Kanada: Otkriven moguć prvi život na zemlji, star 3,95 milijarda godina - Monitor.hr
02.10.2017. (07:20)

Prvi kamenčić od praska

Kanada: Otkriven moguć prvi život na zemlji, star 3,95 milijarda godina

Znanstvenici vjeruju da su pronašli rudimentaran dokaz života na Zemlji u sedimentnim stijena na sjeveru Labradora iz razdoblja otprije 3,95 milijarda godina kada su naš planet bombardirali brojni kometi i asteroidi, piše Nature. Nije da su pronašli nešto fizički veliko, nego zrnca ugljika u stijenama, ali vjeruje se da je riječ o ostacima primordijalnih morskih mikroorganizama. Otkriće upućuju na to da se mikrobiološki život javio prije nego što se ranije vjerovalo i relativno ubrzo nakon nastanka Zemlje. CBC


Slične vijesti

25.07. (16:00)

Trebalo je samo malo struje

Otkriće kisika u morskim dubinama dovodi u pitanje porijeklo života na Zemlji

Novo otkriće u mračnim dubinama Tihog oceana dovodi u pitanje znanstveni konsenzus o tome kako se proizvodi kisik te je čak dovelo u pitanje kako je nastao život na Zemlji. Fotosintetski organizmi poput biljaka i algi koriste energiju sunčeve svjetlosti za stvaranje kisika na planetu, ali novi dokazi objavljeni u časopisu Nature Geoscience pokazuju kako se kisik proizvodi i u potpunom mraku, na morskom dnu, 4000 metara ispod površine oceana, tamo gdje svjetlost ne može prodrijeti. Do rezultata su došli istraživanjem učinaka dubokomorskog rudarenja kako bi pronašli alternativni izvor za pronalazak metala potrebnih za izradu baterija. Istraživači su otkrili da čvorovi nose vrlo visok električni naboj, što bi moglo dovesti do cijepanja morske vode na vodik i kisik u procesu elektrolize morske vode. Za nju je potreban samo napon od 1,5 V, kao kod tipične AA baterije. Bug

02.08.2023. (00:00)

Markov trg nije jedno od njih

Na Zemlji ima nekoliko podvodnih mjesta koja ubijaju sve živo

Scientist explore “jacuzzi of death” beneath the sea | Daily Telegraph

Postoje rupe na dnu mora koje ubijaju gotovo sve što je dovoljno naivno da pokuša vidjeti što je unutra. Duboko ispod površine Crvenog mora nalazi se niz dubokomorskih slanih bazena u kojima gotovo nijedno morsko stvorenje ne može preživjeti zbog nedostatka kisika. Pronašao ih je tim istraživača sa Sveučilišta u Miamiju, a daljnje proučavanje moglo bi pomoći u otkrivanju tajni o tome kakav je naš planet bio u svojim počecima. Istraživači su na tom području otkrili četiri ‘bazena smrti’, od kojih tri nisu bila veća od 10 četvornih metara u promjeru, a najveći od četiri ima oko 10.000 četvornih metara. “Bazeni slane vode u dubokom moru izvrstna su analogija za ranu Zemlju i premda su lišeni kisika i hiperslani, vrve bogatom zajednicom takozvanih ‘ekstremofilnih’ mikroba. Ovakva mjesta pomažu nam u razumijevanju uvjeta kada se život prvi put pojavio na našem planetu”, rekao je profesor Sam Purkis. Klik.hr

09.11.2022. (15:00)

Jeste li se ikad zapitali:

Kad bi nestalo čovječanstva, kako bi izgledao život na Zemlji?

How human extinction would change the Earth | BBC Science Focus Magazine

Zemlja postoji oko 4,5 milijardi godina, a ljudi je nazivaju svojim domom samo 200 tisuća godina. Prema predviđanjima stručnjaka i znanstvenika, ovo bi se dogodilo kad bi ljudi nestali sa Zemlje:

