propagandnu sliku, negira se, falsificira i prešućuje. Manuela Kasper-Claridge za DW.


Slične vijesti

13.09. (15:00)

Kritični i neovisni

Kulturpunkt i njihove školice novinarstva: O krizi medijskog sektora govore u kontinuitetu barem posljednjih 15 godina, a važno je prisjetiti se i činjenice da je kultura prva ‘pala’ u recesijskim mjerama štednje

Ekipa iza Kulturpunkta već 15 godina organizira svoju školicu novinarstva. Pokrenuta u trenutku u kojem je nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj bila u punom zamahu, ljudi su se umrežavali, suradnje se protezale i izvan granica države, organizirala su se zanimljiva i važna događanja, mijenjale se politike, javni prostor se tematizirao, zajednička dobra ulazila u fokus… Istovremeno se, nestajanjem kulturnih rubrika i časopisa iz mainstreama, razvijala scena neprofitnih medija čiji su fokusi bili na alternativnom, manjinskom, eksperimentalnom. Uskoro postaje jasno da o svim tim procesima nema tko pisati, bilježiti ih, pratiti i kontekstualizirati.

Ljudi su završavali filozofske fakultete, novinarstva i slično, no nitko ih nije učio o suvremenoj kulturi i umjetnosti, kamoli da su razvijali vještine pristupa tim praksama, njihove analize ili refleksije. Udruga Kurziv preuzima portal Kulturpunkt.hr i istovremeno nastaje ideja o obuhvatnom, jednosemestralnom i besplatnom programu za mlade autore koji će pratiti događanja na nezavisnoj sceni i pisati za portal. Danas, 15 godina kasnije, broje preko 200 polaznika programa, od kojih četvrtina još uvijek surađuje s udrugom, a četvrtina nakon završenog programa nalazi angažman ili zaposlenje u području kulture i medija, ali i šire. tportal

08.08. (00:00)

Samo copy paste i zabava

Mušćet: Novinarstvo postaje arhaičan i nepotreban zanat

Klasično novinarstvo na dobrom je putu da postane stari zanat, poput ćilimarstva ili kazandžijskog zanata. Za nekoliko godina možda će početi nicati privatni muzeji novinarstva u kome će vremešni novinari s cigaretom u ustima i obavijeni oblakom dima pisati prigodne tekstove na pisaćim strojevima za zainteresirane posjetitelje s kupljenom ulaznicom. A oni će se čuditi kako je to neobično da živi ljudi pišu tekstove na tim mehaničkim steampunk uređajima, a ne da to u hipu napravi umjetna inteligencija. Alati za UI koji pomažu u lekturi, vođenju bilježaka i transkripciji postaju sve rašireniji u redakcijama, što rezultira gubitkom radnih mjesta.

Le Monde koristi UI za pomoć pri prevođenju članaka, njemački tabloid Express.de stvorio je virtualnu novinarku Klaru Indernach, koja sada piše više od pet posto objavljenih priča o širokom rasponu tema. Moguća su dva scenarija u budućnosti. Moguće je da će nadolazeći val nepouzdanog i neprovjerenog sintetičkog sadržaja ojačati poziciju novinarstva i obnoviti povjerenje u novinarski rad. Pesimistička varijanta kaže da će javnost izgubiti povjerenje u sve informacije, što će novinare priključiti ćilimarima i kazandžijama. Bojan Mušćet za Artkvart

22.07. (00:00)

Nekad su se novine normalno kupovale

Prihvatite budućnost vijesti: Zašto su digitalne pretplate bitne?

