— Satisfying Daily (@SatisfyingDaily) October 12, 2019
Otprilike 3.800 tona leda otopilo se na Grenlandu od 1992. do 2018. godine i slilo se u more, čija je razina zbog toga narasla za 10,6 milimetara. Grenland sad gubi led sedam puta brže nego što je to bio slučaj devedesetih i ako se tako nastavi razina mora bi do 2100. godine mogla porasti za 20 centimetara.
Na Artiku su u posljednjih pet godina (2014.-2018.) zabilježene najviše temperature otkako ondje postoje mjerenja (a to je od 1900.), stoji u novom izvještaju Arctic Report Card. Usto, temperatura na Arktiku povećava se dvostruko više nego na ostatku planete. Znanstvenici upozoravaju na ono što većina nas zna, no ključni ljudi odbijaju prihvatiti – bez značajnih rezanja ispuštanja ugljičnih plinova zagrijavanje i otapanje će se nastaviti.
Warming, sea-ice loss: Arctic Report Card tracks region's environmental changes: Annual update improves understanding of changing climate, wildlife impacts
Područje oko Sjevernog pola protekli je tjedan imalo najviše temperature zabilježene u veljači još od 1950.-ih, a na jednoj od najsjevernijih kopnenih meteoroloških postaja na svijetu, Cape Morris Jesup, temperatura je bila iznad smrzavanja 9 dana u veljači, što je dosad nezabilježeno. Ova je postaja 25. veljače bila iznad smrzavanje otprilike 24 sata, što je nečuveno u veljači kad na tlo ne pada ništa sunčeve svjetlosti. Površina leda na Arktičkom moru i Beringovom moru sjeverno od Grenlanda smanjila se u veljači, u vrijeme kad se površina pod ledom obično povećava, obično do sredine ožujka. Mashable
Arktik se zagrijava po dvostruko bržoj stopi nego ostatak svijeta, a u 2017. razina zamrzavanja vode u najhladnijem dijelu zime bila je rekordno niska, pokazuju istraživanja. Ovo je treća godina u nizu rekordno niskog zimskog maksimuma, a iako još uvijek nije posve jasno što će se ove godine događati, situacija ne sluti na dobro. U ovom trenutku količina leda je najmanja otkako je 1970-ih započelo satelitsko praćenje. Lider
Zagađenje zraka koje je mučilo istok Kine cijeli mjesec 2013. povezano s gubitkom arktičkog leda prethodne jeseni, ako se arktički led bude nastavio smanjivati slični će se problemi vjerojatno opet pojaviti
Animacija: Smanjenje trajnog arktičkog leda od 1984. do 2016.
U mjesecima studenom, prosincu i siječnju zabilježene su rekordno male razine leda na Arktiku, dok je u siječnju prosječna površina leda bila 13 milijuna kvadratnih kilometara, što je najmanja razina u 38 godina koliko se rade satelitske snimke. To je 260.000 kvadratnih kilometara ispod prijašnjeg rekorda (što bi ugrubo bilo 5 površina Hrvatske) koji se dogodio u lanjskom siječnju, odnosno 1,2 milijuna kvadratnih kilometara manje nego za prosjek u razdoblju od 1981. do 2010. (to bi bilo 22 površine Hrvatske). Ovogodišnja arktička zima ovime je iznenadila znanstvenike, a treba imati na umu da je gore sad mrak i vrhunac zime, dakle trebalo bi biti hladno. Mashable
Istraživači kažu da je moguće spasiti arktički led tako što bi postavili velike vjetroturbine koje bi zamrzavale more. One bi pumpale morsku vodu na površinu gdje bi se lakše zamrznula što bi onda dovelo do sve debljeg sloja leda kako se više vode upumpava na površinu. No problem je što bi taj pothvat koštao 50 milijardi dolara svake godine. Express, Ars Technica
Prosječni zapadnjak godišnje uzrokuje ispuštanje stakleničkih plinova koliko uništi 30 kvadratnih metara arktičkog leda