  • Nakon nekoliko sati: Budući da većinu električnih centrala diljem svijeta vode ljudi, nestalo bi struje. Svijet bi se zamračio, ostalo bi tek onoliko struje koliko je proizvode solarni paneli i vjetroelektrane.
  • Nakon nekoliko dana: U 48 sati bez ispravnog održavanja ugasile bi se i vjetroelektrane i solarni paneli pa ni malo struje ne bi bilo. Kućni ljubimci počeli bi gladovati i umirati od dehidracije jer nisu prilagođeni za samostalno preživljavanje. Od gladi i žeđi ugibala bi i stoka na farmama.
  • Nakon mjesec dana: Voda koja pomaže u rashlađivanju brojnih nuklearnih elektrana diljem svijeta bi isparila, što bi izazvalo razorne nuklearne eksplozije. Milijuni životinja i biljaka bi uginuli od radijacije ili raka. Sustavi kanalizacije prestali bi raditi, sadržaj bi se izlio u prirodu. Kemijske i industrije proizvodnje plina počele bi utjecati na okoliš jer bi se kemikalije otpustile u atmosferu, a prirodni plin počeo bi požare koji bi trajali danima.
  • 25 godina kasnije: Bez ljudi i njihovog mutiranja gena biljaka, one bi rasle veće i lakše, pri čemu bi neke vrste izumrle, a one otpornije doživjele ogromnu ekspanziju. Bilo bi potrebno oko dva desetljeća da se vegetacija vrati u svoje originalno stanje. Biljke bi preuzele i gradove. S vegetacijom bi došle i životinje koje o njoj ovise kao o izvoru hrane.
  • 50 milijuna godina kasnije: Jedina stvar koja je povezana s ljudima, a preživjela bi 50 milijuna godina bila bi plastika u fosilima koja bi možda zbunila svemirce ako bi se zatekli na Zemlji. Planetu bi trebalo još 50 milijuna godina da se riješi plastike, tog posljednjeg traga ljudskog postojanja na Zemlji. Express

 

11.12.2021. (12:00)

Sve je počelo - alkoholom

Raos: Je li život počeo s glicerolom?

Glicerol je zaboravljeni, zapušteni i neljubljeni sin Kemije: svagdje ga ima, ali za njega nitko ne mari. Kada se spominju masti i ulja govori se o ovakvim i onakvim masnim kiselinama, a zaboravlja se reći da su one baš za njega, za glicerol vezane. U vinu ga ima više nego alkohola, etanola, i njega, baš kao i etanol, proizvode kvaščeve gljivice, pa opet malo tko pijući vino ima pojma da i njega pije. Uvijek je nekako u drugom planu, uvijek je nečija molekula važnija od njegove, premda je – pokazuju najnovija istraživanja – upravo on, glicerol, ključni kemijski spoj od kojeg je počeo život na Zemlji. Glicerol nije nastao, poput aminokiselina, u pradavnoj Zemljinoj atmosferi dok su kroz nju sijevale munje. Nije ni nastao ni u vrućim izvorima na kopnu ili na dnu oceana. Mogao je nastati samo pri vrlo niskim temperaturama i to djelovanjem ionizirajućeg zračenja. Drugim riječima, glicerol je mogao nastati od drugih organskih spojeva (prije svega metanola) ozračivanjem leda. O mogućoj teoriji nastanka života piše Nenad Raos za Bug.

18.03.2021. (20:30)

Prvo bijaše Thunderstruck

Život na Zemlji mogao pokrenuti – grom!

Vrlo zanimljivo istraživanje iz Naturea koje prenosi Bug.hr, a koje traži odgovore na pitanje o početku života. Ključ je u šrajbersitu, još poznatom i kao rabdit, mineralu koji fosfor stvara kad se smoči, a koji je potreban za stvaranje prvih DNK, RNK i staničnih membrana. Pokazalo se da šrajbersita ima unutar staklastih minerala nastalih udarom gromova koji pogađaju tlo bogato glinom.

19.12.2017. (18:21)

Ćukundeda je bio malo mršav...

Najstariji dokaz života na Zemlji – fosil star 3,5 milijardi godina

Mikrobi pronađeni još 1982. godine u zapadnoj Australiji najstariji su poznati dokaz života na Zemlji – ovi mikrofosili, manji od vlati kose, imaju određeni ugljični potpis što bi značilo da su organskog porijekla, utvrdili su znanstvenici koji su ih novom metodom proučili na molekularnoj razini. Procjenjuje se da su ovi mikrobi stari oko 3,5 milijardi godina, no raznolikosti mikroba u skupini sugerira da je život na Zemlji počeo još i ranije. Live Science

04.08.2016. (07:30)

Naučila plivat u međuvremenu

Pronađen predak svih živih bića na Zemlji – bakterija s dna mora

Posljednji zajednički predak svih živih organizama na Zemlji živio je prije oko četiri milijarde godina, u dubokim vulkanskim otvorima na dnu oceana – bio je to anaerobni organizam koji je živio u okruženju bez kisika i konzumirao minerale. LUCA (Last Universal Common Ancestor) je prerađivao ugljični dioksid i dušik, ovisio je o vodiku kao izvoru energije, bio je termofilan i odgovarao mu je vruć okoliš, a smatra se da geni tog pretka još uvijek postoje u živim organizmima, posebno u modernim bakterijama poput clostridiuma. Novi list, NY Times