Digitalna revolucija donijela je značajne promjene u načinu na koji se vijesti prikupljaju, distribuiraju i konzumiraju. Novine sa snažnom internetskom prisutnošću prilagodile su se ovim promjenama, nudeći svoj sadržaj putem digitalne pretplate uz brojne prednosti za čitatelja. Digitalne pretplate omogućuju vam da budete u toku s najnovijim vijestima u stvarnom vremenu. Bilo da se radi o udarnim vijestima, dubinskim analizama ili mišljenjima, svemu tome možete pristupiti uz samo nekoliko klikova ili dodira. Svoje omiljene portale i autore možete čitati bilo kada i bilo gdje. Kvalitetno novinarstvo okosnica je informiranog društva. Digitalne pretplate ključne su za podršku novinarima, potiče se kvaliteta istraživačkog novinarstva, dubinske analize i visokokvalitetnog sadržaja kojem možete vjerovati. Digitalnom pretplatom igrate ključnu ulogu u održavanju novinarstva koje vas čini informiranima i angažiranima, kažu na Lideru.

04.05. (10:00)

Današnji Prometeji

HND-ove nagrade: Viktor Ivančić dobitnik nagrade za životno djelo, Dora Kršul novinarka godine

Novinar Novosti Hrvoje Šimičević primio je nagrade HND-a za istraživačko i pisano novinarstvo, kolumnist Viktor Ivančić dobio je priznanje za životno djelo, dok je Dora Kršul iz Telegrama novinarka godine (Novosti). Najbolja novinarska fotografija prikazuje Peđu Grbina i Ivanu Kekin kako zajedno drže pressicu, vidjet ćete zašto (Index), HND donosi cijeli popis uz obrazloženja.

21.02. (14:00)

Ja sam samo novinar

Drago Hedl: Lex AP je lex apokalipsa

Ako mediji pognu glavu i kažu zašto bismo se mi petljali u sve to, pitam se tko ostaje, tko će biti taj kažiprst koji će ukazati na nepravilnost, na nepravdu. Prema riječima istaknutog novinara Hedla, predložene izmjene Kaznenog zakona u Hrvatskoj predstavljaju prijetnju istraživačkom novinarstvu i slobodi medija. Hedl je istaknuo kako će novi zakon ograničiti istraživačke novinare u njihovom radu, te naglašava da su novinari često ključni u otkrivanju korupcije i nepravilnosti te da će nove odredbe ozbiljno ugroziti izvore informacija i slobodu izražavanja. Također upozorava na opasnost od političkog utjecaja na medije, ističući da su novinari često izloženi prijetnjama i pritiscima, posebno kada istražuju visokopozicionirane političare.

Sad prikupljam informacije o “uglednim”, visokopozicioniranim ljudima, saborskim zastupnicima i nude mi novac da ne objavim za njih spornu priču. Naravno, poznat je slučaj notornog Franje Lucića koji mi je vrlo otvoreno i eksplicitno nudio novac. Čak mi je pojasnio da nisam dobro shvatio: da će mi platiti tri puta više nego što me plaća moja redakcija. Srećom, snimio sam razgovor. Da nisam snimio, tko bi mi vjerovao? Ipak je on ugledni član HDZ-a, saborski zastupnik, a ja samo novinar – Drago Hedl u intervjuu za Portal novosti.

20.02. (13:00)

Izgleda da nitko ne voli kada curi

Odlučujući tjedan za Juliana Assangea, sve zviždače i novinarstvo

Utemeljitelj WikiLeaksa mogao bi već u srijedu poslijepodne biti na avionu za SAD. Ondje ga, barem zasad, čeka optužba za cyber kriminal i špijunažu “teška” 175 godina zatvora, a njegova supruga, odvjetnica Stella Morris Assange upozorava da se može preinačiti i u smrtnu kaznu. U utorak ujutro započinje prvi od dva dana novog saslušanja pred Visokim sudom u Londonu, koji je “opasno blizu” da ga izruči; najopasnije upravo za novinarstvo. Od Afganistana i Iraka, preko Sirije i Libije pa i Ukrajine, dokumenti i diplomatske depeše objavljeni na WikiLeaksu dali su nezamjenjiv uvid javnosti u ratove i diplomatske pozadinske igre koje su rezultirale gubicima nebrojenih ljudskih života.

