Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti - Monitor.hr
04.03. (11:16)

Privatnost na internetu je kao jednorog - svi pričaju o njemu, ali ga još nitko nije vidio

Kako povećati sigurnost na internetu i bolju zaštitu privatnosti

Kada se kaže da se naša privatnost prodaje drugim tvrtkama, to znači da tvrtke poput Googlea prikupljaju naše osobne podatke i zatim ih dijele s drugim tvrtkama ili oglašivačima u zamjenu za novac ili druge usluge. Ti osobni podaci mogu uključivati informacije poput naših interesa, navika pretraživanja, lokacije, ili drugih detalja o našem online ponašanju. Kada se ti podaci dijele s drugim tvrtkama, one ih mogu koristiti za ciljano oglašavanje, analizu tržišta ili druge marketinške svrhe.

Ovo može predstavljati rizik za našu privatnost jer naše osobne informacije mogu biti korištene na načine koji nisu u skladu s našim očekivanjima ili preferencijama. Također može dovesti do toga da nas bombardiraju ciljanim oglasima ili da nam se nude proizvodi ili usluge na temelju informacija koje su prikupljene o nama, što mnogi smatraju invazivnim ili neugodnim. Stoga je važno biti svjestan kako se naši podaci koriste i poduzeti mjere kako bismo zaštitili svoju privatnost online.

Postoje nekoliko potencijalnih rizika za privatnost povezanih s digitalnim korporacijama poput Googlea:

  1. Sakupljanje podataka: Tvrtke poput Googlea prikupljaju ogromne količine podataka o korisnicima, uključujući povijest pretraživanja, podatke o lokaciji, navike pregledavanja i još mnogo toga. Ti se podaci mogu koristiti za izradu detaljnih profila pojedinaca, koje se mogu prodavati oglašivačima ili koristiti za ciljano oglašavanje.
  2. Praćenje: Google i slične tvrtke često prate korisnike webom koristeći kolačiće i druge tehnologije praćenja. To može rezultirati gubitkom privatnosti jer se vaše online aktivnosti prate i bilježe.
  3. Povrede podataka: Unatoč naporima za osiguranje korisničkih podataka, povrede podataka se mogu dogoditi. Ako Google ili druga digitalna korporacija doživi povredu, vaši osobni podaci mogu biti ugroženi, što može dovesti do krađe identiteta, prijevara ili drugih posljedica.
  4. Nedostatak kontrole: Korisnici često imaju ograničenu kontrolu nad tim kako se njihovi podaci prikupljaju, koriste i dijele od strane digitalnih korporacija. Pravilnici o privatnosti i postavke mogu biti složeni i teški za razumijevanje, što otežava korisnicima donošenje informiranih odluka o svojoj privatnosti.
  5. Pristup vlade: Digitalne korporacije mogu biti prisiljene predati podatke korisnika vladinim agencijama ili pravosuđu pod određenim okolnostima, potencijalno ugrožavajući privatnost korisnika i građanska prava.
  6. Algoritamska pristranost: Algoritmi koje koriste tvrtke poput Googlea za personalizaciju sadržaja i preporuka mogu nenamjerno ojačati pristranost ili diskriminaciju, utječući na privatnost korisnika i pristup informacijama.
  7. Surveillance Capitalism: Kritičari tvrde da digitalne korporacije poput Googlea prioritetiziraju profit nad privatnošću korisnika, što dovodi do sustava “surveillance kapitalizma” gdje se korisnički podaci komodificiraju i iskorištavaju radi financijske dobiti.

Da biste ublažili ove rizike, korisnici mogu poduzeti korake poput pregledavanja i prilagođavanja postavki privatnosti, korištenja alternativa usmjerenih na privatnost kada je moguće i pažljivo razmatranje informacija koje dijele online. Osim toga, zagovaranje jačih propisa o privatnosti i podrška tvrtkama koje prioritetiziraju privatnost korisnika može pomoći u promicanju digitalnog ekosustava koji poštuje privatnost.

