Kako su Slaveni izašli sa margine povijesti

Nisu znali što ih je snašlo

Kako su Slaveni izašli sa margine povijesti

Još od sredine 6. stoljeća, njihove horde plave sjever. Čini se da je riječ o još jednoj od varvarskih najezdi koje su došle na obod rimskog sveta – potisnuta Hunima, s istoka stiže ljudska bujica – ujedinjena bez države, “nehistorijska” masa Avara i Slavena. No, pred njima je nepremostiva prepreka – Dunav i snažno utvrđena bizantska granica. Kako su Slaveni uopće izašli na povijesnu scenu i za razliku od drugih varvara, tako masovno prodrli i zadržali se trajno u samom središtu Sredozemlja? Glavni razlog leži u tome što je malo tko u to doba u Slavenima vidio veliku prijetnju i jedva da je itko mogao pretpostaviti kakve će biti posljedice njihovog dolaska. Pritom, Balkan još uvijek predstavlja jednu od glavnih pozornica europske povijesti, kao što je bio tijekom čitavog prethodnog milenija, dok su na njemu rasle grčka, helenistička, a potom i dijelom rimska civilizacija. Plemena zauzimaju bogata područja, pljačkaju naselja i uništavaju rimske gradove. Među pristiglim južnoslavenskim plemenima nalaze se i plemena Srba i Hrvata. No, ona dolaze nešto kasnije, neovisno od bujice koju predvode Avari. Pulse

povijest Slaveni

Žrtva ti nije bila uzaludna

Zaboravljena utvrda Modruš podsjeća na plemića Bernardina Frankopana: Život je proveo ratujući s Turcima, održao je povijesno važan govor

Mnogo je razloga zbog kojih bi dio hrvatskog povijesnog pamćenja trebao biti vojskovođa, intelektualac i poliglot, političar i diplomat Bernardin Frankopan, čiji lik možemo samo zamišljati, jer niti jedan njegov portret nije postojao ili nije ostao sačuvan. A jedan od glavnih razloga njegov je Govor za Hrvatsku ili u latinskom originalu Oratio pro Croatia, kao primjer kultiviranog političkog govorništva i jedan od najsnažnijih hrvatskih govora na međunarodnoj političkoj sceni. Turski vojnici gotovo bez otpora osvajaju hrvatski kraljevski grad Knin i Skradin, napadaju i pustoše hrvatska naselja u Lici uključujući i Modruš kod Ogulina, koji je potpuno opustošen, dio stanovništva je odvedeno u roblje, a dio je pobjegao. Frankopanovu utvrdu Tržin-grad nisu osvojili, ali knez Bernardin više nema ni ljudi, a niti oružja za obranu. Povijesni serijal Višnje Starešine za Lider.

Frankopani Modruš povijest Višnja Starešina

Hannibal ante portas

Bitka kod Kane: Najveći poraz Rimljana u povijesti, Hanibal izveo masakr vojske od čak 80 tisuća vojnika

Drugi punski rat, Hanibal je ušao duboko u Apenine i nanio rimskoj vojsci poraz za porazom. Drugi je kolovoza 216. godine pr. Kr. i Rimljanima je prekipjelo – poslali su vojsku od 80 tisuća vojnika u grad Cannae misleći kako će brojčano nadjačani zaustaviti Hanibala u njegovom pohodu. Bitka se odigrala između potoka i litice. Rimljani su htjeli vrlo jasan teren u kojem Hanibal neće moći izvesti neki trik. Međutim, Hanibal je imao plan – namamiti da prvi krenu kako bi ih mogao sa svojim elitnim postrojbama napasti s boka i zaokružiti rimsku vojsku sa svih strana. Rezultat – masakr dotad najveće vojske koju je Rim ikad poslao u jednu bitku. O prikazu bitke u videu stavite na 28:30. Index

antički Rim Hanibal Barka povijest

Nema koncentracije

Faktograf: Bazen u radnom logoru nije dokaz nepostojanja holokausta

Fotografija je snimljena u radnom logoru Nováky koji se nalazi na području današnje Slovačke. U digitalnom obliku dostupna je na stranici Yad Vashema, svjetskog centra za sjećanje na holokaust, sa sjedištem u Izraelu. Fotografija zapravo prikazuje radni logor u Slovačkoj, gdje su, prema trojici povjesničara, uvjeti bili drugačiji od onih u koncentracijskim logorima kojima su upravljali nacisti. Logorom su upravljali slovački pripadnici Hlinke, milicije koju je osnovala pronacistička Slovačka narodna stranka, a ne pripadnici SS-a. Uvjeti nisu bili loši, a većina zatvorenika bili su vješti majstori i stolari koji su radili u radionicama.

