Kako ljubazno kritizirati? - Monitor.hr
05.12.2017. (11:47)

Umjetnost

Kako ljubazno kritizirati?

Brainpickings, divan sajt posvećen misliocima i književnicima, svojedobno je imao dobar tekst o tome kako kritizirati na ljubazan način. To je naravno vještina koju rijetki posjeduju jer u diskusijama obično cilj bude pobijediti protivnika, iako bi cilj trebala biti istina. Nekoliko je koraka kako treba diskutirati, a vrlo je važno prvo biti siguran da ste shvatili što je sugovornik rekao. Buka donosi prijevod teksta.


Slične vijesti

12.12.2023. (11:00)

Budi kritičan, ali ne i ciničan

Kako nekome dati negativan feedback, a da ga se ne ubije u pojam

Misli se na kolege zaposlenike (posebno ako ste nekome nadređeni). Ako posao nije obavljen u skladu s očekivanjima, feedback bi mogao demotivirati zaposlenike, smanjiti im samopouzdanje i/ili učiniti ih defenzivnim. No, Lider kroz svoj video serijal Mikroučenje donosi pet savjeta kako postupiti, jer negativan feedback je tu da ispravi stvari, ponovno motivira zaposlenike, otkrije probleme itd. Prvo je – paziti na tajming (ne odugovlačiti), budite jasni i precizni (ali s poštovanjem), kritizirajte rezultate, a ne osobu, izbjegavajte “ti”, radije upotrebljavajte “ja”. I za kraj, slobodno pitajte što bi sami zaposlenici promijenili jer se isto tako može ocijeniti i vas.

06.04.2023. (09:00)

Ko vas zavadi...

Ruska kultura nasilja

“Realizacija državne kulturne politike” zapravo je stvaranje nacionalne književnosti i nacionalnih pisaca. Predstavit će projekt izmjena zakona, kojim će svi kulturni djelatnici koji nisu lojalni vladinim institucijama biti lišeni državne financijske podrške. Oni koji budu „pisali za svoj narod“ tako će biti na državnim jaslama te će dodvorničko pisanje postati profitabilna profesija. Oni će pisati i posebnim, nacionalnim jezikom. Ovih je dana Vladimir Putin potpisao zakon „O državnom jeziku Ruske Federacije“. U popratnoj bilješci piše da je “prema projektu federalnog zakona nedopustivo koristiti strane riječi, izuzev onih koji nemaju ekvivalente u ruskom jeziku”. Naravno da na tu nacionalnu propagandu ni Ukrajina ne ostaje dužna te brzinom strojnice donosi odluke koje debiliziraju društvo. Ukrajina je do studenog prošle godine iz svojih knjižnica povukla oko 19 milijuna primjeraka knjiga, od čega 11 milijuna na ruskom, koje su potjecale iz sovjetske ere. Kritika HDP o Zaharu Prilepinu, ruskom književniku lojalan trenutnom režimu.

31.03.2023. (01:00)

'I can’t believe you morons actually buy this shit'

Banksy: Kritizirati jezikom industrije

Prepuna temeljito razrađene autoironije, izložba Banksyjevih radova u Trstu u dominantni fokus stavlja bogati opus anonimnog grafitera i vizualnog umjetnika. Klimaks paradoksalnog postojanja navodnog underdoga uviđa se na završnoj točki narativa koji završava riječima exit through the gift shop. Takav paradoks nije preveliki zalogaj, već je stvar dnevnog koprcanja u neoliberalnim opušcima. Interni komentari koji su prethodili polasku u Trst pretežito su se bavili time – Banksyjevom ulogom u oblikovanju prostora koji je odlučio okupirati. Ta nejasna siva zona između alternative i mainstreama, supstance i komoditeta od njegovog je pseudonima načinila izrazito oštar kult ličnosti – za alternativce navodno koristan, za buržuje u dražbenim centrima tek vrijedan spomena. Kulturna industrija je, po tko zna koji put, odlučila selektivno definirati važnost ne samo Banksyja, već i tzv. političke umjetnosti uopće. H-alter

03.03.2023. (14:00)

Humor koji nije smio izaći iz seoske birtije

Pavlić: Da, seksistički je, krkanski i glupo, ali Veličana ne treba ‘cancelirati’ zbog hvatanja kipa Zagorke za grudi

Pretpostavljam da nije dobro razmislio prije nego što se upustio u takvo ‘bacanje fore’, ali ništa od toga nije opravdanje. Može biti isprika. I bilo bi lijepo da se ispriča. I razmisli. Jer fora mu je, prije svega ostalog – prije svih ideja o satiri, subverziji, podtekstnim porukama, ovome i onome – bila odurna i neukusna. Zamislio je svoj serijal u kojem glumi turističkog vodiča kao satiru na turizam i društvo, pomaknutu zezanciju u kojoj ljudima pokazuje one dijelove Zagreba i Hrvatske koji se inače ne nalaze na meniju turističkih putešestvija pa se usput odlučio sprdati s nekim turističkim općim mjestima kao što su spomenici. Samo to, kao koncept, uopće nije loše, dapače. Šteta što je takvim glupim ispadom sa Zagorkom uništio inače interesantan koncept. No, zašto mu nitko s HTV-a nije rekao da je to fuj? Nije moguće da nisu ubrali ili da su to smatrali tek usputnim štiklecom jer cijela priča s grudima stoji u naslovu epizode. Zrinka Pavlić za Tportal.