Google prikuplja korisničke podatke iz različitih razloga, uključujući:

  1. Personalizacija: Google koristi podatke poput povijesti pretraživanja, lokacije i navika pregledavanja kako bi personalizirao usluge poput rezultata pretraživanja, oglasa i preporuka. To pomaže prilagoditi korisničko iskustvo individualnim preferencijama.
  2. Oglašavanje: Google generira značajne prihode putem ciljanog oglašavanja. Analizom korisničkih podataka mogu poslužiti oglase koji su relevantniji i učinkovitiji, povećavajući vjerojatnost angažmana korisnika i klikova na oglase.
  3. Unaprjeđenje proizvoda: Analiza podataka omogućava Googleu identificiranje trendova, unaprjeđenje postojećih proizvoda i razvoj novih. Insights dobiveni iz korisničkog ponašanja pomažu u usavršavanju algoritama, poboljšanju korisničkih sučelja i uvođenju novih značajki.
  4. Analitika: Google pruža usluge analitike vlasnicima web mjesta, omogućujući im razumijevanje ponašanja posjetitelja i optimizaciju svojih web mjesta. Ti podaci pomažu tvrtkama donositi informirane odluke kako bi poboljšale korisničko iskustvo i poticale konverzije.
  5. Istraživanje i razvoj: Podaci korisnika mogu se koristiti u istraživačke svrhe, poput proučavanja obrazaca korištenja interneta, razvoja algoritama strojnog učenja ili napredovanja tehnologija poput obrade prirodnog jezika i prepoznavanja slika.
  6. Sigurnost: Google koristi korisničke podatke kako bi poboljšao sigurnosne mjere, otkrio i spriječio prijevare i zaštitio korisnike od zlonamjernog sadržaja i cyber prijetnji.

Važno je napomenuti da Google tvrdi da anonimizira i agregira podatke kad god je to moguće kako bi zaštitio privatnost korisnika. Međutim, zabrinutosti zbog privatnosti podataka i dalje postoje, posebno u vezi s opsegom prikupljanja podataka, transparentnošću korištenja podataka i mogućnošću zloupotrebe ili neovlaštenog pristupa. Korisnici bi trebali pregledati Googleove pravilnike o privatnosti i postavke kako bi razumjeli kako se njihovi podaci koriste i poduzeli odgovarajuće mjere kako bi zaštitili svoju privatnost.

Kolačići – datoteke koje pohranjuju vaše podatke i prate vaše aktivnosti

Kolačići su male tekstualne datoteke koje web stranice pohranjuju na vaš uređaj (poput računala ili pametnog telefona) kada ih posjetite. Oni obavljaju različite funkcije i koriste ih web stranice za zadatke poput pamćenja vaših preferencija, pohranjivanja podataka za prijavu, praćenja vaših aktivnosti na više stranica ili sesija te pružanja personaliziranog sadržaja.

Evo kako kolačići obično funkcioniraju:

  1. Pohrana informacija: Kada posjetite web stranicu, može poslati kolačić na vaš uređaj koji sadrži informacije poput vaših postavki, postavki ili podataka za prijavu.
  2. Povratni posjeti: Kada ponovno posjetite web mjesto, vaš preglednik šalje kolačić natrag na poslužitelj web stranice. To omogućava web mjestu da vas prepozna i zapamti vaše prethodne interakcije i postavke.
  3. Praćenje: Kolačići se mogu koristiti u svrhu praćenja, omogućavajući web stranicama da prate vaše aktivnosti na različitim stranicama ili sesijama. Te se informacije često koriste u svrhe analitike, oglašavanja i personalizacije.
  4. Sesija kolačića vs. Trajni kolačići: Kolačići sesije su privremeni i brišu se kada zatvorite preglednik, dok trajni kolačići ostaju na vašem uređaju određeno vrijeme ili dok ih ne izbrišete ručno.
  5. Kolačići prvog i trećeg lica: Kolačići prvog lica postavljeni su od strane web mjesta koje posjećujete, dok su kolačići trećeg lica postavljeni od strane domena koji nisu onaj koji trenutno posjećujete. Kolačići trećeg lica često se koriste u svrhe praćenja preko web stranica i oglašavanja.
  6. Problemi privatnosti: Iako kolačići mogu poboljšati korisničko iskustvo personalizacijom sadržaja i pamćenjem postavki, također izazivaju zabrinutost za privatnost. Neki korisnici možda se ne osjećaju ugodno s idejom da ih se prati i nadzire njihove online aktivnosti, posebno od strane oglašivača trećih strana.
  7. Upravljanje kolačićima: Većina web preglednika omogućuje vam kontrolu nad tim kako se kolačići obrađuju, uključujući prihvaćanje, odbijanje ili brisanje. Obično možete pronaći te postavke u odjeljcima za privatnost ili sigurnost vašeg preglednika.

