Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom - Monitor.hr
17.07. (07:00)

Treba ga radije izgladniti

Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom

Spoj koji nastaje tijekom metaboličkih procesa razgradnje šećera u našim stanicama, ima sposobnost privremenog blokiranja aktivnosti gena BRCA2, gena koji je odgovoran za sintezu istoimenog BRCA2 proteina, a koji pak u našem organizmu ima jednu od ključnih uloga u obrambenim mehanizmima kojima se naše tijelo bori protiv nastanka i rasta tumora.

Značaj ovoga otkrića je što izravno dokazuje kako prehrambene navike mogu utjecati na rizik od razvoja raka – ne samo u negativnom smislu, već i u pozitivnom: kvalitetnim odabirom hrane rizik je moguće značajno umanjiti ili posve preokrenuti u svoju korist. Smanjivanjem unosa jednostavnih, rafiniranih šećera smanjuje rizik od nastanka raka. Svaki zalogaj hrane koji uzmete zapravo je informacija koja će uključiti vaše gene dugovječnosti ili će uključiti vaše ubojite gene. Rak je najvećim dijelom samoizazvan našim životnim stilom, a ponajviše prehranom- prenosi Igor Berecki za Bug.


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Ako baš morate, klonirajte radije nekog biljojeda

Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali T-rexa?

Iako je genetski inženjering značajno napredovao u zadnjih tri desetljeća, oživljavanje dinosaura i dalje ostaje znanstvena fantastika, ali to ne umanjuje vječnu fascinaciju tim davnim vladarima Zemlje. Psiholozi kažu da fascinacija dinosaurima leži u jedinstvenoj kombinaciji njihove veličine, snage i misterije. Dok nam fosili služe kao poveznica s davnim svijetom, dinosauri su istodobno i stvarni (jer imamo pouzdane dokaze da su zaista živjeli) i bajkovito mitski. Premda je tehnologija kloniranja od ovce Dolly napredovala u svakom smislu, rekonstrukcija genoma dinosaura pronađenih u jantaru i dalje je teško provediva, jer DNK ipak ne može preživjeti fosilizaciju. Opširnije Igor Berecki za Bug.

11.11. (08:00)

Kad ti bakterije postanu najbolji prijatelji

Mikrobi – nevidljivi temelj života i krojači sudbine svijeta

Danas je jasno da su nam mikroorganizmi neizbježni pratitelji, a premda ih povezujemo s bolestima, mikrobi nam najčešće uopće nisu neprijatelji. Štoviše, bez njih bismo teško preživjeli. Naš imunitet, probava, pa čak i naše mentalno zdravlje usko su povezani s mikroorganizmima koji naseljavaju različite dijelove ljudskog tijela, uključujući kožu, usta, crijeva, dišne i reproduktivne organe. Mikroorganizmi u mikrobiomu dobivaju hranjive tvari i povoljno okruženje za rast, dok ljudski organizam od njih dobiva niz koristi. Primjerice, bakterije u crijevima pomažu u probavi hrane, sintezi vitamina (poput vitamina K i nekih vitamina B kompleksa), štite od patogenih mikroorganizama te reguliraju imunološki sustav. Ova simbioza je toliko važna da disbalans u mikrobiomu može dovesti do značajnih zdravstvenih problema, uključujući probavne smetnje, upale, pa čak i poremećaja raspoloženja i psihe, te neravnoteže u funkcioniranju imunološkog sustava. Igor Berecki za Bug

03.11. (17:00)

Otpad s korisnim značajkama

Enigma mokraćne kiseline: otpadna molekula koja je pomogla oblikovati ljudsku evoluciju

