Kako znati pijete li dovoljno vode - Monitor.hr
18.05. (11:00)

Guuuuuuuc

Kako znati pijete li dovoljno vode

Mehanizam za žeđ ne govori nam na vrijeme da trebamo nadoknaditi tekućinu. Osjećaj žeđi javlja se tek kada smo već početno dehidrirani pa su ljudi koji obično piju malo tekućine izloženi dugotrajnom riziku od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava te problema u radu srca. Tijelo gubi tekućinu mokraćom, fekalijama, disanjem i znojenjem, što u normalnim uvjetima iznosi do 2,5 litre dnevno. Kod bavljenja fizičkim aktivnostima ono iznosi i više. Biker donosi nekoliko savjeta:

  • Unosite najmanje 2 litre vode na dan i kad ne osjećate žeđ
  • Sportski napici često se lakše piju od čiste vode jer su aromatizirani, ali izbjegavajte one s puno šećera, jer umjesto da ju gase, oni izazivaju žeđ
  • Izbjegavajte napitke s kofeinom i alkohol jer sadrže tvari koje izazivaju dehidraciju
  • Gazirani napici izazivaju osjećaj punoće pa mogu spriječiti adekvatnu konzumaciju vode
  • Konzumirajte što više voća i povrća, a izbjegavajte tešku i masnu hranu
  • Tijekom ljetnih mjeseci, kada vladaju nepodnošljive vrućine, preporučuje se unositi najmanje čašu i pol vode svakih pola sata. Ako se bavite sportskim aktivnostima, potrebno je unijeti čašu i pol vode 20 do 30 minuta i prije vježbanja
  • Dobro je imati čašu vode ili bocu s vodom uvijek nadohvat ruke

Slične vijesti

28.11. (13:00)

Kad ti kućni neprijatelj može postati saveznik

Znanstvenici otkrili jednostavan način kako ukloniti 90 posto mikroplastike iz vode

Ako ste se dosad žalili na kamenac u vodi, više nemojte. Kineski znanstvenici su dokazali da upravo kalcijev karbonat na temperaturi ključanja vode na sebe veže mikroplastiku. Jednostavnim prokuhavanjem vode iz slavine i filtriranjem kroz običan filter za kavu, može se ukloniti gotovo 90% prisutnih čestica mikroplastike. Istraživanja o utjecaju mikropalstike na ljudski organizam još nisu definitivna, ali trenutna saznanja govore kako ona može negativno utjecati na mikrobiom crijeva, a time i na imunitet te zdravlje općenito. Green

25.10. (12:00)

Dobro da su javili

Što učiniti kad ti je zagađena voda iz vodovoda

U vodi iz javnog vodovoda pronađene su: e. coli, koliformne bakterije i enterokoki. Zanima me kako prati suđe? I smije li se tuširati s tom vodom, prati kosu, prati odjeću u veš mašini? Pita jedna forumašica na temi. Saznala sam jer sam, nakon što sam došla ovdje, dobila akutne hm zdravstvene probleme (da sad ne idem u detalje) i nije mi bilo jasno zašto ne prolazi, što to pokvareno uporno jedem (provjerila sam sve rokove trajanja i ništa nije isteklo). I onda mi je sinulo da idem pogledati na HZJZ kvalitetu vode u županiji i tako sam vidjela da je zagađena. Jer nije prvi put. Međutim, problem je što on to čini tek za mjesec unatrag pa možeš jedino vidjeti da si pio pokvarenu vodu prethodni mjesec… Forum

19.10. (19:00)

Klor je vrag, ali bez kojeg se ne može

Pametni mobitel protiv klora: Testirajte vodu kao znanstvenik

Klor je vrlo korisno, ali opasno sredstvo. Njegova dvostruka narav očituje se u svakodnevnom životu, gdje je istovremeno nezamjenjiv za dezinfekciju, ali može uzrokovati trovanja ako se ne koristi ispravno. Klor je bio prvi bojni otrov, a njegova prisutnost u vodi za piće može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme poput astme ili čak raka. Uz sve to, klor se koristi i za čišćenje, a nespretna kombinacija s nekim kemikalijama može stvoriti smrtonosni plin. No, napredne tehnologije, poput kineskog mobilnog testa, pomažu nam u kontroliranju njegove prisutnosti u vodi. Nenad Raos za Bug

13.09. (13:00)

We have Mars at home

U Čileu postoji grad u kojem kiša nije pala stoljećima, stanovnici do vode dolaze na domišljate načine

Beživotna pustinja Atacama u Čileu toliko je nalik Marsu da se u njoj redovito snimaju holivudski filmovi, a i NASA ondje testira svoje instrumente prije nego što ih pošalje u misije na Mars. Ljubitelji astronomije često dolaze u ovu pustinju kako bi promatrali zvjezdano nebo, a ondje je 2013. postavljen i najveći teleskop na svijetu ALMA. Unatoč iznimno sušnoj klimi, postoje područja u pustinji Atacama gdje uspijevaju alge, lišajevi i kaktusi, a zbog morske magle zvane camanchaca, koja dolazi s Tihog oceana, osigurale su si potrebnu vlagu. Lokalno stanovništvo ovu maglu također na domišljate načine koristi kako bi “izvlačili” vodu iz zraka za za piće ili zalijevanje svojih vrtova. Green

02.09. (13:00)

Preko vode do slobode

S rastom broja stanovnika u gradovima raste i problem opskrbe vodom. Održavanje cjevovoda, štednja vode ili sakupljanje kišnice samo su neke od metoda…

