Kanadski Arktik: Raspala se i zadnja netaknuta ledena ploča - Monitor.hr
07.08.2020. (23:30)

Kanadski Arktik: Raspala se i zadnja netaknuta ledena ploča

Raspala se posljednja netaknuta ledena ploča na kanadskom Arktiku, izgubivši više od 40 posto površine u samo dva dana krajem lipnja, objavili su znanstvenici. Ovo je ljeto na kanadskom Arktiku pet stupnjeva toplije od 30-godišnjeg prosjeka. Zbog pucanja ploče nestalo je posljednje tzv. epiledeno jezero na sjevernoj hemisferi. 24sata…


Slične vijesti

21.08. (23:00)

Led koji nitko ne želi da se probije

Ubrzano topljenje leda moglo bi osloboditi ‘bombu’ žive, ugroženi su milijuni ljudi

Rijeka Yukon erodira permafrost duž svojih obala i nosi sediment nizvodno, što bi u dogledno vrijeme moglo izazvati velike probleme. Prirodna atmosferska cirkulacija uzrokuje da se zagađivači prostiru prema višim geografskim širinama. To rezultira nakupljanjem žive u Arktiku, gdje je apsorbiraju biljke koje nakon smrti postaju dio tla. Ovo tlo se zatim smrzava u permafrostu – sloju zemlje koji je zaleđen tijekom cijele godine. Tisućama godinama koncentracije žive su se akumulirale u tlu. Toksični metal se oslobađa kada se tlo otapa – što postaje sve češće zbog klimatskih promjena. Živa, koja je ranije bila zarobljena u permafrostu u sedimentima tisućljećima, sada se erodira i oslobađa u okoliš. Ovo bi moglo predstavljati veliku prijetnju okolišu i zdravlju za pet milijuna ljudi koji žive na tom području, kao i za više od tri milijuna ljudi koji žive u područjima gdje se očekuje da će permafrost potpuno nestati do 2050. godine. Green

25.06. (09:00)

Hladni rat bez leda

Arktik postaje sve važnija geostrateška točka na svijetu. Nije slučajno da se to područje među analitičarima smatra polaznom točkom za novi Hladni rat

Ključan razlog zbog kojeg Arktik postaje sve značajniji je globalno zatopljenje, što omogućuje otvaranje novih pomorskih ruta. Zagrijavanje na sjeveru planeta je ekstremno, stopa porasta temperature je dva stupnja viša od planetarnog prosjeka. Najvidljiviji znak promjena je arktički led, koji je od 1980. godine izgubio 75% volumena uz značajno smanjenje ljetne površine. Stručnjaci kažu da bi, prema toj stopi, Arktik mogao ostati bez ljetnog leda već 2035. godine. Zbog sve bržeg topljenja leda očekuje se da će bušenje, rudarenje i prijevoz sirovina u bliskoj budućnosti biti lakši. Arktik je i kroz povijest bio poprište sukoba – SAD-a, Kanade, Norveške i Švedske, a sada se spominje u kontekstu Hladnog rata. U prednosti je Rusija, koja je suštinski arktička država. Prema ekonomskim pokazateljima, 20% BDP-a Rusije stvara se na Arktiku, a uz to su na poluotoku Kola dvije trećine ruske nuklearne energije. Index

31.03. (20:00)

I Djeda Mraza bi otpuhalo

Naglo zagrijavanje gornje atmosfere do 50 stupnjeva izazvalo neobičnu pojavu iznad Arktika

Početkom ožujka, arktički polarni vrtlog počeo se okretati u suprotnom smjeru, što je u prošlosti često prouzrokovalo iznimno hladno vrijeme i oluje na području Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj fenomen događa se uslijed naglog zagrijavanja gornje atmosfere, do 50 stupnjeva Celzijevih unutar nekoliko dana, ali, kako izvještavaju s Spaceweather.com, vjetrovi počinju usporavati pa bi se i vrtlog mogao vratiti u svoju normalu. Iako ova trenutna promjena neće dovesti do promjena u vremenskim obrascima, ona je uzrokovala je rekordni “skok ozona” iznad Sjevernog pola. Bilježenja vremenskih obrazaca pokazuju kako je promjena smjera polarnih vrtloga češća tijekom El Niña ili La Niñe, dvije suprotne faze prirodnog ciklusa globalnog zagrijavanja i hlađenja. Green

