Kako navesti poslodavca da sluša vaše ideje

A da pritom ne glumiš šefa

Kako navesti poslodavca da sluša vaše ideje

Prvi je korak dobro pripremiti domaću zadaću i izgraditi priču oko vaše ideje. To za vas nije ništa novo jer ste to već radili kad ste prezentirali prethodne ideje. Zatim identificirajte ključne dionike i utjecajne osobe. To su svakako vaši nadređeni koje ne želite zaobići kako vam ne bi minirali ideju, ali sigurno postoje i druge osobe koje bi mogle pozitivno reagirati na nju i pružiti vam podršku. Kada budete službeno predstavljali, uobličite svoju ideju u smislu organizacijskih ciljeva i prioriteta. Nemojte samo prodati što, prodajte ZAŠTO je važno. Koristite jasan, samouvjeren jezik, ali ostavite prostora i za uključivanje povratnih informacija. Ako vas i dalje neće slušati, imate alternativne opcije koje će ih natjerati da barem razmotre. Savjeti

posao poslodavci šefovi

They took our jobs!

Od Švedske do Filipina: umjetna inteligencija uzima poslove ljudima

Iako dugoročni utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada ostaje neizvjestan, primjeri iz Švedske i Filipina ukazuju da tehnologija već sada ima značajan učinak. To dakako nisu jedini primjeri, jer i megakompanije poput Walmarta, Amazona i drugih sve više koriste AI umjesto ljudi, ali ova dva primjera pokazuju već sada globalni efekt umjetne inteligencije na radnu snagu. U Švedskoj sustav poznat po principu “kupi sada, plati kasnije” drastično je smanjio broj zaposlenih, njihovi AI asistenati obavljaju posao 700 zaposlenika čime su smanjili prosječno vrijeme rješavanja problema s 11 minuta na samo dvije. Filipini su pak desetljećima bili lideri outsourcinga u pozivnim centrima, što je donosilo posao milijunima Filipinaca. Međutim, uspon AI narušava ovaj tradicionalni poslovni model. Bug

AI posao umjetna inteligencija

Ipak nisam astronaut

Istraživanje: Tek 17 posto Hrvata radi posao o kojem su maštali kao djeca

Među najčešće spomenutim zanimanjima u istraživanju stranice MojPosao nalaze se ona iz područja obrazovanja, socijalne skrbi i IT-a, odnosno radni terapeuti, učitelji, fizioterapeuti i programeri. S druge strane, nešto više od polovice ispitanika priznaje da nisu uspjeli ostvariti dječje snove te im je krivo zbog toga. Nekima su roditelji ‘preusmjerili‘ karijeru prema nečemu što ispitanici nisu željeli niti su za to imali potrebne kompetencije, dok su drugi odustajali tijekom vremena, navodeći nepovoljne okolnosti i okruženje kao prepreke za ostvarenje svojih snova. Čak 23 posto onih koji ne rade posao o kojem su maštali smatraju da je to zapravo pozitivna stvar. Lider

posao

A možda su neki samo razmaženi

Postoje dva glavna razloga zašto nismo sretni na poslu – realno loši uvjeti i naša očekivanja

Možda radimo posao koji ne volimo za neadekvatnu plaću, imamo lošeg šefa koji nas ne cijeni dovoljno, pod velikim smo stresom, pati nam slobodno vrijeme, potencijalno i zdravlje, u burnoutu smo. Ili nam je pak dosadno jer nemamo smislene i izazovne ciljeve. Međutim, drugi razlog su naša očekivanja. Sve više smo nesretni na poslu i zato što slutimo da bismo i mogli i trebali biti – sretniji. I tada nastaje “meta-patnja”: nesretni smo jer smo nesretni, odnosno – jer nismo onoliko sretni koliko mislimo da možemo i trebamo biti. Iako još uvijek mnogi ljudi trpe nezadovoljstvo na poslu, raste broj onih koji ne prihvaćaju da tako treba biti i spremni su tražiti nešto bolje za sebe, pa makar to značilo česte promjene poslova. Medijan zadržavanja radnika na poslu je u prosjeku 4 godina, a što su ljudi mlađi, to je vrijeme provedeno na jednom radnom mjestu kraće. Netokracija