U Njemačkoj dnevna potrošnja vode po osobi iznosi oko 125 litara, dok je u SAD-u to čak 300 litara. Tuširanje (40%), ispiranje WC-a (30%) i pranje rublja (13%) bilježe najveću potrošnju, dok se samo četiri posto vode koristi za kuhanje i piće. Cijevi koje propuštaju vodu i zastarjela vodovodna mreža dovode do velikih gubitaka vode. U Europi se tako gubi više od četvrtine pitke vode. U nekim gradovima širom svijeta čak 60 posto vode ne stiže do slavina. Zamjena starih cijevi može značajno smanjiti gubitke ovog resursa. Kampanje za podizanje svijesti mogu ohrabriti ljude da sami štede vodu. Također, štedljive WC-školjke, tuševi i efikasniji strojevi za pranje rublja često troše manje od 50 posto vode u odnosu na prethodne modele. Neki su gradovi pokrenuli program besplatnih popravaka sanitarnih uređaja, drugi su povećali cijenu vode za vrijeme sušnih ljeta… DW

31.08. (00:00)

Negdje je i voda luksuz

Desalinizacija: moguće rješenje za nestašicu vode širom svijeta

Oko 70 posto zemljine površine je prekriveno vodom, ali od ovih više od 1,4 trilijuna litara, manje od tri posto je slatka voda, a manje od jedan posto se može koristiti kao voda za piće. Četvrtina stanovnika planete već živi u zemljama s „ekstremnim nedostatkom vode”. To znači da se tamo svake godine koristi najmanje 80 posto sve raspoložive vode, a predviđanja su da bi do 2050. dodatna milijarda ljudi mogla patiti od ekstremnog nedostatka vode. Metode dobivanja vode za piće iz slane vode poznate su više od 2.000 godina. Usprkos kritikama zbog troškova, visoke potrošnje energije i utjecaja na okoliš, desalinizacija je unatoč tome posljednja dva desetljeća industrija u procvatu. Trenutno se desalinizacijom dnevno proizvede 56 milijardi litara vode za piće. To je oko sedam litara za svakog od osam milijardi ljudi na Zemlji. DW

07.08. (16:00)

Prevezli nas žedne preko vode

Godinama gubimo novac na vodi, a imamo je najviše u EU. Masovno je uvozimo iz Mađarske

Podaci koje je za N1 ustupio Državni zavod za statistiku, pokazuju da najviše vode izvozimo u Sloveniju, državu koja je svoju vodu zaštitila ustavom kao neprofitnu javnu uslugu. Najviše je uvozimo iz Mađarske – samo 2023. iz te smo države uvezli preko 40 milijuna litara vode za piće. 30 tisuća kubnih metara vode po stanovniku. Toliko Hrvatska, po podacima Eurostata, ima rezervi pitke vode. Po glavi stanovnika smo prvaci Europe. Ono što je zanimljivo je, da je u periodu kada je na vlasti bio SDP, svake godine (od 2013. do 2016.), izvoz bio značajno veći od uvoza. Od 2016., kada na vlast dolazi HDZ, uvoz se drastično povećava, a izvoz stagnira kroz cijeli prvi mandat HDZ-a. No 2022. godine izvoz premašuje uvoz. No, osim toga više zabrinjava da smo više platili uvoz vode, bogatstva kojeg imamo napretek, nego što smo od nje zaradili. Još jedan u nizu hrvatskih paradoksa. N1

21.06. (12:00)

Barem znamo da je tamo hladnije nego tu

Novo otkriće na Marsu – tisuće tona zamrznute vode

Istraživači su se usredotočili na područje vulkana Tharsis, koji su najviši u cijelom Sunčevom sustavu. Ove planine nalaze se na ekvatoru crvenog planeta, a važnost otkrića vode u zamrznutom stanju (150.000 tona) je velika jer je voda osnovni pokazatelj mogućnosti života, smatraju znanstvenici. Moguće je da je ono što smo promatrali zapravo ostatak drevnog klimatskog ciklusa na Marsu, gdje je u prošlosti bilo kiše, a možda čak i snijega u vulkanskom području… N1

13.06. (18:00)

Blues mutne vode

U jednoj županiji zagađen svaki drugi bunar, preporučuje se priključak na javnu vodovodnu mrežu

Analiza bunarske vode koju je 2023. godine proveo Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, a rezultate objavio ovih dana, pokazala je za više od 50 posto uzoraka da su bunari fizikalno-kemijski ili mikrobiološki zagađeni. Analiza je provedena na osnovu uzoraka koje su zatražili sami vlasnici bunara. Zasad je nemoguće reći jesu li na to utjecali i pesticidi, iako prisutnost nitrata ukazuje na to da je uzrok poljoprivredno djelovanje. Zagađenju doprinosi i neodržavanje bunara, nataloženo lišće ili cijevi koje se ne čiste. Iz zavoda za javno zdravstvo savjetuju kako treba koristiti vodu iz javnog vodovodnog sustava jer se detaljnije analizira, čak i na utjecaje pesticida. Nacional

07.03. (09:00)

Vodek - moj superheroj u borbi protiv žeđi

Prva dizajnerska česma za pitku vodu, nazvana “Vodek”, puštena u pogon

Ova česma predstavlja odgovor na potrebu za većom dostupnošću besplatne pitke vode u javnom prostoru. Dizajnirao ju je zadarski arhitektonsko-dizajnerski studio PIN, a predstavlja inovativan pristup pružanju pitke vode u javnim prostorima. Vodek pruža vodu na više načina, od direktnog konzumiranja do točenja u boce i hranjenja životinja, istovremeno sprječavajući nepotrebno rasipanje vode. Dosad je Vodek vodu donio građanima u Zadru, Kastvu, Novskoj i Biogradu, što je korak naprijed prema većoj dostupnosti pitke vode u gradovima. (Viz kultura)