Kako ostati skriven na Facebooku, Instagramu, X-u... - Monitor.hr
21.03. (12:00)

Kako nestati s interneta (ali ostati online)

Kako ostati skriven na Facebooku, Instagramu, X-u…

Ako želite ostati na društvenim mrežama, ali ne i na tuđim radarima, postoji način da se pritajite. Ključ je u postavkama privatnosti: koristite nadimke, skrivajte osobne podatke, učinite profile privatnima i ograničite tko vas može pronaći. Na Instagramu i X-u zaštitite objave, onemogućite oznake i spominjanja. Na Facebooku sakrijte prijatelje, objave i kontakt podatke. Isključite sinkronizaciju kontakata i odbijte upite za povezivanje. S malo truda, možete koristiti mreže bez neželjenih pogleda – jer ne mora sve što radite završiti u nečijem feedu. Savjeti


Slične vijesti

26.03. (20:00)

Kad Hollywood zove, Gen Z ne diže slušalicu

Gen Z okreće leđa Hollywoodu i traži autentičnost, pronalazi je na – društvenim mrežama?

Prema Deloitteovom istraživanju, Gen Z sve više preferira sadržaj s društvenih mreža u odnosu na tradicionalne filmove i serije – 56% ih smatra da su im ti sadržaji relevantniji. Također, pola ih osjeća jaču povezanost s influencerima nego s glumcima. Ključ je u autentičnosti, dok Hollywood percipiraju kao umjetan, pogotovo s AI-jem u igri. Studiji razmatraju prilagodbu – ulaganje u AI, društvene mreže i kraće formate. No, pitanje ostaje: može li Hollywood preživjeti bez previše “hollivudizacije”? Ako Hollywood želi zadržati Gen Z, mora postati autentičniji ili barem naučiti “pričati” njihovim jezikom. No Film School

15.03. (23:00)

Istina? Samo ona koja im puni džepove

Postnikov: SAD oligarhija će nam diktirati kako izgleda sloboda? Evo kako je sami prakticiraju

Sva je prilika da će nam američka oligarhija američku slobodu govora i američku slobodu tržišta narednih godina utjerivati u kosti, pa nije naodmet da provjerimo kako ta sloboda izgleda u praksi. Ako netko pritom ima bilo kakvih iluzija, osnivač Amazona Jeff Bezos brzo će ih raspršiti. Njegova sloboda govora, kao što smo vidjeli, počiva na zabrani da se o slobodi govori bilo što osim onoga što misli vlasnik ogledno uglednih novina.Marku Zuckerbergu je dugo bila kriva država za cenzuru na Facebooku, a sada za provjeru istine kopira Muskov X.

A Bivši Twitter, odranije poznat kao toksična medijska naprava, u međuvremenu je – bez većeg spora i otpora – postao dezinformacijski horror show mržnje i uvreda. Tako nekako, u osnovnim crtama, izgleda putanja medijskog biznisa koji danas propisuje što je sloboda, a što pod slobodu ne spada. Boris Postnikov za Novosti.

04.02. (21:00)

Prije su nas dijelile samo ograde, a danas imamo i digitalne rovove

Društvene mreže: Od globalnog trga do digitalnog ringa

Društvene mreže, zamišljene kao mjesta povezivanja, postale su poprište sukoba i polarizacije. Algoritmi, dizajnirani da nas zadrže što dulje na platformama, potiču ljutnju i mržnju, hraneći naše predrasude i stvarajući “komore odjeka”. Istraživanja pokazuju da je stvarni problem u tome što naši mozgovi nisu prilagođeni količini različitosti s kojom se susrećemo online. Rješenje možda leži u povratku na starije, decentralizirane oblike komunikacije ili u pronalasku načina da se algoritmi usmjere prema društvenoj odgovornosti, a ne profitu. Index

23.01. (19:00)

Možda nemaju TikTok kompleks, ali evo novac i tri minute slave

Meta ima novu strategiju za privlačenje TikTokera: nude izdašne financijske poticaje

Meta je pokrenula dva različita programa kako bi privukla kreatore sadržaja na američko tržište, posebno su im značajni oni koji su već aktivni na TikToku, prvenstveno influencere koji imaju milijune pratitelja. Uz financijske poticaje nudi i bolju podršku kreatorima pri razvoju sadržaja i izgradnji zajednica na svojim platformama. Uvedena su poboljšanja poput produljenja trajanja Reels sadržaja na tri minute za korisnike iz SAD-a. Bug

20.01. (08:00)

Pronađi ti kvalitetu u gomili smeća

Enšitifikacija: Ako vam se čini da se internet pokvario, niste jedini

Facebook je krcat umjetno generiranog niskokvalitetnog sadržaja, X su preplavili toksični “slobodni mislioci” koji oko sebe vide jedino zavjere, a Googleova tražilica nam govori kako bismo trebali jesti kamenje. Nedavno je počela kružiti i teorija koja to sve objašnjava, a koja se zove enshittification (narodski posranjivanje ili kvarenje robe). Nekoliko je koraka enšitifikacije prvo su platforme korisne korisnicima, nakon čega počnu zloupotrebljavati korisnike kako bi poboljšali stvari za poslovne korisnike te naposljetku počnu iskorištavati poslovne korisnike kako bi svu vrijednost pribavili za sebe. Kad malo razmislite o cjelokupnom procesu, postane vam jasnije da se enšitifikacija odvija svuda oko nas, ne samo na internetu već i cijelom gospodarstvu, uslugama u koje se ulaže privatni novac (veterinarske ordinacije, domovi za starije i brojne druge gospodarske grane) ili u proizvodima koje preprodaju goleme korporacije. Poslovni

