Kako bi unaprijed zaštitili stabla od požara, vatrogasci ih umataju u vatrootporne deke - Monitor.hr
21.09.2021. (20:00)

Sve u redu, sve pet, ali dost je to i aluminija...

Kako bi unaprijed zaštitili stabla od požara, vatrogasci ih umataju u vatrootporne deke

U Nacionalnom parku sekvoja u Kaliforniji ovih su dana vatrogasci omotali ova najviša stabla na svijetu u vatrootporne deke kako bi ih unaprijed zaštitili od požara. Među njima se našao i popularni General Sherman, najveće stablo na svijetu. Na tom području rastu ova najviša stabla na svijetu kojima je svakako potrebna preventivna zaštita ne bi li preživjela požarne katastrofe. Vatrootporni pokrivači koji su napravljeni od aluminijske folije postavljeni su u podnožje stabala u slučaju da im zaprijeti vatrena stihija. Green


Slične vijesti

06.04. (12:00)

Drvo bi nam trebalo biti prvo

Od 1900. godine do danas područje veličine SAD-a potpuno je lišeno šuma, isto toliko je nestalo u zadnjih 9 tisuća godina

Šume se većinom sijeku kako bi se iskrčilo zemljište za poljoprivredu — uglavnom za goveda, te za uzgoj sojinog i palminog ulja — ili za drvnu građu. Drugi dio šuma izgori dok klimatske promjene pojačavaju šumske požare. Ako se šume nastave smanjivati ovom brzinom planeta bi na kraju mogla biti nemoguća za život ljudi. Iako se većina zemalja obavezala da će zaustaviti gubitak šuma do 2030. godine, one ipak nisu ni blizu nivoa potrebnog da se to zaista i postigne. Zašto su važne? Jer ljudima osiguravaju dovoljno zraka za disanje tako što apsorbuju CO2 i proizvode kisik. Isto tako služe kao prirodni filter za pitku vodu. Korijenski sistem šuma apsorbuje i višak hranjivih tvari i zagađivača iz kiša prije nego što kišnica uđe u slojeve podzemnih voda… DW

17.11.2023. (15:00)

Šumu posadi, ali i glavu iz pijeska izvadi

Studija: Šume valja obnoviti, ali to nije rješenje za zaustavljanje klimatskih promjena

Kad bi se globalno uspjela realizirati obnova šuma, kako su zamislili znanstvenici, to bi značilo izvlačenje otprilike 226 gigatona ugljičnog dioksida viška iz atmosfere ili otprilike trećine količine koja je otišla u atmosferu od početka industrijske revolucije, pokazali su rezultati istraživanja. Međutim, sađenje drveća nije rješenje za klimatske promjene, odnosno tržište kompenzacije ugljika u budućnosti. Ako tvrtke moraju platiti svoje emisije ugljičnog dioksida, imaju snažan poticaj za manje emitiranja, a više novca usmjerava se na aktivnosti koje izbjegavaju, smanjuju ili uklanjaju emisije. Ali samo ako koncept uspije. Index

03.11.2023. (11:00)

Zeleni Zagreb grad

Zagreb sadi drveće za 4 milijuna eura, od toga izdvaja 462 eura za jedno stablo

Prvih stotinjak (od ukupno osam tisuća) posađeno je na Bundeku, lokaciji gdje je najviše njih stradalo tijekom oluje u srpnju. Za građane i oporbu najviše polemike izazvala je cijena. Projekt je izazvao polemiku. Za 46 vrsta sadnica, najviše – javora, jasena, bora i ukrasne trešnje iz gradskog proračuna izdvojit će se 4 milijuna eura. U Zrinjevcu kažu da je u cijenu uračunat uzgoj, sadnja, ali i briga o stablu te iskopavanje i kompostiranje. Ali i da su drveća proizvedena u rasadniku u Jazbini. Profesor sa šumarstva tvrdi kako je cijena realna, ako ona zaista podrazumijeva i brigu nakon sadnje. No, cijene nisu s natječaja jer posao obavlja gradska tvrtka Zrinjevac. Upravo su oni za vrijeme bivše vlasti bili na meti kritika jer su im gradske četvrti iznimno skupo morale plaćati dječja igrališta, kante za otpad i klupice. Index