16.09.2022. (09:00)

Jednako neudobna pozicija

Lokotar: Zašto više ne pišem kritiku

Jer se uvijek osjećam da sam u sukobu interesa. No da se ne lažemo: ja sam i dalje kritičar, samo nevidljiv, jer sam urednik. Najvažniji dio uredničkog posla je, naime, odbijati rukopise, ne davati lošim autorima lažnu nadu i priliku za objavu, držati razinu struke i scene. Jasno je da su kriteriji različitih urednika različiti, baš kao i potencijali i profili nakladnika, često vidim objavljene rukopise koje sam prekrižio nakon nekoliko kartica teksta. Važno je da si kao urednik svjestan svojih limita i da ne preuzimaš posao iza kojega ne stojiš. Ako ništa, i danas mi ostaje zadovoljstvo i odgovornost da napišem blurb, tekst za poleđinu, pa tako po prvi put pošaljem neku knjigu u svijet. Kruno Lokotar za Kritiku-hdp.

01.07.2022. (18:00)

Žurnalizam kakav je nekad bio danas ne prolazi

Kritičko pisanje: Sustav gura kritiku u službu marketinga

Stanje je dvojako: s jedne strane vidimo da se sve više ljudi i praksi udaljava od tradicionalnih modela kritike i repozicionira pisanje (i druge kritičke procese) kao umjetničku praksu. S druge strane, gotovo je nemoguće živjeti od kritike i kritičkog pisanja, osobito izvan tradicionalnih modela, a postoji i veliki otpor prema promjenama. Velik broj kulturnih radnica i radnika kritički djeluje izvan onoga što uobičajeno prepoznajemo kao prostor kritike – primjerice, u vodećim novinama ili specijaliziranim publikacijama. U području izvedbe postoje kritičke zajednice koje su manje zainteresirane za reprodukciju često kolonijalnih i patrijarhalnih politika “etablirane” kritike, koje svoj izraz nalaze u fanzinima i crtanim romanima, dramaturškim postupcima i podcastima. S obzirom na to, premalo je resursa, financijskih i drugih, za razvoj kritičke kulture. Postoji i veliki otpor prema novim modelima jer oni prokazuju koliko je mainstream kritika isprepletena s komercijalnom dimenzijom umjetnosti. Kulturpunkt

17.07.2020. (09:30)

Nije svemirski show

Zrinka Pavlić: Dario Juričan ima talk show koji nije loš, ali još uvijek nije ni dobar

Jako se puno voditelja, glumaca i inih javnih pregalaca spotaknulo na pretpostavku da je za vođenje dobrog zabavnog talk showa dovoljno biti duhovit i simpatičan. Bacili su se naglavce u taj posao, e da bi se onda ispostavilo da baš i nemaju o čemu razgovarati sa svojim sugovornicima, da u eter ne donose baš ništa novo i da im se čitav performans svodi na forsiranje duhovitosti i nekih svojih karakterističnih fora, što bi publici brzo dojadilo. Juričanu se dogodila slična stvar, piše Zrinka Pavlić.

19.06.2017. (17:26)

Lako za glazbu, ali što je imala na sebi

Slatki mali kritičari

„Alfa mužjaci hrvatske glazbene kritike ponovno napadaju! Njihove su fore, kritike i glazbeni ukus ostali u prošlom stoljeću, ali oprez, krhke djevojčice, vrijeme je da vam objasne kakvim se muškarcima klanjate i za njima u publici uzdišete. Ženska je publika, naime, jednolična masa, jedna velika groupie čiju esenciju možete spoznati letimičnim pogledom oko sebe na koncertu“, upozorava Ivana Perić putem H-Altera na seksizam prisutan u jednom dijelu kroničara glazbe na našem podneblju.

15.05.2017. (21:49)

Previše kamera

Čadež o predstavi ‘Nevidljivi’: Sofisticirano hipstersko pimplanje

“Matjaž Pograjc prvi je među redateljima s ovih prostora sustavno počeo koristiti kamere uživo na sceni, no u predstavi Nevidljivi je pretjerao, a publika ne zna kamo da gleda. Predstava je zapravo atraktivna i začudna na prvi pogled i bit će rado gledana. Ali meni je dosadna. Jer kamere ovdje jesu same sebi svrha. Na djelu je jedno sofisticirano hipstersko pimplanje. Ukratko, od drveća ne vidiš šumu”, kritizira Tomislav Čadež. Jutarnji