posao sreća

Biznismen i modni mačak

Osobno brendiranje: Tužna priča o vašem i našem ormaru

Albert Einstein u ormaru je imao nekoliko jednakih sivih odijela da ne bi trebao trošiti mentalnu snagu na odabir što će odjenuti ujutro. Iako se iz perspektive većine ljudi može činiti da odijevanje uvijek iste kombinacije djeluje nemaštovito, pa dijelom i čudno, svijet biznisa obiluje primjerima čelnika najvećih svjetskih kompanija koji su na taj način izgradili ili barem ojačali svoj osobni brend. Dolčevite i traperice Stevea Jobsa su jedan primjer, no u njima se počeo pojavljivati tek krajem 90-ih, odbacivši siva odijela. Iako se čini jednostavno, u to je ušao vrlo studiozno i uz pomoć dizajnera. Uvjeti su bili: jednostavnost i nenametljivost, a opet različitost u odnosu na druge kolege iz IT svijeta, što se uklapalo u brendiranje Apple-a kao drugačije tvrtke. Stil odijevanja važan je aspekt neverbalne komunikacije koji može imati snažan utjecaj na poslovne odnose, tvrde i komunikacijski stručnjaci.

Rušenje ustaljenih standarda, ne samo u poslovanju, već i u poimanju poslovnog odijevanja, u budućnosti će još više uzeti maha, posebno dolaskom mlade generacije na tržište rada. Lider

neverbalna komunikacija odijevanje posao Steve Jobs

Vraćaju se arbajtati

Njemačka više nije obećana zemlja za Hrvate, sve ih se više vraća. ‘Sad se može dobro zaraditi’

Njemačka sve više gubi sjaj “obećane zemlje” za hrvatske građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Njemačkoj rastu životni troškovi. Njemački ured za statistiku objavio je u izvješću o migracijama preko njihove granice za 2023. godinu da je u tu zemlju stiglo 20.604 građana Hrvatske, a otišao je 24.241. Godinu dana ranije ušlo ih je 24.991, a otišlo 24.001, dok je 2021. godine 28.457 građana s hrvatskim dokumentima došlo u Njemačku, a “sidro je diglo” njih 23.475. Ti brojevi potvrđuju da sve više Hrvata odlazi iz zemlje koja je desetljećima bila magnet za one koji su htjeli zaraditi više nego u Hrvatskoj. Poslovni

gastarbajteri Njemačka posao

Internet najbolji poslodavac

Istraživanje Svjetske banke pokazalo rast broja radnika na digitalnim platformama u sedam godina od 41 posto

U takozvanoj ‘gig ekonomiji’, odnosno ekonomiji honorarnih poslova, globalno radi od 4,4 do 12 posto radno sposobnog stanovništva. To je između 154 do čak 435 milijuna ljudi, procjene su Svjetske banke objavljene u publikaciji “Rad bez granica: prednosti i opasnosti digitalnog gig rada”, sveobuhvatnog izvješća koje daje jasan pregled tržišta rada nastalog zahvaljujući razvoju tehnologije. Iako zamišljeni kao honorarni i tek popuna budžeta, mnogima je takav posao postao glavni izvor prihoda. Riječ je o poslovima u kojima radnici često nemaju nikakvu zaštitu – na njih se u velikoj većini država ne odnose zakoni o radu, a često nisu niti socijalno, niti mirovinski osigurani. Posljedično, poslodavac, odnosno algoritam, im može sutra otkazati suradnju. Poslovni

digitalne platforme posao rad preko digitalnih platformi

Svaki odmor da nam je plaćen!

