Kako zadržati mlade? Možda poreznim olakšicama, a ne skupljim zdravstvom - Monitor.hr
22.03. (08:00)

Portugal dijeli bonuse, mi dijelimo isprike

Kako zadržati mlade? Možda poreznim olakšicama, a ne skupljim zdravstvom

Portugal je mladima do 35 godina ponudio deset godina poreznih olakšica kako bi ih zadržao u zemlji, dok Hrvatska skraćuje postojeće olakšice i time smanjuje atraktivnost domaćeg tržišta rada. Uz stopu zaposlenosti mladih od samo 43%, značajno ispod prosjeka EU, Hrvatska riskira daljnji odljev talenata. HUP predlaže povećanje olakšica, poticanje stalnog zaposlenja i reformu obrazovanja kako bi mladi imali bolje izglede na tržištu rada. U suprotnom, visokoobrazovani će se i dalje seliti u zemlje koje im nude bolje uvjete – i manje poreze. Lider


Slične vijesti

25.02. (20:00)

Više nema simpatija iz školskih klupa

U Hrvatskoj se 16% mladih parova upoznalo preko Interneta

Najčešći način upoznavanja u Hrvatskoj za generacije rođene između 1971. i 1980. godine su izlasci u kafiće, noćne klubove i diskoteke, no kod mlađih je generacija ta navika u padu. S druge strane, upoznavanje preko Interneta višestruko je poraslo u posljednje vrijeme. Među rođenima između 1991. i 1995. godine gotovo svaki deseti par upoznao se preko Interneta. Parovi u Hrvatskoj i dalje se često upoznaju preko prijatelja (22%). U Finskoj i UK online su već najčešći ili jedan od najčešćih načina upoznavanja. Bug

15.02. (00:00)

Kad je riječ o seksu – konzervativni, kad je riječ o trans pravima – progresivni

Generacija Z: manje avantura, više braka

Novo istraživanje The Timesa pokazuje da su mladi danas konzervativniji u pogledu seksa i veza nego prethodne generacije. Samo petina generacije Z brak smatra nevažnim, dok je broj onih koji prakticiraju povremeni seks ili nezaštićene odnose drastično pao u odnosu na milenijalce. Istovremeno, generacija Z ima progresivne stavove o transrodnim pravima – većina podržava pravo trans osoba na korištenje ženskih toaleta i odjela te omogućavanje djeci da izraze svoj rodni identitet u školama. Index

03.02. (09:00)

Generacija 'Goodbye' u potrazi za srećom

Iseljavanje mladih Europljana: Niske plaće i nesigurnost glavni razlozi

Sve više mladih Europljana seli u potrazi za boljim poslom i životnim uvjetima. Prema Eurostatu, 14,2 % ih živi izvan zemlje rođenja, a glavni razlog su niske plaće i nesigurno tržište rada. Hrvatska bilježi usporavanje iseljavanja, dok su Italija, Slovenija i Portugal pod većim pritiskom. Mladi iz BiH i Sjeverne Makedonije masovno traže izlaz iz korupcije i loših prilika. Mobilnost unutar EU-a raste uz programe poput Erasmusa, dok mladi migranti izvan bloka često zapinju u socijalnoj marginalizaciji. HRT

02.02. (18:00)

Nema više "kad narastem, bit ću televizor"

Domagoj i Laura o izazovima mladih: Nismo naivni, samo smo proaktivniji

Prije emisije na Fejsu stranice od emisije objavili su prilog u kojem su razgovarali s danas poznatim medijskim licima, a koji su kao srednjoškolci sudjelovali u Parlaonici – Bornom Sorom iz News Bara i Dorijan Klarić, sada novinar i TV voditelj. U samoj emisiji srednjoškolci Domagoj Praljak i Laura Begić podijelili su svoje mišljenje o nizu aktualnih tema: Mladi su zabrinuti za budućnost, ali ne odustaju. Demografski pad prijeti društvu, politika ih zanima, ali ne vide karijeru u njoj. Školstvo ne rješava ključne probleme kritičkog mišljenja. Društvene mreže su nužnost, ali i utočište za nasilnike. Roditelji ih previše nadziru, što narušava povjerenje. Ratovi su dokaz da ideali ne smiju pasti. Papirologija je važnija od ljudi, a zapošljavanje i dalje izazov. Stariji dominiraju politikom, a mladima se ne daje prilika. Iako mnogi žele iskusiti život vani, neki ipak planiraju povratak jer vide poboljšanja u Hrvatskoj. HRT

25.11.2024. (12:00)