Kolačići igraju ključnu ulogu u funkcioniranju web stranica i pružaju personalizirana iskustva korisnicima, ali važno je biti svjestan njihovih posljedica za privatnost i sigurnost.

Između ostalog, kolačići imaju nekoliko tajnih negativnih utjecaja:

  1. Praćenje preko različitih web stranica: Kolačići trećih strana posebno mogu pratiti vašu aktivnost na različitim web stranicama, omogućujući oglašivačima da izgrade cjelovit profil vaših navika pregledavanja i interesa. Ovo sveobuhvatno praćenje može se činiti nametljivim i može ugroziti vašu privatnost.
  2. Ugrožavanje privatnosti: Kolačići mogu potencijalno otkriti osjetljive informacije o vašem online ponašanju, poput web stranica koje posjećujete, proizvoda koje pregledavate i čak osobnih podataka poput vaše dobi, spola ili lokacije. Ove informacije mogu se iskorištavati za ciljano oglašavanje ili druge svrhe bez vašeg izričitog pristanka.
  3. Rizici za sigurnost: Iako su većina kolačića bezopasna, mogu se manipulirati zlonamjerni akteri u zlonamjerne svrhe. Primjerice, napadači mogu koristiti kolačiće za krađu podataka sesije, praćenje podataka za prijavu ili pokretanje ciljanih napada phishinga, što predstavlja značajne sigurnosne rizike za korisnike.
  4. Performanse preglednika: Iako su pojedinačni kolačići maleni, nakupljanje brojnih kolačića može doprinijeti usporavanju preglednika i smanjenju performansi tijekom vremena. To može utjecati na ukupno korisničko iskustvo, posebno na uređajima s ograničenom obradom ili memorijom.
  5. Ranjivosti cross-site scripting (XSS): Kolačići se mogu iskoristiti u napadima cross-site scripting (XSS), gdje napadači ubacuju zlonamjerne skripte na web stranice kako bi ukrali podatke kolačića ili izveli neovlaštene radnje u ime korisnika. To može dovesti do krađe identiteta, preuzimanja kontrola nad računom ili drugih ozbiljnih posljedica.
  6. Povrede podataka: U slučaju povrede podataka, kolačići koji sadrže osjetljive informacije mogu biti kompromitirani, ugrožavajući privatnost i sigurnost korisnika. Iako ugledne web stranice provode sigurnosne mjere kako bi zaštitile podatke korisnika, povrede se i dalje mogu dogoditi zbog ranjivosti u infrastrukturi web mjesta ili usluga trećih strana.
  7. Nedostatak transparentnosti: Mnogi korisnici nisu svjesni u kojoj mjeri kolačići prate njihove online aktivnosti i možda ne razumiju potpuno posljedice za njihovu privatnost i sigurnost. Taj nedostatak transparentnosti može smanjiti povjerenje u online usluge i izazvati zabrinutost zbog zloupotrebe ili iskorištavanja podataka.

Općenito, iako su kolačići neizostavan dio modernog web ekosustava, važno je da korisnici budu svjesni njihovih potencijalnih negativnih utjecaja i poduzmu korake kako bi smanjili rizike, poput redovitog brisanja kolačića, prilagođavanja postavki preglednika i opreza prilikom dijeljenja osobnih podataka online. Osim toga, podrška inicijativama usmjerenim na privatnost i zagovaranje za jače propise o zaštiti podataka mogu pomoći u rješavanju nekih osnovnih zabrinutosti povezanih s kolačićima i praćenjem online aktivnosti.