Za razliku od logora Nováky, u tipičnim radnim logorima koji su vodili nacisti, zatvorenici su bili izloženi nedostatku hrane, lijekova i odjeće, a radilo se dugo i intenzivno. Faktograf

dezinformacije Drugi svjetski rat holokaust logori povijest

Feljton: nadbiskupa Stepinca je 1946. Manolić osobno odvezao u Lepoglavu i iz nje 1951. prebacio u Krašić

Alojzije Stepinac Josip Manolić povijest Željko Krušelj

Iz političke povijesti

Hrvoje Klasić i Dejan Jović u Kontrapovijesti: Raspad Jugoslavije postao je neizbježan nakon tri povezana momenta

Hrvoje Klasić u 19. Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejanom Jovićem o procesu odumiranja socijalističke Jugoslavije. Jović bi počeo od Titove smrti, otkada kreće i postepena liberalizacija društva. Tu su i sve više rastuća nacionalna pitanja među jugoslavenskim narodima. Još je za vrijeme Titova života bilo kritike na Ustav. Tih je godina eskalirala i ekonomska kriza. Iako nominalno socijalističkog sistema, gdje razlika u društvu ne bi trebalo biti, vladale su društvene nejednakosti koje su dovele do konflikata. S druge strane zapadne republike Jugoslavije poput Slovenije nisu željele izdvajati sredstva za razvoj manje razvijenih regija na istoku federacije, iako Jović smatra kako bi od toga imale koristi.

Za raspad su možda najpresudniji bili tada rastući nacionalistički narativi koji su se proširili po cijeloj federaciji, iako je bilo i pozitivnijih priča. Specifičnost Jugoslavije u odnosu na druge slične države je autonomija samih država sastavnica, zbog čega je ideja jugoslavenstva – jedinstvenog naroda, tim problematičnija. Tu su bile i Miloševićeve pretenzije da “smanji” Jugoslaviju gdje bi jedan od naroda bio zastupljen oko 50 posto, odnosno, bio u većini. Očuvanje Jugoslavije je postalo beznadno kad je predsjedništvo SFRJ povuklo vojsku JNA iz Slovenije 1991., drugi su događaji u Vukovaru i Dubrovniku koji se smatraju službenim početkom rata, a treći je međunarodno priznanje Hrvatske 15. 1. 1992.

Dejan Jović Hrvoje Klasić Jugoslavija Kontrapovijest povijest

Ideja za muzej

Dok koalicijski dogovor HDZ-a i DP-a podrazumijeva realizaciju Muzeja žrtava komunističkog terora, Goli otok ostaje neuređeno mjesto sjećanja

Goli otok nije bio “prirodno” naseljen – njegova povijest počinje u 20 stoljeću, ako izuzmemo da je na otoku bilo povremenog ovčarstva i ribolova. Dokazano je da je između dva rata jedna talijanska firma tražila koncesiju Golog otoka od Kraljevine Jugoslavije za boksitnu rudu kako bi izveli aluminij, no nako nnekoliko probnih bušotina je napušten. Kasnije je jedna od tih jama poslužila za jedan od logora na Golom otoku – Petrovu rupu koji je bio namijenjen tvrdokornim ibeovcima, starim komunistima, bivšim liderima KPJ, osobama s dugim stažem u Sovjetskom Savezu i proslavljenim partizanskim komandantima. Želeći organizirati logore za politički preodgoj državnim neprijateljima otvoren je danas zloglasni Goli Otok. Iako se na državnoj razini ne razmatra ništa u vezi s uređenjem Golog otoka kao mjesta sjećanja, postoje nekoliko modela razvoja koji se predlažu. Podsjeća se kako je Europski parlament donio 2008. godine Rezoluciju o europskoj savjesti i totalitarizmu te u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja vlastitoj povijesti i tradiciji… H-alter

Goli Otok povijest

Vive la France!

