Kako promijeniti liječnika - Monitor.hr
31.08.2023. (18:00)

Dobar dan, doktorice, ja bih k Vama, ako ima mjesta

Kako promijeniti liječnika

Prilikom odabira drugog liječnika provjerite ima li mjesta za upis novih pacijenata. Kada ste to provjerili, trebate osobno otići u ordinaciju ‘novog’ liječnika i svakako ponijeti zdravstvenu iskaznicu. U toj ordinaciji ćete kao osigurana osoba ispuniti i potpisati Izjavu o izboru ili promjeni izabranog liječnika. U roku od deset dana vi postajete i službeno njegov pacijent i možete se kod njega liječiti na teret HZZO-a. Postupak je isti neovisno o djelatnosti liječnika. Izbor liječnika u pravilu se vrši prema mjestu prebivališta u najbližoj zdravstvenoj ustanovi, te se nakon proteka razdoblja od godine dana od posljednjeg provedenog izbora liječnika ima pravo promijeniti prethodno izabranog liječnika. Savjeti


Slične vijesti

16.02. (20:00)

Za vaše dobro

Pet stvari koje bi kardiolozi željeli da prestanete raditi na pregledima

Iako je posjet kardiologu izvrstan prvi korak, postoje neke stvari koje možete nenamjerno učiniti kako biste sabotirali te preglede, poput uskraćivanja informacija ili laganja liječniku, jer vam neće moći pomoći, iako ste zato i došli (N1, Livestrong):

  • Pokušavate “izgledati dobro” za svog liječnika: To ne znači odjenuti svoju najbolju odjeću, već reći svom kardiologu ono što mislite da želi čuti, poput nepriznavanja da jedete određenu vrstu hrane
  • Korištenje Googlea – sami ste sebi dijagnosticirali nešto pa ste samo došli po recepte
  • Ignoriranje simptoma – ako vam je teško hodati po stubama, trebate to i reći, možda je povezano upravo uz srčani problem
  • Skrivanje svojih poroka – ako pušite, pušite, liječnik nije tu da vas osuđuje, već da Vam pomogne (iako si svašta može misliti o Vama, no to Vas nije briga)
  • Zaboravljanje zakazivanja kontrolnih posjeta – nekad za odgovarajuće liječenje treba proći neko vrijeme da se problem pravilno dijagnosticira
22.05.2018. (15:45)

Visoki rizik

Liječnici upozoravaju: Šanse da dobijemo rak su – jedan prema devet

“Imamo najviše kladionica po glavi stanovnika, iako su šanse da dobijemo zgoditak jedan naprama pet milijuna. Šansa da dobijemo rak je jedan prema devet, ali nitko ne misli da će ga baš on dobiti”, kaže splitski onkolog Eduard Vrdoljak. Procjene su da će broj karcinoma u idućim desetljećima rasti, a svaki treći stanovnik Europe oboljeti od raka. Unatoč tome, kao i činjenici da je rano otkriveni rak danas kronična bolest, gotovo kao visoki tlak ili dijabetes, mnogi ne žele otići na preventivni pregled, makar im on može spasiti život. Novi list

08.02.2017. (23:06)

Udruga hrvatskih pacijenata izabrala najdoktora i najsestru: Stipislav Jadrijević iz KB Merkur i Božena Kapitarić iz Županijske bolnice u Čakovcu

10.10.2016. (20:19)

Manje papira

Obiteljski liječnici više neće izdavati potvrde za bolovanje, vrtić i školu

Umjesto ispričnica i potvrda o bolesti obiteljski liječnici sada će izdavati potvrde o zdravstvenom stanju koja uz osobne podatke pacijenta sadrži njegove kronične bolesti i akutnu bolest. Upisivat će se i neka važna ranije potvrđena dijagnoza poput psihoze ili teške depresije iako se u trenutku traženja potvrde pacijent od njih ne liječi (važno primjerice za dozvolu za oružje). Potvrda može imati i dodatak da se ‘izdaje na zahtjev pacijenta’ tako da može biti iskorištena više puta. Večernji

21.08.2016. (20:09)

Liječnik iz Dalmacije koji je otišao u Švedsku: Plaća mi je 33 tisuće kuna, i sa strane, bez problema, svaki mjesec mogu ostaviti 1500 eura. Ne znam hoću li se ikad više vratiti u Hrvatsku!

04.08.2016. (20:09)

Napadi na liječnike tretirat će se kao oni na službene osobe, moguć zatvor i do pet godina

10.03.2016. (17:46)

Pronađen doktor za Mljet – kardiolog iz Varaždina

11.01.2016. (00:04)

Ne čujem dobro

Je li došao kraj stetoskopu?

Godine 1816. francuski se liječnik René Laennec zasramio staviti uho direktno na ženine grudi kako bi joj poslušao srce i umjesto toga zarolao je papire u tuljac. Tako je rođena ideja stetoskopa, neizostavnog liječničkog pomagala u zadnjih 200 godina. No istraživanja pokazuju da ga zapravo nizak postotak liječnika pravilno upotrebljava, a sada bi ga mogli zamijeniti sve manji i sve lakše prenosivi precizni dijagnostički uređaji. No u pitanju je i cijela jedna kultura odnosa prema pacijentima, piše Guardian.