Kako izgraditi uspješnu developersku karijeru i koliko se može zaraditi programiranjem u Hrvatskoj? - Monitor.hr
06.05.2019. (08:30)

Kako izgraditi uspješnu developersku karijeru i koliko se može zaraditi programiranjem u Hrvatskoj?

Na ta pitanja odgovaraju Domagoj Pavlešić (dizzy.hr), Tomislav Tipurić (Nephos) te Skypeom iz Beča Sead Ahmetović, organizator najveće developerske konferencije u Europi, WeAreDevelopers. Također odgovaraju na pitanja – freelanceati kroz vlastiti obrt ili firmu ili biti nečiji zaposlenik? Raditi za veliku korporaciju ili mali studio? Iseliti u Dublin, Muenchen ili Dubai ili ostati u Hrvatskoj? Koliko naplatiti svoj rad? Koje su minimalne, a koje maksimalne cifre koje programeri mogu zarađivati u Hrvatskoj? Tech Radar emisiju o tehnologiji na N1 vodi Dragan Petric.


Slične vijesti

19.09.2022. (18:00)

Hobi koji je teško pretvoriti u posao

Videoigre između zanosa i radničkih prava

Videoigre kao polje djelatnosti na našem su se teritoriju razvile isključivo zaslugama šačice entuzijasta koji su se okuražili raditi svoje igre – istih onih koji su najvjerojatnije provodili svoja ljeta (i druga godišnja doba) udubljeni u šarolike i imerzivne svjetove. Dok je s jedne strane ta samoniklost i samodostatnost romantična i zavodljiva, ona ujedno ima svoja ograničenja i kamene spoticanja. Od visoke rizičnosti samog ulaska u proizvodnju videoigre, koja se vrlo često bazira i na osobnom kapitalu, do neizvjesnosti hoće li se uloženo vrijeme i novac povratiti, u industriji koja je mahom tržišno i globalno orijentirana i raznorodno stasala, prava radnika su uvelike nestandardizirana i – ono najopasnije – obavijena dječačkim zanosom. Neadekvatni uvjeti rada najčešće se manifestiraju kao tzv. “crunch time” (ili nesigurnost oko zadržavanja pozicije u studiju) i cijena su koja se plaća za ostvarivanje ultimativnog sna: raditi na videoigri. Kulturpunkt

04.07.2022. (21:00)

Posao za mlade

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Rok trajanja programerima produžuju stalne i brze promjene u tehnološkoj industriji. Ili skraćuju, ovisi o tome koliko je netko spreman na stalno učenje i na činjenicu da ono što zna danas za koju godinu možda više neće biti potrebno. Koliko traje fitilj onima s ograničenim rokom trajanja ovisi o poslu i projektima koje rade. Nekima je to samo jedna od brojnih stepenica u karijeri, nisu previše vezani za programiranje. Neki od njih računaju na to da će netko zaključiti da nisu učinkoviti kao programeri pa će im dati neku drugu poziciju, nekada čak i postanu šefovi programerima. Oni s malo dužim fitiljem često se nađu zaglavljeni na poslu programera, možda im to nije životni poziv, ali su dobro plaćeni pa guraju dok ide, dok ne izgore. Netokracija

15.10.2016. (22:59)

Ponovno kreću ZIP-ove besplatne radionice programiranja za žene

03.09.2016. (22:57)

Dominacija Europe

Istraživanje: Zemlje s najboljim programerima na svijetu

Prema istraživanju HackerRanka provedenom na 1,5 milijuna pojedinaca, najsposobniji developeri nalaze se u Kini. Stranica je analizirala brzinu i točnost kojim programeri rješavaju izazove, a iako SAD i Indija imaju najveći broj korisnika na stranici, u ovoj se analizi nisu proslavili. Drugo mjesto pripalo je Rusiji, treće Poljskoj, a četvrto i peto Švicarskoj i Mađarskoj. Prvih deset još nadopunjuju Japan, Tajvan, Francuska, Češka i Italija. Business Insider

03.05.2016. (22:45)

Malo guranja za početak

Osječanka napravila jednu od najbolje ocijenjenih igrica na Google Playu

Osječanka Mirela Kusalić na Google Playu je objavila igricu Tangram Master (slaganje geometrijskih likova) koja ima rejting 4.9 od 5, što je poprilično visoko jer je jako teško naći igricu s rejtingom preko 4.7. Kaže programerica kako je prvo morala napraviti tkz. “game engine”, a da je na samoj igrici radila nekoliko mjeseci te je “još par tjedana testirala”. Index

21.10.2015. (16:50)

Vrijediš onoliko koliko jezika znaš

Trebamo li programiranje uvesti u hrvatske osnovne škole?

Isto kao što djeca od malena uče strane jezike, javila se ideja da tako mogu učiti i programske jezike. Australija je primjerice uvela predmet programiranje u osnovne škole. No dok jedni smatraju da je to korisno znanje, drugi se pitaju je li to nužno i zašto djecu tjerati da se bave nečim tako dosadnim, jer ona nekolicina talentiranih će to ionako svladati sama, kod kuće. Netokracija