Napoleon je bio taktički genij, nekoliko je razloga zašto ga smatraju najvećim vojskovođom u povijesti

Napoleon je mladost proveo čitajući o vojnim uspjesima Cezara i Augusta te o antičkim bitkama u kojima su pobjeđivali najbolji vojni zapovjednici. Bio je također obožavatelj topništva. Sudjelovao je u bitkama i borio se baš kao i njegovi vojnici kako bi zaradio poštovanje svojih ljudi. Osim toga, vojsku je reorganizirao u male jedinice. Svaka od njih imala je svoju pješadiju, konjicu i topništvo. Tako su se mogli brzo kretati i samostalno prehranjivati. Poznat je po svojoj dosjetljivosti i taktiziranju, koje se često pokazalo uspješnim. Mnogi smatraju da je Napoleon izgubio u zadnjoj fazi svoje ratne karijere najviše zato što se protivnik, među kojima su neki već prije ratovali protiv njega, naviknuo na njegove taktike. Index

Napoleon povijest

Povijest nije samoposluga

Novinarka i producentica: Klasićeva TV serija o partizanima izazvat će kontroverze, a zašto ju je HRT odbio – ne znam

U pozadini svih tih rasprava je antifašizam. Smatram da je antifašizam i danas vrlo važan. Zašto? I danas smo izloženi totalitarnim ustrojima. Vidimo da i u demokracijama postoje ti elementi. Iako sam svjesna da je našim gledateljima, kao i vašim čitateljima, važno kakva je situacija o toj temi u Hrvatskoj, ne bih posebno izdvajala Hrvatsku. Svjedočimo tome u cijelome svijetu. Kritika, naravno, uvijek može biti pa očekujem da će ih biti, ali isto tako mi je jasno da pod „kritikom“ u projektu ovakve tematike bude i mnogo ideoloških napada koji nemaju veze ni s obradom teme ni s televizijskom izvedbom.

Kao novinarka izuzetno sam zadovoljna time što u seriji o svim područjima koja su obrađivana govore povjesničari iz cijele Europe, a za većinu tih ljudi ne mogu naći razloga da budu na bilo koji način pristrani – govori Tanja Novak, šefica podružnice Al Jazeere u Zagrebu, ujedno i producentica nove dokumentarne serije, za Nacional.

dokumentarne serije Hrvoje Klasić partizani povijest Tanja Novak

Bitno da je na sigurnom

Izgleda da su pronašli krunu hrvatskog kralja Zvonimira, i to u – Mađarskoj

Kruna se, prema teoriji, nalazi upravo tamo gdje se treba nalaziti, tj uklopljena je u ugarsko- hrvatsku krunu, odnosno krunu Svetog Stjepana, koja se danas nalazi u Budimpešti u Parlamentu…- ugarsko- hrvatska kruna, dakle samo ime govori ugarsko-hrvatska kruna, sastavljena je od dvije krune, jedna se zove corona greca, a druga corona latina – rekao je Dejan Filipčić, povjesničar. Ima na sebi apostole, što bi moglo upućivati na papinsku krunu koju je Papa oko 1075.-te poslao kralju Zvonimiru, a znamo iz povijesnih izvora da je Bella IV, oko 1235. ujedinio dvije krune i u jedan ceremonijal, do tad se krunilo posebno za ugarskog, posebno za hrvatskog kralja… No, nisu svi povjesničari složni. HRT

kruna povijest

Zatišje pred buru

Na današnji dan 1882. potpisan je Trojni savez između Njemačke, Italije i Austro-Ugarske

Ove zemlje imale su velike planove za svoju budućnost, a za to su im trebali saveznici. Međutim, nije se radilo o klasičnom savezu u kojem, ako napadnete jednu zemlju, napali ste sve tri. Italija i Austrija ipak su bile žestoki protivnici u proteklom periodu, a ljudi koji su ratovali za neovisnost Italije od Habsburgovaca još uvijek su bili živi i nikako nisu mogli vidjeti Austriju kao talijansku saveznicu. Zato se u talijanskoj javnosti savez predstavljao kao obrambeni pakt između Italije i Njemačke. Savez je oformio koaliciju zemalja koje će ratovati s Antantom u Prvom svjetskom ratu. Italija je promijenila mišljenje 1915. godine, kada su joj sile Antante ponudile istočni Jadran. Ideju o vojnom savezu protiv njemačkih neprijatelja izmislio je sam Otto von Bismarck, čovjek koji je ujedinio Njemačku i htio samo najbolje za svoju novu zemlju. Ipak, nije doživio naredni period u kojem su njegovi nasljednici tu istu zemlju vodili u propast. Index

Europa povijest

Nisu znali što ih je snašlo