Većina životinjskog svijeta se svojeg metaboličkog otpada rješava putem sofisticiranog enzimskog procesa, ali ljudi su u tom pogledu iznimka. Dok su ostali sisavci tijekom 200 milijuna godina evolucije zadržali taj enzim koji razgrađuje mokraćnu kiselinu, naši preci su ga prije par milijuna godina evolucijski izgubili, ostavljajući bubrezima nezahvalan zadatak izbacivanja nerazgrađene mokraćne kiseline iz naših tijela. Mokraćna kiselina je izravan otpadni produkt razgradnje purina, spojeva koji se nalaze u mnogim namirnicama: crvenom mesu, plodovima mora, alkoholnim pićima…. Tijelo se mokraćne kiseline rješava jer je u metaboličkom smislu nepotrebna i beskorisna, a povrh toga, kada se u organizmu nalazi u većim količinama može izazvati vrlo neugodan oblik upale zglobova: giht. No, nema samo negativan predznak. Postoje sugestija da smo urikazu izgubili zbog održavanja krvnog tlaka u uvjetima niskog unosa soli, a mogla bi biti povezana s višom razinom antioksidativne zaštite. Igor Berecki za Bug

21.10. (13:00)

Tanka je granica između "treba mi još jedna" i "jedne previše"

Kava – ljekoviti poticaj ili nezdrava ovisnost? Ima brojnih prednosti, ali…

Ako barem malo pamtite gradivo biologije iz srednje škole, možda ćete se sjetiti da glavnu „energetsku valutu“ našeg organizma predstavlja molekula zvana adenozin trifosfat (ATP). Ona se u tijelu koristi za kontrakciju mišića, generiranje i prijenos živčanih impulsa i osiguravanje energije za kemijske sinteze u stanicama. On, poput kofeina, ima izravan utjecaj na to koliko smo tjelesno ili mentalno razbuđeni ili umorni. Kofein se u nekim znanstvenim krugovima već duže vrijeme predlaže kao mogući tretman za poremećaje pamćenja, a povezuje ga se i s nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Ima pozitivnu ulogu i kod smanjenja aritmija, a dobar je i za metabolizam. Tamna strana kave je ovisnost jer utječe na dopaminski sustav, i to slično kao i kokain. Može povisiti krvni tlak i povećati broj otkucaja srca, a važan je i način uzgoja – jer neke kave u sebi mogu sadržavati i pesticide… Igor Berecki za Bug

07.10. (09:00)

Kad biopisač preuzme posao doktora (a ni donora ne treba)

Revolucionarni 3D print u medicini – pokraj pojedinih organa, sad se ispisivati mogu i kosti

Premda sve manje popularan kod kućnih korisnika, 3D-ispis je pronašao ozbiljnu namjenu i svoje mjesto u industriji, inženjerstvu i u biološkim znanostima, a posebice u rekonstruktivnoj medicini. Ispis tkiva i organa je jedan od zaista revolucionarnih napredaka u medicini, inovacija koja ima potencijal da dramatično promijeni pristup korektivnoj kirurgiji, liječenju i regenerativnoj medicini.  Ključni element ovog procesa je upotreba biotinte, kompozitne mješavine biološkog materijala, živih stanica i drugih organskih i anorganskih komponenti. Praktična primjena ovih tehnologija vidljiva je u izradi funkcionalnih organa kao što su srce, jetra i pluća, te u rekonstruktivnoj kirurgiji i izradi drugih bioloških usadaka (implantata). Zadnjih godina evidentan je i značajni napredak u 3D-inženjeringu vaskulariziranih tkiva, jer je ugrađivanje krvnih žila u bioprintana tkiva ključno za održivost i vitalnost bioimplantata putem osiguranja adekvatne opskrbe krvlju i hranjivim tvarima. Igor Berecki za Bug

12.09. (19:00)

Od AI euforije do AI "meh" faze

Pad entuzijazma: Čini se kako je AI revolucija splasnula

Nakon početne euforije oko umjetne inteligencije, svijet se suočava s “dolaskom u dolinu razočaranja”. Početni optimizam o AI, potaknut uspjesima poput ChatGPT-a, brzo je splasnuo. Investicije se sada racionaliziraju, a brojni projekti propadaju. Ovaj “hype-cycle” nije nov; sličan obrazac vidjeli smo s dotcom mjehurom iz 90-ih. Iako AI trenutno ne ispunjava početna visoka očekivanja, to je dio normalnog tehnološkog ciklusa. Dugoročno, AI ima potencijal za stabilnu primjenu, ali kao evolucijski, a ne revolucionarni alat. Igor Berecki za Bug

