Kako se “pravo prirode” koristi u sudskoj borbi protiv ekološke devastacije - Monitor.hr
27.10.2023. (08:00)

S prirodom na sudu

Kako se “pravo prirode” koristi u sudskoj borbi protiv ekološke devastacije

Diljem svijeta vode se brojne tužbe i sudski postupci zbog zločina protiv okoliša i klime. U sudskim postupcima ovakvog tipa naglasak se stavlja na čovjeka, tj. kako devastacija okoliša utječe na nas, ljude. Kada govorimo o prirodi i okolišu, oni se uglavnom promatraju iz antropocentrične vizure u kojoj je priroda podčinjena čovjeku. Međutim, u nekim zemljama, prvenstveno onima Latinske Amerike, razvio se novi pravni koncept koji u središte stavlja prirodu i njena prava. Na prirodu se uglavnom gleda kao da je naše vlasništvo te se podrazumijeva da čovjek može bez ikakvih posljedica do beskonačnosti crpiti i iskorištavati prirodne resurse. Umjesto da se prirodu tretira kao vlasništvo, prava prirode priznaju da ona u svim svojim oblicima ima pravo na postojanje, održavanje i regeneriranje svojih vlastitih vitalnih ciklusa. Faktograf


Slične vijesti

20.07.2023. (16:00)

Robot na sudu

Kako tužiti umjetnu inteligenciju i dobiti odštetu

Sustav potraživanja odštete pojedincima kojima je šteta nastala korištenjem sustava umjetne inteligencije uskoro bi mogao postati uvelike olakšan zahvaljujući dvjema dodatnim direktivama koje je Europska komisija predložila još prošle godine. AI je zbog svoje kompleksnosti i nejasnoća istodobno teško razumljiva i objašnjiva, posebno vanjskim dionicima. Zato osoba koja vjeruje da je oštećena može biti nesposobna dokazati da je upravo činjenje ili propust povezan s tim sustavom bio uzrok nastale štete. Posljedično, takva osoba vjerojatno će se namučiti da bi ispunila sve zahtjeve propisane pravnim okvirom o građanskoj odgovornosti temeljenoj na krivnji i na kraju može smatrati posve nepraktičnim ili nemogućim podnošenje zahtjeva za naknadu štete. Cilj Direktive upravo je riješiti taj problem, smanjenjem zapreka pristupu pravdi. Zbog načela teritorijalnosti ona će se primjenjivati na sve pružatelje digitalnih usluga, programere i korisnike bilo kojeg sustava UI-ja koji djeluje na području Europske unije. Lider

02.05.2023. (12:00)

Da nam živi, živi rad

Doživjeli ste ozljedu na radu? Ovo su vaša prava i obveze

Prijavu ozljede na radu HZZO-u dužan je podnijeti poslodavac. Ako poslodavac to ne učini postupak je obvezan pokrenuti doktor obiteljske medicine na zahtjev ozljeđene osobe. Ako se radi o težoj ili smrtnoj ozljedi poslodavac je dužan takvu ozljedu prijaviti i Državnom inspektoratu. Prijava o ozljedi na radu podnosi se u roku osam dana. U slučaju ozljede na radu imate pravo na posebna prava prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju. No da biste ih ostvarili povjerenstvo HZZO-a mora provesti postupak i okvalificirati nastalu ozljedu kao ozljedu na radu. Ozljeda se u nekim sučajevima ne priznaje kao ozljeda na radu, poput tučnjave na radnom mjestu, namjernog nanošenja ozljeda, vožnje pod utjecajem alkohola… Tportal

23.01.2023. (11:00)

E nećeš, razbojniče!

Što učiniti kada vam pokušaju podmetnuti prometnu nesreću i štetu na vozilu

Nije jednom zabilježen slučaj da se vozač pojedinog vozila koje vapi za kakvom opsežnom limarskom intervencijom ili čak i zahtjevnijim mehaničarskim zahvatom „podmetne“ u kakvu spornu prometnu situaciju. Doslovno „ukliže“ i isprovocira sraz s drugim vozilom sve ne bi li razne nedostatke na svom vozilu pokrio s tuđe police osiguranja. Nije rijedak slučaj da se naknadno neiskusnog vozača/vozačicu nastoji uvjeriti da su neopreznim izlaskom s parkirališta očešali čitavu jednu stranu vozila osobe. Ukoliko niste krivi, poričite, branite se. Spas u analizi dinamike štete i nastalim oštećenjima, kao i uvijek kad su stručne stvari u pitanju dolazi od sudskih vještaka. Oni su u mogućnosti utvrditi s obzirom na intenzitet i raspored oštećenja nastalih na vozilu, a baš jedan takav slučaj Revija HAK donosi iz jednog hrvatskog sudskog spora.

12.04.2015. (11:21)

Zakon i pol

‘Postoje ti neki načini da se zaštite važni’

Odmah nakon što je Ustavni sud odredio pritvor Milanu Bandiću, Ivan Turudić je, mimo procedure, zvao u Remetinec i tražio da se Bandića pusti na slobodu. Kad su ga novinari pitali je li to istina rekao je: “Što to vas briga?! Pa ja imam to pravo.” Postoje, dakle, ti neki načini na koje se može zaštiti ljude koji obnašaju funkcije kao što je funkcija gradonačelnika Milana Bandića. Postoje, i to ne samo u sapunicama, nego i u stvarnom životu, u državi koja se naziva pravnom, piše Ladislav Tomičić. Novi list

10.02.2015. (11:10)

Žrtve su žrtve

‘Kod nas je teza o građanskom ratu poput psovke’

“Kod nas se ta teza o građanskom ratu uzima kao neka psovka… Po međunarodnom pravu, a ništa se u međunarodnoj zajednici ne događa prvi put, sukobe dijelimo na unutarnje nemire i zategnutosti koji nisu oružani sukobi, potom na tzv. nemeđunarodne oružane sukobe koje nazivamo i građanskim ratovima te na međunarodne sukobe između regularnih postrojbi suverenih država. Na području bivše Jugoslavije agresija Srbije bila je prikrivena i puzajuća i sad je pitanje u kojem trenutku je raniji, nemeđunarodni sukob prerastao u međunarodni. To može utjecati na međunarodnu odgovornost država”, kaže u intervjuu za T-portal Vladimir-Đuro Degan, stručnjak za međunarodno pravo.