08.06.2023. (07:00)
Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider
Maruška Vizek za tportal, inspirirana panelom o ekonomskim izazovima jugoistočne Europe, analizira razlike između Hrvatske i Srbije. Hrvatska, usprkos pesimističnom narativu, bilježi znatan napredak u gospodarstvu, institucijama i međunarodnim integracijama, dok Srbija stagnira u institucionalnom razvoju. Povijesne, političke i kulturne razlike doprinijele su divergentnim putevima, ali korupcija ostaje zajednički izazov. Autorica poziva na podršku demokratskim procesima i vladavini prava, ističući da i skandali poput najnovijeg u zdravstvu ukazuju na napredak, a ne isključivo na pad. Pitanje je hoćemo li iz afere u aferu vidjeti proces čišćenja ili dokaz da ama baš ništa ne valja.
Najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom ispričao je kako ga je neki dan iznenadio poziv zagrebačke policije. Javili su mu da se kod njih nalaze njegov laptop i torba za laptop. Paulu ispočetka ništa nije bilo jasno, no naposljetku je ispričao lijepu priču o Hrvatima. Morao sam objasniti da su prije odlaska u Zagreb laptop i torba za laptop doslovno bili dio mog stila, modni dodaci. Nigdje nisam izlazio bez njih, no otkako sam se preselio u Zagreb, nikad nisam uzimao laptop sa sobom. No jučer sam napravio iznimku, imao sam sastanak i morao sam nešto pokazati. Usput sam popio pivo s prijateljima i krenuo kući oko ponoći. Sjeo sam na klupu da provjerim poruke i ostavio torbu s laptopom. Našao ga je jedan momak imena Nikola i odvezao ga na policiju. Ja sam morao potom potpisati nekoliko papira i reći što se još nalazilo u torbi osim laptopa kako bi bili sigurni da je laptop moj – kaže Paul naglasivši da je ovo jako dobar primjer “onoga što se svaki dan događa u Hrvatskoj”. Index
UK je na službenoj stranici koja okuplja informacije iz svih državnih ministarstava objavilo informacije i upozorenja za svoje građane koji putuju u Hrvatsku: stopa zločina je niska i nasilni su zločini rijetki. Upozorava se na džepare u turističkim područjima, ali i na to da je “turistima u određenim ‘džentlmenskim klubovima’ naplaćivano previše, ponekad u tisućama eura. Posebno se upozorava žene zbog “seksualnih napada u taksijima u Hrvatskoj”. Stoga im se savjetuje da fotografiraju broj taksija nakon ulaska i taj broj pošalju prijatelju ili nekome drugome. Upozoravaju i na mine, vremenske prilike u planinama, kao i visoke kazne u slučaju pijanog ponašanja i vrijeđanja policije. Pijana vožnja brodom ili jahtom nikako ne dolazi u obzir. U lipnju ove godine turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvarili su 4 posto noćenja u Hrvatskoj pa je jasno da se radi o važnom tržištu. Index
@life.in.croatia When croatians say they want to leave croatia #croatia #hrvatska #sukosan #beachclub ♬ original sound – Life In Croatia
Na toj snimci Britanac, koji živi u Hrvatskoj već tri godine (nije Paul Bradbury), uživa na plaži u Sukošanu i govori: “Kad Hrvati kažu da žele napustiti Hrvatsku i živjeti u Njemačkoj ili Engleskoj, mislim da su ludi. Vidite ovo. Ja sam u Sukošanu, ovo mi je najdraža plaža. Sviđa mi se jer nema puno turista, ima glazbu, bar, restoran i mjesto za odmaranje. Njegova snimka skupila je preko 150 tisuća pregleda i mnogo kritika. “Probaj zaraditi 900 eura, 500 eura platiti najam stana, a da ti ostalo ode na hranu i malo ostane za druge stvari. Nikad nisam bila na toj plaži. Ne mogu si to priuštiti“, “Ludo je koliko Hrvata ne može si priuštiti ljetovanje u vlastitoj državi”, “Ljudi odlaze iz Hrvatske zbog financijskih razloga.”… No, on je kasnije u odgovoru rekao kako većina ljudi ne gleda izvan okvira i da slični problemi postoje u svim državama. Index
Iako se Hrvatska nalazi u dijelu svijeta gdje se jezici isprepliću, a velik dio povijesti dijeli, kultura je ta koja razdvaja Hrvate od naše slavenske braće. Sinonim za nas je naša crveno-bijela šahovnica, nogomet nam je sveprisutan, a poznati smo im i po borbenosti, prije svega za našu samostalnost. Razlikuju nas od Srba (po ponašanju), vrlo smo modno osviješteni, samopouzdani smo, ali ne i arogantni, a imamo i ukusnu domaću kuhinju. Iako smo mala država, stranci primijećuju našu raznolikost od regije do regije. Obitelj nam je na prvom mjestu, a smatraju da smo u svojevrsnoj krizi identiteta, jer smo civilizirana država poput onih u srednjoj Europi, iako imamo nešto kaosa naslijeđenog s Balkana. The Culture Trip
Index donosi pregled nekih od najpoznatijih filmova i serija snimanih u Hrvatskoj:
Prije nešto više od tri godine, Hrvatska se uvrstila na listu zemalja koje izdaju vize digitalnim nomadima. Ovu vrstu vize trenutno nudi dvadesetak zemalja u svijetu. Prema procjenama, više od 17 milijuna Amerikanaca živi i radi kao digitalni nomadi. Vlade ovih 20 zemalja, u odobravanju viza digitalnim nomadima vidjele su priliku u dodatnim prihodima jer se očekuje da digitalni nomadi imaju natprosječne prihode te da će novac trošiti baš u njihovoj državi i time jačati lokalnu ekonomiju. U Hrvatskoj je 700 digitalnih nomada, a najveći broj trenutno je iz Rusije i Ukrajine. Na popisu su još i nomadi iz Bjelorusije, Amerike, Britanije, Australije i Kanade te iz Srbije i BiH. (Forbes)
Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, broj zaposlenih premašio je 1,69 milijuna, što je povećanje od tri posto u odnosu na prošlu godinu. Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je gotovo 73 tisuće dozvola stranim radnicima, pri čemu građevinari prednjače s preko 25 tisuća odobrenja. Očekuje se da će ova godina završiti s više od 200 tisuća odobrenih dozvola strancima, što bi moglo dovesti do preko 1,7 milijuna osiguranika na HZMO-u. (Poslovni dnevnik)
U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)