Kako povećati sigurnost privatnosti na internetu

Osiguravanje vaše privatnosti na internetu uključuje poduzimanje proaktivnih mjera kako biste zaštitili svoje osobne informacije i online aktivnosti od neovlaštenog pristupa, praćenja i zlouporabe. Evo nekoliko ključnih koraka koje možete poduzeti:
  1. Koristite jake, jedinstvene lozinke: Kreirajte jake, jedinstvene lozinke za svaki od svojih online računa. Izbjegavajte korištenje lako pogodnih lozinki i razmislite o korištenju pouzdanog upravitelja lozinkama za generiranje i sigurno pohranjivanje lozinki.
  2. Omogućite dvofaktornu autentifikaciju (2FA): Gdje god je moguće, omogućite dvofaktornu autentifikaciju za svoje online račune. To dodaje dodatni sloj sigurnosti zahtijevajući drugu vrstu verifikacije, poput koda poslanog na vaš mobilni uređaj, uz vašu lozinku.
  3. Redovito ažurirajte softver: Redovito ažurirajte svoj operativni sustav, web preglednik i ostali softver kako biste zakrpali sigurnosne ranjivosti i zaštitili se od poznatih prijetnji. Omogućite automatska ažuriranja kad god je to moguće kako biste osigurali pravovremenu instalaciju sigurnosnih zakrpa.
  4. Koristite sigurne veze (HTTPS): Kad god surfate webom, provjerite koristite li sigurne veze tražeći “https://” u URL-u i ikonu lokota u traci za adresu. Izbjegavajte slanje osjetljivih informacija preko nesigurnih veza, pogotovo na javnim Wi-Fi mrežama.
  5. Budite oprezni s osobnim informacijama: Pazite na osobne informacije koje dijelite online, pogotovo na društvenim mrežama i drugim javnim forumima. Ograničite količinu osobnih informacija koje otkrivate i prilagodite postavke privatnosti kako biste kontrolirali tko može vidjeti vaše postove i profilne informacije.
  6. Pregledajte postavke privatnosti: Redovito pregledavajte i prilagođavajte postavke privatnosti na svojim online računima, profilima na društvenim mrežama i uređajima kako biste osigurali da odgovaraju vašim preferencijama i razini udobnosti. Smanjite prikupljanje i dijeljenje podataka kad god je to moguće.
  7. Koristite načine privatnog pregledavanja: Koristite načine privatnog pregledavanja ili inkognito prozore kada pristupate osjetljivim informacijama ili surfate webom na zajedničkim uređajima. To sprječava pohranu vaše povijesti pregledavanja, kolačića i drugih podataka lokalno.
  8. Instalirajte sigurnosni softver: Instalirajte pouzdani antivirusni i protumalverni softver na svoje uređaje kako biste otkrili i uklonili zlonamjerne softvere, pokušaje phishinga i ostale online prijetnje. Redovito ažurirajte sigurnosni softver kako biste osigurali optimalnu zaštitu.
  9. Budite skeptični prema neželjenim komunikacijama: Budite oprezni prilikom odgovaranja na neželjene e-pošte, poruke ili telefonske pozive, pogotovo ako traže osobne informacije ili vas potiču da kliknete na sumnjive veze. Provjerite autentičnost pošiljatelja prije nego što poduzmete bilo kakvu radnju.
  10. Edukacija: Budite informirani o uobičajenim online prijetnjama, rizicima za privatnost i najboljim praksama za sigurno korištenje interneta. Redovito se educirajte o novim sigurnosnim prijetnjama i tehnikama koje koriste cyber-kriminalci kako biste se učinkovito zaštitili.

Slijedeći ove prakse i budući budni na internetu, možete značajno poboljšati svoju privatnost i sigurnost na internetu.


Slične vijesti

17.10. (18:00)

Dio weba kojeg se i sam internet srami

Mračna strana interneta: Dark webom se bave posebni odredi policije i informatičkih stručnjaka

Na hrvatskom – “crni internet” dio je interneta na kojemu cvjetaju pornografija, pedofilija, svodništvo, može se kupiti droga, pa čak i naručiti ubojstvo. Ono što mi koristimo svakodnevno na internetu zove se “clear web”, gdje tražilicama dolazimo do neke stranice. No, https i www nisu sve što čini internet. Postoji i deep web koji nije kriptiran, prostor koji nije indeksiran, koji ne možemo lako pronaći putem tražilica. Dark web je u početku postojao za vojne svrhe, da se komunikacija ne vidi. Onda je kasnije taj softver postao open source i onda su počeli najviše cyberkriminalci i drugi neki akteri koji žele ostati anonimni, koristiti takve tehnologije koje komuniciraju internetom. Dark webom se može surfati putem Tor preglednika, a na njemu je komunikacija kriptirana i skriva naš identitet i IP adresu. Cyber kriminal je jedna ogromna stvar, zarade se u tom biznisu mjere u milijardama. Zato što tamo kad se razmjenjuju kriptovalute i neke druge stvari, gotovo je nemoguće ili vrlo, vrlo teško ući u trag. HRT