18.01. (21:00)

Da odmoriš oči i dušu

Sedam čarobnih polarnih destinacija: Mjesta na kojima sunce ne izlazi zimi

  • Udaljeni norveški arhipelag Svalbard, smješten na pola puta između kopnenog dijela Norveške i Sjevernog pola, područje je ekstremnih klimatskih uvjeta, dojmljivih ledenjaka i golemih ledenih polja.
  • Kiruna: Najsjeverniji grad Švedske, do kojeg se može doći letom iz Stockholma, može se pohvaliti živopisnom autohtonom laponskom kulturom, svemirskim centrom i najvećim podzemnim rudnikom željezne rude na svijetu.
  • Brodom s Islanda dođite u obalni grad Ilulissat na Grenlandu, koji je poznat po impresivnom fjordu uvrštenom na UNESCO-ov Popis svjetske baštine i santama leda pokraj kojih i najveći brodovi izgledaju sićušno.
  • Iqaluit, Kanada: Zahvaljujući nevjerojatnoj lokaciji u blizini zaljeva i obližnjim parkovima, posjetitelji mogu promatrati kitove, sobove i arktičke lisice te iskusiti vožnju saonicama koje vuku psi, tradiciju staru 2000 godina u kojoj eskimski psi vuku saonice po arktičkom ledu.
  • Otok Hokkaido na Japanu neraskidivo je povezan sa zimom jer se najsjevernija japanska prefektura između prosinca i veljače pretvara u zimsku idilu zbog ledenih vjetrova koji iz Sibira preko Japanskog mora donose velike količine snijega
  • Malo selo Nuorgam uz norvešku granicu na krajnjem sjeveru Finske udaljena je baza koja će putnicima pružiti autentično iskustvo Arktika.
  • Malo južnije od Arktičkog kruga nalazi se grad Fairbanks, „zlatno srce“ Aljaske, koji ima 33.000 stanovnika i najveće je naseljeno mjesto u krugu od nekoliko stotina kilometara. Taj je grad polazište za legendarne avanture, od vožnje saonicama koje vuku psi do vožnje motornim saonicama.
23.07.2023. (15:00)

“Projekt 10520”

Putinov pohod na Arktik: Nuklearna sila ispod nule

Russia and China battle US in race to control Arctic

  • Gledajući do sada utvrđene morske rute i ekonomske zone koje se eksploatiraju, Rusija je najveća sila Arktika, a Vladimir Putin i planeri u Moskvi taj status žele i zadržati. Naravno, resursi su glavni cilj njihovih aktivnosti u ovoj regiji, a unatrag desetak godina sve je jača i vojna prisutnost. Godine 2014. uspostavljena je i nova “Sjeverna strateška komanda flote”, u sklopu koje se nalazi i najveća od četiri ruske mornaričke flote – Sjeverna flota, sa sjedištem u Severomorsku, u zaljevu Kola u Barentsovom moru. Prošle godine NATO je otkrio da se u toj bazi nalaze četiri od šest najmodernijih ruskih podmornica, 35 konvencionalnih podmornica te šest raketnih krstarica, kao i najveći ruski brod, razarač “Petar Veliki”. Po konvenciji Ujedinjenih naroda o morima iz 1994., pet zemalja – SAD, Kanada, Rusija, Danska i Norveška – ima pravo na iskorištavanje arktičkih resursa i to kroz sustav “ekskluzivnih ekonomskih zona”. Na Dalekom sjeveru i u području Polarnog kruga živi nešto manje od 4 milijuna ljudi, od kojih su gotovo dva milijuna državljani Ruske Federacije.
  • Procjene američke agencije USGS (United States Geological Survey) iz 2012. navode brojku od najmanje 400 milijardi barela nafte u tom području. Također, procjenjuje se da duboko ispod leda ima barem još 15 puta više nafte, te najmanje 500 milijardi kubnih metara plina, a to sve je dostupno današnjim tehnologijama eksploatacije. Ruski dio Arktika je osobito bogat mineralnim sirovinama, ponajviše fosfatima, boksitom, rudama ugljena i željeza, a prema procjenama tu se nalazi i najveće na svijetu dosad neeksploatirano nalazište dijamanata. Aljazeera
21.12.2022. (19:00)

