Kako je iz HŽ-ovog projekta nestalo 3,5 kilometra pruge

Tu se ne zna tko pije, a tko plaća

Kako je iz HŽ-ovog projekta nestalo 3,5 kilometra pruge

U studenom 2013. godine, HŽ Infrastruktura potpisala je sa zajednicom ponuditelja predvođenih španjolskom tvrtkom Técnica y Proyectos S.A. (TYPSA) ugovor za projektiranje obnove i izgradnje drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, faza 2 i 3. Posao je trebao biti dovršen u roku od tri godine. Očekivalo se i da će radovi krenuti 2017. godine i završiti do 2021. godine. Ništa se od toga nije dogodilo, ali su zato porasli troškovi projektiranja i nestalo je 3,5 kilometara pruge. Da je dio pruge nestao, sugerira Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO). Obnova i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska postalo je jedno od značajnijih ulaganja predviđenih NPOO-om. HŽ Infrastruktura na svojim mrežnim stranicama navodi da je duljina te poddionice 25,5 kilometara. Gdje su nestala 3,5 kilometra pruge, pitanje je koje se logično nameće. Iz tvrtke kažu da je i planirana biti kraća, no kako Faktograf otkriva, projekt zamišljen prije devet godina doživio je izmjene, dok su u dokumentima i dalje prikazivali stari projekt.

Hrvatske željeznice HŽ pruga

Ekološki čuuu-čuuu

Do 2026. Hrvatskom će voziti hibridni vlakovi, a moći će postići brzinu i do 160 km na sat

Vožnja vlakom trenutno je ekološki najprihvatljiviji način prijevoza, a kako bi Hrvatska išla ukorak s Europom, potrebna su ulaganja u željeznički infrastrukturu i nove vlakove, koji bi išli na hibridni pogon. Končar – Električna vozila i HŽ Putnički prievoz potpisali su ugovor o kupoprodaji šest elektrodizelskih motornih vlakova, a koji će zamijeniti nagibne vlakove koji na relaciji Zagreb – Split voze još od davne 2004. godine. Novi vlakovi su hibridne izvedbe pa će se na elektrificiranoj pruzi napajati iz kontaktne mreže, a na neelektrificiranoj pruzi kao izvor energije koristit će dva dizelska motora. Ovaj projekt modernizacije hrvatskog željezničkog prometa financira se iz zajma Europske investicijske banke (EIB), a u vrijednosti je od 57,3 milijuna eura. Green

Hrvatske željeznice HŽ HŽ Putnički promet Končar vlakovi

Kako su dobre te izborne godine

Od početka 2024. besplatan prijevoz željeznicom za osobe starije od 65 godina i umirovljenike

Riječ je o pilot projektu, a pravo će se ostvarivati na temelju pametne kartice HŽ Putničkog prijevoza i kupljenog profila po cijeni od 2,65 €. “Za ostvarivanje prava na profil umirovljenik treba predočiti ispravu o primanju mirovine HZMO-a i identifikacijski dokument, a osoba starija od 65 godina identifikacijski dokument”, navode iz HŽ-a. Novi korisnici besplatnog prijevoza trebaju popuniti zahtjev za izradu pametne kartice koji mogu preuzeti na blagajni ili ovdje. Zahtjev i potrebnu dokumentaciju o mirovini i/ili godinama starosti trebaju predati na blagajni ili putem e-maila besplatno.umirovljenici@hzpp.hr. Pametna kartica izrađuje se u roku od 7 dana od predaje zahtjeva i podiže se na blagajni na kojoj je predan zahtjev. H-alter

besplatan prijevoz Hrvatske željeznice umirovljenici

S takvima smo se igrali kao mali, sad ćemo se vozit

Vlakovi budućnosti koje razvija Končar trebali bi biti spremni za tračnice do sljedećeg ljeta

KONČAR grupa bi do kolovoza 2024. godine trebala razviti jedan od globalno najsofisticiranijih proizvoda, baterijski i hibridni vlak. Zbog toga je krajem prošle godine KONČAR potpisao ugovor s HŽ Putničkim prijevozom za kupoprodaju prototipa baterijskog elektromotornog vlaka i baterijskog motornog vlaka te šest stabilnih energetskih priključaka u sklopu projekta Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO). U sklopu projekta bit će nabavljen baterijski elektromotorni (BEMV) i baterijski motorni vlak (BMV) te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje baterija koji će biti postavljeni u kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula. Lider

električni vlak Hrvatske željeznice Končar

Proš'o im voz

Vlada traži strateškog partnera za problematični HŽ Cargo

Sve veća konkurencija smanjuje udio HŽ Carga u prijevozu tereta željeznicom. Država tvrtku po drugi put pokušava privatizirati. Na domaćem tržištu prijevoznika u željezničkom teretnom prijevozu ne nedostaje. Prema podacima HAKOM-a, lani je u Hrvatskoj djelovalo 17 teretnih željezničkih prijevoznika. Nacionalni prijevoznik, od liberalizacije tržišta, gubio je dio kolača i zbog činjenice da su novi igrači na tržište ulazili s boljim voznim parkom, odnosno kvalitetnijim vagonima za prijevoz tereta, kao i snažnijim lokomotivama. Pokušali su ga prodati 2014. Rumunjima, ali posao je propao jer je vlasnik bio uhićen zbog korupcije. Faktograf