13.10. (13:00)

Njihov ritam, tvoj ples

AI istraživač objašnjava kako rade algoritmi, od YouTubea do Spotifyja

Tzv. recommender sustavi su glavni generatori personaliziranog sadržaja koji nam nudi nešto što i nismo konkretno tražili, a na temelju naših preferencija i prethodnog sadržaja koji smo tražili/gledali na intenretu. Za TikTok je potrebno pet sekundi gledanja nekog videa tijekom skrolanja da nam se pojavljuje sličan sadržaj, YouTube funkcionira na temelju kategorije videa koji se konzumira i njegove duljine, Spotify ti također počinje nuditi glazbu prema tvojim preferencijama itd. No, i oni nisu bez “risk levela” gdje ti možda uopće ne nude ono što ti treba. Svima je želja da se što dulje zadržiš na njihovoj platformi. Netokracija o podcastu u kojem su se dotaknuli raznih tema i općenitih mogućnosti AI-a i što nas čeka u budućnosti.

06.10. (13:00)

Djeca botovi i NPC-evi

“Nikad nisam popio kavu s prijateljima, jesam li robot?”

U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima – kaže psihijatrica za HRT. Djeca vise i do osam sati dnevno na internetu, a posljedična usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja, kaže. Lijek je u empatiji i stvaranju kulture dijaloga.

20.08. (22:00)

Nekad provokacija zvuči kao uvreda, ti to ne kapiraš

Dobro došli na Internet, netko se ne slaže s vama – upute za uljudno svađanje s drugim ljudima u online okruženju

Krajem prošlog tjedna jedan je poprilično jednostran članak o nedostacima rada na daljinu dignuo LinkedIn na noge, a i druga internetska mjesta. Rad u izoliranosti za vrijeme pandemije nema veze s normalnim remote radom koji prate na Netokraciji, ali čak i takav stav ne bi inače izazvao više od nekoliko komentara. Imati “naoštren” naslov nije problem sam po sebi, ako vam je cilj postići reakciju bilo kroz broj likeova, shareova ili u ovom slučaju – komentara. Pravi problem nastaje kad “naoštren” naslov ne drži vodu, jer sadržaj kojeg oprema nije dovoljno dobro argumentiran da osobu koja je emotivno reagirala i kliknula na članak ipak uvjeri da teza možda stoji. Ako napišete nešto provokativno, nemojte se nakon negativnih komentara izvlačiti na medijske blokade, woke kulturu i ‘hejt’. Prihvatite da se mnogi (možda s razlogom) neće slagati s vama. Ostale upute kako ne ispaliti na živce na internetu donosi Netokracija

19.08. (11:00)

Sva sreća pa smo sve digitalizirali i učinili ovisnim o internetu

Podmorski kabeli koji povezuju kontinente u globalnu internetsku mrežu u opasnosti su zbog prirodnih katastrofa, morskih pasa i – ljudi

Gotovo sav internetski promet – uključujući Zoom pozive, streamove filmova, e-poštu i feedove društvenih medija – dolazi do nas putem optičkih vlakana velike brzine položenih na dno oceana. To su žile kucavice modernog svijeta, koje se protežu gotovo 1,5 milijuna kilometara pod morem, povezujući zemlje putem fizičkih kabela. Posljednjih godina vlasti diljem svijeta brine činjenica kako podaci koji pokreću financijske, vladine i neke vojne komunikacije prolaze kabelima koji nisu deblji od crijeva za vodu i zaštićeni su samo morskom vodom iznad njih. Vulkanska erupcija je na Tongi onemogućila internet i time uništila brojna poduzeća i lokalne financije. S druge strane, nedavni napadi Huta pokazali su kako se radi o strateškoj meti – njime bi mogli uništiti prijenos, ali i u svrhu špijunaže presresti važne informacije. tportal

07.08. (15:00)