Najkraći put od Rusije do Sjeverne Amerike je preko arktičkog Sjevernog pola

Rusi paradiraju po Arktiku, NATO na rubu živaca: “Dovlače podmornice, grade kupole, piste…”

image

Rusija nastavlja širiti svoje vojne baze u arktičkoj regiji unatoč značajnim gubicima u ratu protiv Ukrajine, piše CNN koji je u posjedu novih satelitskih snimki koje potvrđuju te navode. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže da sada postoji “značajno gomilanje ruske vojske na dalekom sjeveru”, zbog čega je i Sjevernoatlantski savez udvostručio svoju prisutnost kao odgovor. Prema Maxaru, slike pokazuju nastavak rada na radarskim stanicama u mjestu Olenegorsk, na poluotoku Kola u sjeverozapadnoj Rusiji, i u Vorkuti, sjeverno od Arktičkog kruga. Čini se da također pokazuju napredak u tijeku rada na dovršetku jednog od pet radarskih sustava Rezonans-N u Ostrovnoj, mjestu smještenom uz Barentsovo more, u blizini Norveške i Finske na zapadu Rusije. Ruski dužnosnici tvrde da Rezonans-N može otkriti nevidljive letjelice i objekte. Tu su i poboljšanja uzletno-sletne staze i staze za parkiranje u zračnoj bazi Nagurskoje, najsjevernijem ruskom vojnom objektu. Jutarnji

13.11.2022. (12:00)

Probna detonacija izvedena iznad Arktika 30.10.1961.

Car bomba – Putinovo najsnažnije nuklearno oružje

Newly released video shows most powerful nuclear weapon ever detonated that was 3,000 times more powerful than Hiroshima | The Sun

Ruski divovski avion nosio je najstrašniju bombu u povijesti: “Velikog Ivana” ili “Car bombu” ili ”The Tsar bomb” kao je Zapad naziva, tešku 26,5 tona, čiju razornu moć američki znanstvenici procjenjuju na 100 megatona TNT (3000 puta jača od bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki). No Sovjeti su odlučili testirati samo polovicu te snage. Bomba je detonirana na predviđenoj visini od oko 4500 metara nadmorske visine. Vatra je buknula 67 kilometara u visinu i 40 kilometara u širinu. Svjetlost plamena mogla se vidjeti s udaljenosti veće od 1000 km. Što se tiče promjera plamena, on se s dva metra povećao na 4600 metara. Udar je izazvao potrese širom svijeta premda se eksplozija dogodila u atmosferi. Unatoč svemu tome, svijet nije mogao znati više o posljedicama detonacije sve do 4. kolovoza 2020. kada je Rusija objavila 40-minutni video koji dokumentira trenutak eksplozije. Aljazeera

 

22.09.2020. (18:30)

Polarni međed izgur'o ženu u more!

Morski led na Arktiku ove godine – drugi najmanji u povijesti

Satelitske snimke od 15. rujna pokazuju da led pokriva 3,74 milijuna četvornih kilometara morske površine Arktika, što je tek drugi puta u 42 godine da se ta brojka spustila ispod četiri milijuna četvornih kilometara, objavili znanstvenici. Prije toga leda je bilo manje samo 2012. godine – 3,41 milijun četvornih kilometara. Dobra vijest? Nema je, kažu znanstvenici da će biti još lošije. Time

17.10.2019. (12:00)

Rusija poslala 12.000 vojnika na Arktik u sklopu nuklearnih ratnih igara