12.09. (00:00)

Fitness za lice

Pravilno žvakanje ključan je faktor za cjelokupan fizički razvoj, zdravlje zuba, razvoj govora i disanja

U vremenu brzih obroka i prerađene hrane, mišići za žvakanje ostaju zapostavljeni. Dok hrana postaje sve mekša i lakša za konzumaciju, naša čeljust sve manje radi, što može dovesti do slabo razvijenih čeljusti, nepravilnog zagriza, pa čak i problema s disanjem. Žvakanje je ključno za pravilnu probavu, jačanje dječjih zuba i cjelokupni razvoj lica. Nedovoljno žvakanje može imati negativne posljedice, dok pravilno žvakanje može smanjiti stres i poboljšati držanje cijelog tijela. Igor Berecki za Bug

08.09. (00:00)

Muškarci vs. doktori: Nema me dok ne bude hitno

Muškarci češće od žena odlažu odlazak liječniku

Muškarci često izbjegavaju liječničke preglede, što može imati ozbiljne posljedice na njihovo zdravlje. Strah, ego, osjećaj ranjivosti, kao i socijalni pritisci, često ih sprječavaju da potraže medicinsku pomoć na vrijeme. Unatoč značajnom napretku medicine, mnogi muškarci odlaze liječniku tek kad je problem ozbiljan ili ih netko prisili. Česta izjava “Nije mi ništa, tu sam zbog žene” često signalizira ozbiljan zdravstveni problem. Razumijevanje tih prepreka i pružanje podrške u prevladavanju straha može pomoći u promjeni ovog zabrinjavajućeg trenda te očuvanju zdravlja. Igor Berecki za Bug

24.08. (15:00)

Vruća glava

Klimatske promjene utječu i na mozak, sve više studija to dokazuje

Ne radi se samo o našem planetu ili o našem tjelesnom zdravlju: negativan utjecaj sve toplije klime proteže se i duboko u naše moždane brazde. U toplijim danima je manje vjerojatno da će imigracijski suci presuditi u korist tražitelja azila, studenti slabije prolaze na ispitima, češći je internetski govor mržnje, ali i nasilje u obitelji, dok nogometaši češće rade prekršaje i dobivaju kartone (a suci lakše posežu za njima)… Novije studije sugeriraju da bi klimatske promjene mogle pogoršati ionako značajan postotak neurodegenerativnih poremećaja, poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, a postoji veza između izlaganja visokim temperaturama u ranoj trudnoći i kasnijim poremećajima kod djeteta. Danas znamo da mozak nije statična nakupina samoregulirajućeg tkiva nego dinamičan, živi krajolik oblikovan konturama našeg okoliša, kaže Igor Berecki malo podrobnije za Bug.

07.08. (13:00)

I iza "woke" pokreta stoji znanost

Berecki o ulozi kromosoma, genima i hormona kod definiranja muškog i ženskog spola

Muški pimpeki i ženske pipice (a i cice, kad poslije narastu) anatomske su izrasline koje su jasno definirane i predodređene našim spolnim kromosomima: tko ima XX kromosome ta(j) je žensko, a ako posjeduje kombinaciju XY onda je muško – to znamo još iz satova biologije, ako ne i prije (a oni upućeniji znali su i ulogu hormona – testosterona kod muških i estrogena kod ženskih). Spolna obilježja se kod oplođene jajne stanice u maternici razvijaju tek nakon šest tjedana. Valja istaknuti kako se i mozak razvija na spolno specifičan način, a kromosomi, geni i hormoni mogu se ponašati i neočekivano – zbog čega možemo sresti fizički nedvosmislene žene koje međutim imaju XY (mušku) kombinaciju kromosoma ili pak tjelesno besprijekorne muškarce koji su u genetskom smislu XX žene. Igor Berecki za Bug se dotaknuo odnosa između roda i spola iz kuta znanstvenika.