Hrvatska je zapravo jedna od rijetkih zemalja u kojoj je u broj radnih sati uključena i pauza

U javnom prostoru opet se pojavio pogrešan narativ da je Hrvatska pri vrhu ljestvice EU-a prema broju odrađenih radnih sati na tjednoj razini te da zaposleni istovremeno imaju najniža primanja, piše glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. U zemljama EU-a stanka za odmor nije sastavni dio radnog vremena te se tretira kao jedan od oblika odmora, poput dnevnog/tjednog. Zbog spomenutog tretmana stanke, koja u tjednu generira minimalno dva i pol sata, a vjerojatno i puno više, puno radno vrijeme po usporedivim standardima EU-a ne premaši 37 sati tjedno – kaže. tportal

Hrvoje Stojić HUP odmor pauza posao radni sati

Radnici za poželjeti

Anketa: Produktivni smo manje od šest sati na dan

Gotovo polovica zaposlenih u Hrvatskoj na poslu je najčešće produktivna manje od šest sati dnevno, na druženje s kolegama u prosjeku se troši 43 minute, surfanje internetom 29, a na dopisivanje s prijateljima i obitelji 21 minuta, pokazala je anketa portala MojPosao na više od 800 ispitanika. Prema anketi, nešto manje od polovice anketiranih (47 posto) priznaje kako je na poslu najčešće produktivno manje od šest sati na dan, trećina je izjavila (37 posto) da joj produktivnost traje šest do osam sati dnevno, a čak 16 posto ispitanika produktivno je i više od osam sati. Nadalje, polovica anketiranih, njih 51 posto, neproduktivna je dva ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme ‘zabušavanja‘ dva i pol sata. Lider

posao poslovna produktivnost produktivnost

Čili i veseli na radnom mjestu

U Sloveniji uveli ‘direktore za sreću’: Radnici motiviraniji, inovativniji i – šest puta bolji ‘ambasadori’

Slovenski građani sretniji su od hrvatskih u životu i na radnom mjestu, pokazala je anketa mariborske konzultantske tvrtke Paleta Znjanj – čak 78 posto Slovenaca generalno je zadovoljno životom, dok ih je 49 posto sretno na radnom mjestu. U usporedbi sa susjedima, Hrvatska je manje sretna zemlja: sretno je u životu 58 posto anketiranih, a samo ih je 33 posto odgovorilo da su sretni i na radnom mjestu. Razlozi mogu biti različiti, no jedno pokazuje da u Sloveniji već duže razmišljaju baš o sreći zaposlenih. Naime, prvi su u regiji, još 2017. godine, u kompanijama počeli uvoditi poziciju chief happines office. Poslovni

direktori posao sreća zaposlenici

Više pluseva nego minuseva

U Njemačkoj isprobali skraćeni radni tjedan: Zaposlenici su odmorniji, ali poslovi su organizacijski zahtjevniji

Neki koriste klasični model: petak slobodan za sve. Druge tvrtke i dalje dopuštaju svojim zaposlenicima da rade pet dana i svaki peti tjedan budu slobodni, ili pak skraćuju dnevno radno vrijeme. Kako je to funkcioniralo u proteklih nekoliko mjeseci? Vidi se da su ljudi malo odmorniji, da subjektivno nemaju problema sa skraćenim radnim vremenom i s poslom koji moraju obaviti. Zaposlenici više nemaju prekovremene sate, produktivnost je ostala ista, a povratne informacije gostiju su također pozitivne. No, postoje izazovi u organizaciji, uredi su češće prazniji pa oni koji tad rade, uključujući i šefove, imaju više posla, pogotovo poslovi u turizmu koji posebno postaju stresniji za vrijeme udarnih termina. Neke tvrtke si ne mogu priuštiti baš takvo fleksibilno radno vrijeme. tportal

četverodnevni radni tjedan posao radni tjedan

A da pritom ne glumiš šefa