Google i podjela kolača

Alphabetu prijeti razbijanje, Mozilli propast, Appleu i Samsungu gubitak prihoda

Američki savezni sud je u ponedjeljak presudio da Google predstavlja nezakoniti monopol, što znači da u ovoj fazi pobjeđuje Ministarstvo pravosuđa SAD-a i mnogi državni odvjetnici. Odluka bi mogla imati dalekosežne posljedice za Google i potencijalno druge velike tehnološke tvrtke koje se suočavaju sa sličnim antimonopolskim istragama. Google bi, ako im naum poništavanja presude ne uspije, mogao biti spriječen u sklapanju ekskluzivnih ugovora koji ga čine zadanom tražilicom na uređajima i preglednicima, što bi otvorilo prilike konkurentima da povećaju svoj tržišni udio. Prijete im kazne u visini od milijardu dolara. Apple-u su već sad pale dionice za pet posto, a Mozilla, koja ovisi o Google-u, bi mogla upasti u velike financijske probleme. Bug

03.08. (09:00)

Tolerancija im nije jača strana...

Pola mladih u EU dobiva prijeteće poruke na internetu, najčešće zbog političkih i društvenih stavova, seksualne orijentacije, vjere…

U 2023. godini gotovo je 50 posto mladih u Europskoj uniji između 16 i 29 godina prijavilo da su primili prijeteće i ponižavajuće poruke upućene grupama ljudi ili njima kao pojedincima. Čak 35 posto mladih u EU dobiva prijeteće poruke zbog političkih i društvenih stavova. Drugi vodeći razlog za uznemiravanje je seksualna orijentacija i identitet. Ostale kategorije zbog kojih su mladi dobivali uznemiravajuće i prijeteće poruke su rasno i etičko podrijetlo, vjera, spol, invaliditet i druge karakterne osobine. tportal

28.07. (19:00)

Ignorirati i ne hraniti trolove

Toksični web: Ima nekih bića koja se isplati ignorirati

Trolovi nisu simpatični, smiješni ni zanimljivi. Najjednostavnije rečeno, to su pojedinci koji namjerno žele uvrijediti i provocirati druge korisnike interneta neprimjerenim ili često i lažnim informacijama i komentarima, nastoje izazvati svađu, negativne reakcije i emocije te omesti svaku konstruktivnu raspravu. Ne dajte da vam pokvare dan. Prije svega ključno da kao šira zajednica češće i glasnije educiramo korisnike interneta kako prepoznati trolove, kako ne nasjedati na njihove provokacije i tako ih ne hraniti daljnjim ulaženjem u rasprave. Lider

19.06. (01:00)

Ni Google nema odgovor na sve

Web stranice za koje možda niste čuli, a mogle bi vam biti od koristi

Ove stranice su pažljivo odabrane kako bi vam pružile raznolike resurse i alate koji mogu unaprijediti vaše znanje, organizaciju, zdravlje i zabavu (Geek): Wolfram Alpha je više od obične tražilice; to je pametni odgovor na pitanja iz matematike, znanosti, statistike i mnogo drugih područja, Ako ste ljubitelj knjiga, filmova, glazbe ili softvera, Archive.org je pravo mjesto za vas. Coursera je revolucionirala online obrazovanje nudeći tečajeve iz raznih područja koje drže neki od najboljih svjetskih sveučilišta i institucija, IFTTT, što znači “If This Then That”, je moćan alat za automatizaciju svakodnevnih zadataka povezivanjem različitih aplikacija i uređaja, Examine.com je neovisna web stranica posvećena analizi i sažimanju znanstvenih istraživanja o prehrambenim dodacima i prehrani itd…

31.05. (15:00)

Error 404 not found

Gotovo 40% web stranica iz 2013. potpuno nestalo zbog digitalnog propadanja

Najčešći razlog je brisanje ili uklanjanje stranica s funkcionalnih web stranica. Definicija “nedostupno” uključuje stranice koje više nisu na host serveru, što obično rezultira porukama o grešci poput 404. Istraživači su koristili nasumične uzorke od gotovo milijun web stranica iz Common Crawl arhiva, gdje se povremeno prikupljaju snimke interneta. Analiza je obuhvatila godine od 2013. do 2023. i pokazala da oko 25% stranica stvorenih u tom periodu više nije bilo dostupno u listopadu 2023. Ova analiza pokazuje koliko je online sadržaj zapravo prolazan. Digitalno propadanje odnosi se na postupno propadanje, oštećenje ili zastarjelost digitalnih informacija s vremenom. Jednako pogađa novinske portale, ali i društvene mreže. Geek