19.01. (23:00)

Bluesky: ne želimo monopol, želimo cijelo tržište

Sloboda feedova: kada se društvene mreže igraju u dvorištu otvorenog koda

Kampanja Free Our Feeds, podržana od Mozilla Foundation, surađuje s Blueskyjem kako bi izgradili ekosustav društvenih mreža na otvorenom kodu, osiguravajući neovisnost protokola AT Protocol. Cilj je prikupiti 30 milijuna dolara za neprofitnu zakladu koja će podržavati alternativne društvene aplikacije. Kampanja želi zaštititi korisnike od korporativnih interesa, čineći društvene mreže otpornima na hirove vlasnika poput Muska i Zuckerberga. Forbes

19.01. (15:00)

Polarizirano drušvo odgovara kapitalu

Škaričić: Čekićem po fektčekerima

Meta u SAD-u neće više koristiti usluge factchecking organizacija, najavio je njen vlasnik. Moći će se vrijeđati migrante, transrodne osobe i homoseksualce. Reizbor Trumpa svijetu donosi nove nevolje, a Zuckerbergu novi priljev konflikata koji se mogu monetizirati. No, ispod kulisa normi, smjernica i geopolitičkih igara, ostaje činjenica koja je dovela do katastrofe: velike komunikacijske platforme ne ostvaruju profit na konceptu digitalne agore i povezivanja korisnika. Sasvim obrnuto, njihovi se poslovni modeli vrte oko monetizacije društvenih konflikata, koje same organizirano i planski stvaraju kroz eho komore, iskorištavajući korisnike kao besplatne radnike i izvore profita. Unutar tog eko sistema, fektčekeri su često djelovali samo kao još jedan faktor galvanizacije otpora prema establišmentu, s više nego upitnim učinkom na informiranje o presudno važnim temama. Nataša Škaričić za Novosti

17.01. (12:00)

Platonova pećina

Društvene mreže imaju utjecaj na demokratske procese u sve više država, no nisu presudne

Zbog navodnih ruskih manipulacija na TikToku Rumunjska mora ponoviti predsjedničke izbore, a na platformi X Elon Musk promovira AfD. Mijenjaju li društvene mreže demokraciju? AfD je na njemačkim društvenim mrežama najaktivnija stranka, posebno na kineskoj platformi TikTok. Njezine videozapise tamo gledaju stotine tisuća ljudi. Za usporedbu, CDU ima u prosjeku oko 90 tisuća pregleda. Stručnjaci u području političkih znanosti smatraju kako su se navedene stranke naučile koristiti društvenim mrežama, što im daje određenu prednost, ali ne garantira uspjeh. Na društvenim mrežama se češće prikazuje sadržaj koji je popularniji, pregledaniji i lajkaniji, a pogotovo ako ga dijele poznate osobe. Tako funkcionira algoritam. No, mediji svih vrsta, uključujući društvene mreže, imaju zato vrlo mali utjecaj na izborne odluke, jer to ovisi o drugim faktorima. Međutim, sve veći problem su namjerno plasirane lažne vijesti, koje se mogu ukorijeniti u svijesti onih koji u njih ne vjeruju. Važno je o tim temama diskutirati na način da ih se stavi u pravi kontekst. DW

16.01. (13:00)

Tako se tjeraju špijuni

TikTok će prekinuti poslovanje u SAD-u, što predstavlja presedan u regulaciji društvenih mreža

I to dan prije Trumpove inauguracije, ako se nešto drastično ne promijeni u zadnji tren. Korisnici koji pokušaju pristupiti aplikaciji bit će preusmjereni na web-stranicu s detaljnim informacijama o zabrani. TikTok će prije deaktivacije omogućiti korisnicima preuzimanje njihovih osobnih podataka. Federalni zakon donesen prošle godine zahtijeva od glavnih distributera aplikacija, među kojima su Apple i Google, uklanjanje TikToka s njihovih platformi. Bug

21.12.2024. (08:00)

Ovisimo o lajkovima

Recenzija knjige “Digitalni minimalizam” Cala Newporta: Ovisnički obrasci o društvenim mrežama

Korisnici društvenih medija nisu kupci, nego proizvod: tvrtke poput Mete, koja danas posjeduje Facebook i Instagram, svoj vrtoglavi imetak duguju oglašivačima koji plaćaju kako bi se njihove reklame pokazale što većem broju korisnika. Ekonomija društvenih mreža stoga se kolokvijalno naziva ekonomijom pažnje, jer je jedina zadaća društvenih medija svoje korisnike što duže održati prilijepljenima za ekran. Newport potom ističe dva temeljna evolucijski opravdana psihološka poriva koji društvene mreže čine tako privlačnima – povremenu pozitivnu povratnu spregu i potrebu za društvenim prihvaćanjem.

Kad otvaramo aplikaciju kakve društvene mreže, katkad ćemo biti nagrađeni nama zanimljivim sadržajem, a katkad ne. Ako pritom objavimo vlastiti sadržaj, katkad ćemo dobiti evolucijski vrlo privlačne pozitivne reakcije svoje publike, a katkad sramotnu tišinu, što objavljivanje na Internetu čini vrlo primamljivim izazovom. Potreba za društvenim prihvaćanjem građena je desecima tisuća godina evolucije ljudske vrste, kad je potpora zajednice bila presudna za preživljavanje. Puko sudjelovanje na društvenim mrežama danas stoga stvara dojam prihvaćanja i pripadanja zajednici, dok apstinencija budi strah od otuđenja. Hana Samaržija za Ideje