Ovisni o škarama

Uz alkohol i kocku, mladi sve ovisniji i o estetskim zahvatima

Brza hrana pogađa sustav nagrađivanja u mozgu koji uključuje zadovoljstvo i tjera nas da za njom više žudimo. Stvara se ovisnost. Slično je sa zaslađenim pićima koja su u velikoj količini, štetna. Takva ovisnost nerijetko vodi do kardiovaskularnih bolesti. Radi prevencije, nedavno su obiteljski liječnici na preglede počeli pozivati starije od 40 godina. Mladi su sve češće ovisni o ljepoti. Savršen izgled, pomlađivanje te različite korekcije nerijetko vode do teških stanja. U suterenima ili iznajmljenim stanovima nestručno i neprovjerenim sredstvima se rade te operacije, uzmu se novce, pokušaju proljepšati i onda dobijemo djevojčice, nažalost, koje imaju hrenovke umjesto usana – rekli su zdravstveni stručnjaci na međunarodnoj konferenciji Harm Reduction Forum u Tuheljskim toplicama. HRT

10.11.2024. (18:00)

Sve je skupo, a plaće su da ti se plače

Mladi jugoistočne Europe zabrinuti za svoju ekonomsku budućnost, a s korupcijom se susreću još u srednjoj školi

Kako žive, šta ih brine i pokreće, i čemu se nadaju – pitala je Zaklada Friedrich Ebert skoro 9.000 mladih od 14 do 29 godina iz dvanaest zemalja regije Jugoistočne Europe: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Turske, kao i članica EU-a – Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske i Grčke. Ako bi se izvještaj na preko stotinu stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sljedeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Najveći problem je korupcija, a postoji i strah od nezaposlenosti, iako je ona u padu i realnost ne odražava percepciju kod mladih. No, mnogi su zarobljeni na loše plaćenim poslovima, a primjetan je trend napuštanja onih poslova za koje su se obrazovali. DW

03.11.2024. (00:00)

Nesretna generacija

Poslodavci namjeravaju mladima smanjiti plaće iako je plaćanje zdravstvenog doprinosa njihov trošak

Vlada je u saborsku proceduru uputila set zakona u sklopu novog kruga porezne reforme kojom se, među ostalim, ukida fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih do 30 godina. Zbog te olakšice poslodavci mladima nisu trebali plaćati doprinos na zdravstveno osiguranje te im je bio smanjen ukupan trošak rada. Fiskalna olakšica ukida se s prvim danom 2025. godine, ali svi oni koji olakšicu koriste, iskoristit će je do kraja, odnosno do isteka zakonskog roka od pet godina. Posljednjih tjedana medijskim istupima poslodavci pritišću Vladu da odustane od ukidanja fiskalne olakšice poslodavcima koji zapošljavaju mlade. Mladi koji izlaze na tržište s ukidanjem te mjere oslobađanja plaćanja zdravstvenog doprinosa jednostavno će biti manje zapošljavani i opet će odlaziti u inozemstvo i onda nećemo dobiti ono što smo htjeli u kontekstu solidarnosti u prikupljanju sredstava za zdravstveni sustav – rekli su iz Udruge Glas poduzetnika. Faktograf

30.10.2024. (00:00)

Mladost mudrost

Mladi razočarani ukidanjem olakšica za zapošljavanje, ‘džaba nam Ministarstvo demografije‘

Olakšice su bile poticaj poslodavcima da ‘riskiraju‘ i zapošljavaju mlađe kandidate koji su tek na početku karijere. To, naravno, ne znači da su mladi lošiji odabir, ali su nesumnjivo riskantniji i nisu ‘igra na sigurno‘. Bez tih olakšica, bojim se da će poslodavci preferirati iskusnije kandidate, s utakmicama u nogama, a mladi će se teže zapošljavati. Zapošljavanje je, čak i uz olakšice, bilo izazovno jer su poslodavci često tražili iskustvo koje mladi uglavnom nemaju. Olakšice su ipak stvarale prostor za dogovor i priliku da steknemo iskustvo, što se sada čini manje dostupnim. Uglavnom, nije baš najbajnija situacija za nas koji taman idemo na tržište rada – samo su neki od komentara mladih ljudi koji se taman spremaju zaraditi svoju prvu plaću. Lider

17.10.2024. (12:00)

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

11.09.2024. (12:00)

Odjeci izolacije

Mozgovi tinejdžera značajno ostarjeli za vrijeme pandemije

Karantene za vrijeme pandemije covida utjecale su na to da mozgovi tinejdžera prerano ostare i to za čak četiri godine, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta Washington. Cerebralni korteks prirodno se stanjuje kako starimo. I kronični stres može prouzročiti slične promjene u mozgu. No u trogodišnjem razdoblju između prvog skeniranja i daljnjeg praćenja stanja cerebralni korteks se među tinejdžerima stanjio puno više nego što su istraživači očekivali. Veći utjecaj na djevojčice mogao bi biti posljedica razlika u značaju društvene interakcije za djevojčice u odnosu na dječake, smatra Kuhl. Dječaci se okupljaju radi sporta i tjelesne aktivnosti, a adolescentice se obično oslanjaju na osobne odnose zbog emocionalne podrške i razvoja samoidentiteta. Korteks ne može ponovno izrasti i nastavlja se smanjivati ​​tijekom života. Još nije u potpunosti jasno mogu li prerano ostarjeli “pandemijski mozgovi” mladih ljudi biti izloženi i većem riziku od razvoja poremećaja poput ADHD-a i depresije, a možda čak i od bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti Nacional