Do dana današnjeg ni jedan čin torture ili “kolateralnog ubojstva” koje je razotkrio WikiLeaks nije procesuiran u SAD-u, zemlji koja je izvan dosega Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. U prvoj ga verziji optužnice terete za cyberkriminal, da bi u dopuni optužnice cyberkriminalu dodali 17 točaka optužbe za špijunažu, a mogućih pet godina zatvora narasta na 175. Upravo je postojanje ovakve optužnice Assange proricao od 2010. godine, braneći se od prozivki za seksualne delikte. Faktograf

01.02. (23:00)

No pasaran

Vučetić: Politička korupcija novinarstvu želi oduzeti riječ i djelo

Istinsko novinarstvo je stvarateljska aktivnost, ono usavršava svijet, čini ga boljim. Ovo nije idealizirani prikaz novinarstva, ono ili pripada stvaranju novog, savršenijeg i poželjnijeg ljudskog svijeta ili, naprotiv, nije riječ o novinarstvu. Novinari napad na novinarstvo doživljavaju kao napad na sebe, zato se bune kada ih se pokušava ušutkati. Prosvjed u Zagrebu je prosvjed protiv pokušaja ušutkavanja ove stvarateljske profesije. U fazi pokušaja ušutkavanja još uvijek postoji šansa da novinarstvo, kao javna stvar, odnosno kao svojevrsni dnevnički zapis dostojanstvenog javnog uma, vlastitim snagama sebe obrani.

To je prosvjed za novinarstvo bez brnjice, odnosno to je otpor prema namjeri političkih nasilnika da novinare pretvore u poslušnike koruptivnih struktura. Politička korupcija nema mjere, ona teži prema tome da zahvati sve segmente stvarnosti, pa tako i istinu. Marko Vučetić za Autograf.

26.11.2023. (15:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Zašto je factchecking ipak bitan

Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu “vjeruj samo svojim očima”. No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista na ovogodišnjem SoMo Borcu. Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Bug

30.10.2023. (17:00)

Novinari ipak mogu odahnuti

Iako su zbog curenja informacija mislili kažnjavati novinare, pitanje je hoće li to uopće moći

Nacional otkriva zašto novi zakon kojim premijer Andrej Plenković na silu želi spriječiti objavljivanje tajnih transkripata iz USKOK-ovih istraga čiji su protagonisti uglavnom njegovi korumpirani ministri, neće imati učinka na novinarsku praksu i informiranje javnosti: izmjene Kaznenog zakona kojima Vlada namjerava uvesti novo kazneno djelo odavanja informacija iz istraga i kažnjavati ga kaznom do tri godine zatvora. potpuno su besmislene i teško će biti provedive, kažu pravosudni stručnjaci. Na čak sedam mjesta u Kaznenom zakonu spominje se fraza ‘u javnom interesu’ što znači da ako se djelo neovlaštenog snimanja ili otkrivanja profesionalne tajne počini u javnom interesu, nije kažnjivo.

28.10.2023. (20:00)

Samo službeni kanali

Duka: Uškopljavanje medija – Premijeru, čemu onda novinarstvo?

Svi koji iz Vlade tumače izmjene zakona, kao ministar Malenica ili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, tvrde da se one ne odnose na novinare. Vjerojatno ne govore istinu jer i suci, odvjetnici i pravnici objašnjavaju da je to nemoguće, jer novinari mogu odgovarati kao poticatelji ili pomagači u kaznenom djelu. A ako se ide u istragu o tome tko je odao novinaru tajnu informaciju, do toga se najlakše može doći tako da policija na ovaj ili onaj način istražuje novinara koji je informaciju objavio. Postoje tajne kako bi se zaštitio sam okrivljenik ili žrtva ili neki svjedok koji je ugrožen. Ali, posve drugo je kad netko ide štititi informacije koje su od javnog interesa. Ako se ne štiti niti okrivljenik niti svjedok, onda je očito da se zapravo želi zaštititi neku ili neke treće osobe. Javnost je važna i zbog toga da se saznaju neke zloporabe u postupku. A ako to prepustite policiji ili državnom odvjetniku, jasno je da neće policija ili državni odvjetnik izvještavati o vlastitim propustima ili zloporabama. Zdenko Duka za Lupigu.