23.06.2023. (15:00)

Može i oko vikendice

Ovo je drveće najbolja zaštita od vjetra

Čak i da niste voćar, kojima najviše prijeti savijanje stabala, Agroklub donosi zanimljivo prirodno rješenje za zaštitu od vjetra. Za nasade voćaka bitno je napraviti cijeli pojas, s više redova različitog drveća, na malom razmaku jedno od drugog. Takvo drveće trebalo bi rasti brže od voćaka, ne bi trebalo biti podložno istim nametnicima i bolestima, treba imati dovoljno gustu krunu i ne bi trebalo davati izdanke. Jedna vrsta šumskog drveća ne može ispunjavati sve te uvjete. Najbolje se pokazalo drveće koje pripada voćarstvu: orah, kesten i lijeska. U obzir dolazi i klen, jasen, breza, lipa, hrast, bagrem i drugo drveće. Zaštitni nasadi s južne strane trebaju biti 20 – 40 m udaljeni od voćnjaka, a sa sjeverne strane 10 – 20 m. Paziti da ne ne zasjenjuju voćke. Agroklub

20.01.2023. (14:02)

Uz pomoć Treeapp aplikacije možete saditi drveća diljem svijeta

21.11.2022. (21:00)

Drvo je prvo

Zbog drveća u gradovima manje ljudi umire od bolesti

Rezultati istraživanja: u četvrtima gdje je posađeno više stabala, stope smrtnosti bile su niže. Točnije, šest posto niže za smrtnost od kardiovaskularnih bolesti te oko 20 posto za smrtne slučajeve koji nisu bili slučajni, odnosno smrtnost od drugih bolesti. Osim toga, istraživanje je pokazalo povezanost starosti drveća sa stopom mortaliteta. Točnije, što su stabla bila starija, to je bila veća stopa mortaliteta. Iz toga proizlazi pitanje, treba li očuvanje zrelih stabala biti problem javnog zdravlja? “Promatrali smo učinak i u zelenim i u manje zelenim četvrtima, što sugerira da ulična sadnja drveća koristi i planeti i ljudima“, rekao je Geoffrey H. Donovan, iz USDA Forest Service i prvi autor ove studije. Green

12.05.2022. (12:00)

Kad bi drveće hodalo...

Video: Pričaju li drveća međusobno?

Kanadska znanstvenica 30 je godina provela proučavajući šume, a došla je do zapanjujućeg otkrića da su drveća sposobna razmjenjivati informacije. Ona, po sve sudeći, međusobno razgovaraju, a tijekom ovih razgovora povećava se otpornost cijele zajednice, odnosno šume. Riječ je o čarobnoj zajednici stabala koja se međusobno podržavaju. Znanost je uvijek smatrala da se stabla međusobno natječu za ugljik, sunce, vodu i hranjive tvari, no čini se kako si drveća putem korijenja znaju “slati” ugljik i druge potrebne hranjive tvari. Front Slobode

24.09.2021. (12:00)

Začarani krug

Razgradnja mrtvih šuma u atmosferu izbacuje više ugljika nego cijeli svijet uporabom fosilnih goriva

Istraživači su u radu objavljenom u časopisu Nature izračunali da umiruće drveće koje se raspada u šumama širom svijeta producira oko 10,9 gigatona ugljika godišnje. Istovremeno, prošle godine u cijelom svijetu rezultat uporabe fosilnog goriva iznosio je 9,3 gigatona ugljika u atmosferu. Radi se o začaranom krugu iz kojeg je teško izaći jer što više zagađujemo okoliš, pospješujemo brže odumiranje šuma, što pak znači još više opasnog ugljika u atmosferi. Novi list…