Hrvatske željeznice HŽ Cargo vlak

Čekanje vlaka je najmanji problem

Na većini domaćih pruga sustav sigurnosti desetljećima je star i neadekvatan

Sedam mjeseci od teške željezničke nesreće kod Raića, nedaleko Novske, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) dovršila je istragu te Agenciji za sigurnost željezničkog prometa izdala niz sigurnosnih preporuka u cilju povećanja sigurnosti u željezničkom prometu. Sindikat strojovođa Hrvatske (SSH) nakon nesreće podsjetio je i na česte kvarove signalno-sigurnosnog sustava na tom dijelu pruge, ali i na činjenicu da se komunikacija između službenih osoba često ne odvija službenim kanalima, zbog zastarjelosti tehnike. Faktograf

Hrvatske željeznice

Težak sudar vlakova kod Novske. Više mrtvih, puno ozlijeđenih, traje spašavanje

Oko 21.30 sati između kolodvora Okučani i Novska, dva kilometra poslije stajališta Rajić u smjeru istoka, putnički vlak je naletio na teretni koji je stajao zbog kvara. Na mjestu nesreće su žurne službe. Uzrok nesreće bit će poznat nakon istrage. Vlak 2506 vozio je na relaciji Vinkovci – Novska. HŽ Putnički prijevoz izražava sućut obiteljima smrtno stradalih osoba. Prema prvim neslužbenim informacijama Nove TV poginuli su strojovođa i kondukter. Index

Hrvatske željeznice nesreća vlak

Ulaganje sporo kao i sama putovanja

Željeznice bez voznog reda

Željeznički promet u Hrvatskoj se već godinama zapušta, dok je u ceste poprilično ulagano. I to u doba kada se u Europi forsira željeznica kao ekološka alternativa za cestovni promet. Hrvatska nema mogućnost tražiti perspektivu u željeznicama sve dok ne ukine poslovanje željezničkih poduzeća po kojem svatko svojom imovinom trguje kako ga je volja, bez regulacije i nadzora. Takvo stanje može se dokinuti samo nacionalnim zeleno-lijevim politikama koje će željeznicu vratiti u kohezivnije i centraliziranije organizacijske oblike. Nadalje, dokinula bi se ovisnost o EU-fondovima u „točkasto” raspršenim ulaganjima koja ne odgovaraju potrebama putnika. Instrumenti javne nabave koji pogoduju ovisnosti o uslugama stranih kompanija u projektima obnove i modernizacije, bili bi odbačeni. DW

Hrvatske željeznice HŽ vlak

Pazi, ide vlak!

Vlada govori o “renesansi željeznice”, a samo na 14% mreže može se voziti 100 kilometara na sat

Željeznički sektor desetljećima je zapostavljen, zbog neulaganja je nekonkurentan te se prijevoz sa željeznice koja je ekološki prihvatljivija selio na ceste. Na to su godinama upozoravali željezničari kojima je mala satisfakcija činjenica da se priznaje kako je neulaganje u željeznicu bila politička odluka. A to je resorni ministar priznao u više navrata. Za brzinu veću od 100 kilometara na sat projektirano je 52 posto ukupne duljine pruge u Hrvatskoj. No, u stvarnom svijetu ta se brzina iz godine u godinu vozi na sve manje pruga. Da bi se negativni trend preokrenuo, prema procjenama HŽ Infrastrukture, godišnje bi se trebalo modernizirati ili obnoviti više od 200 kilometara pruga i to tijekom narednih deset godina. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je to prevelik zalogaj za Hrvatsku. Faktograf

Hrvatske željeznice vlak željeznice

Reportaža: Drago Hedl testirao HŽ vlakove koji su proglašeni najgorima u EU i za koje država godišnje daje 517 milijuna kuna

Drago Hedl Hrvatske željeznice

Fokus na gubitaše

Hoće li željeznice biti novi Uljanik?

Željeznički sektor je osim po velikim gubicima poznat i po svojoj neefikasnosti i općenito zapušenosti, pa se često i predmet sprdnje zbog slabe kvalitete usluge. Stanje u putničkom prijevozu u je takvo da je 2017. godina broj putnika u lokalnom i daljinskom prometu bio manji za 688 tisuća ili 6,1%, dok je u međunarodnom prijevozu broj putnika pao za 313 tisuća ili 7,9%. Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, godišnje redovito veće od 700 milijuna kuna. Crna knjiga, projekt udruge Lipa koji se bavi trošenjem javnog novca.

Hrvatske željeznice

Tu se ne zna tko pije, a tko plaća