Kako bi Most, Domovinski pokret i Možemo riješili 'problem uvoza stranih radnika'

Ideološko pitanje

Kako bi Most, Domovinski pokret i Možemo riješili ‘problem uvoza stranih radnika’

Jedno je to od gorućih pitanja koja će privući birače na predstojećim izborima. Možemo! se zalaže za bolje planiranje i kontrolu uvoza radne snage te unaprjeđenje nadzora kako bi se izbjeglo iskorištavanje i zloupotreba rada stranih radnika. Domovinski pokret protivi se liberaliziranom Zakonu o strancima koji je u potpunosti ukinuo kvote za strane radnike. Umjesto uvoza strane radne snage zalažu se za povratak Hrvata iz dijaspore i iseljeništva, ne samo iz Njemačke ili Irske, nego i iz Južne Amerike. Stav Mosta je da je dolazak stranih radnika promijenio uvjete na tržištu rada za dio hrvatskih radnika koji se sve češće u najrazličitijim djelatnostima zamjenjuju jeftinijom radnom snagom. Oni žele osigurati hrvatskim poslodavcima da im se isplati zapošljavanje domaće radne snage, dok nad uvozom strane radne sange žele uspostaviti veću kontrolu. Tportal

strani radnici

Zatvaramo granice, ali otvaramo radna mjesta

Europa treba radnike, ali mnogi ne želi migrante

Europa se suočava s izazovom nedostatka radne snage dok populacija stari. Iako vlade, posebno krajnje desne, javno naglašavaju ograničavanje migracija, realnost ih tjera da privlače strane radnike. Italija planira zaposliti 10.000 medicinskih sestara iz Indije, Njemačka nudi “karticu mogućnosti” za radnike izvan EU-a, dok nizozemske kompanije traže očuvanje povlastica za strane radnike. Politike su kontradiktorne: javno se zagovara kontrola migracija, dok se privatno otvaraju vrata kvalificiranim radnicima. DW

imigranti migracijska politika strani radnici

A to uključuje one koje su uspjeli pobrojati

U Hrvatskoj pet puta više radnika iz trećih zemalja nego nacionalnih manjina

U zadnje četiri godine, Hrvatska bilježi nevjerojatan porast imigracije radnika iz trećih zemalja. Ova statistika ilustrira dramatičnu promjenu u demografskoj slici Hrvatske, prema kojoj je doselilo više stranih radnika nego što je ukupan broj nacionalnih manjina koje u zemlji žive već stoljećima. Na širem planu, Hrvatska se suočava s velikim izazovom integracije i praćenja stranih radnika, ali i s pitanjem koliko ih zaista radi u zemlji, a koliko ih odlazi dalje u EU. U periodu od 2020. do 2024. izdano je preko 400 tisuća radnih dozvola stranim radnicima, dok je službeno evidentirano svega oko 80 tisuća stranih radnika. Hrvatska ima jedan od najslabijih sustava bilježenja migracija u EU, što otvara prostor za ilegalno zapošljavanje te smanjuje transparentnost na tržištu rada. Lider

nacionalne manjine strani radnici strani radnici u Hrvatskoj

Stara priča, novi ljudi

Strani radnici: Nepalci drugi po izdanim radnim dozvolama; najviše žalbi na plaće i prekovremeni rad

U Hrvatskoj je trenutno najviše radnih dozvola izdano radnicima iz BiH, slijede imigranti iz Nepala koji su pretekli radnike iz Srbije, a najviše žalbi pučkoj pravobraniteljici odnosilo se na neisplatu ili isplatu umanjenih plaća, istaknuto je na Hrvatskim danima sigurnosti u Opatiji. Strani radnici najviše se žale pučkoj pravobraniteljici jer nisu dobili plaću ili im je isplaćeno manje od dogovorenog, ili da im je dio plaće isplaćen na ruke te da su bili prisiljeni na prekovremeni rad bez prava na dnevni i tjedni odmor. Lider

radne dozvole radnička prava strani radnici

Nema zemlje za akademske građane

Vizek: U samo deset godina udvostručen je broj prijediplomskih studija s previše nepopunjenih mjesta, ovakva situacija je neodrživa

Ako pak zbrojimo prijediplomske i diplomske programe, u Hrvatskoj su u ponudi ukupno 1734 studijska programa koje je u ovoj akademskoj godini moglo pohađati ukupno 41 tisuća novih studenata. S druge strane, broj potencijalnih studenata kontinuirano se smanjuje uslijed smanjenja broja stanovnika i odlaska naših studenata na tudij u druge države. Ili će se broj studijskih programa i visokih učilišta morati smanjivati ili će se morati mijenjati sustav financiranja visokih učilišta – ili povećati broj studenata i sve pet. Ove akademske godine u Hrvatskoj je studij upisalo svega 210 studenata s državljanstvom zemalja članica EU-a i 245 studenata iz ostalih zemalja. Složit ćete se, s obzirom na 14 tisuća nepopunjenih studijskih mjesta, broj upisanih stranih studenata sve je samo ne zadovoljavajući.

Našoj imigracijskoj politici posve je prihvatljivo i čak poželjno da uvozimo na desetke tisuća nisko obrazovanih Indijaca, Pakistanaca i Nepalaca na privremeni rad koji će se s vremenom pretvoriti u trajni boravak u zemlji, ali joj nije nimalo poželjno da u zemlju uvozimo ljude koji će plaćati školarine našim sveučilištima, koji će dodatno u zemlji trošiti svoj dohodak na razne osnovne životne potrebe i koji jednog dana mogu postati dio kontingenta ponude visokoobrazovane radne snage u zemlji. Maruška Vizek za tportal.

kolumne Maruška Vizek strani radnici strani studenti studenti sveučilišta

Od socijalne pomoći do lopate, korak je kratak

Jergović: Zašto Nepalci ne bi postali Hrvati, ako su Hrvati postali Nijemci

Vodeći svoju izbornu kampanju za drugi predsjednički mandat Zoran Milanović udario je po migrantima. Veli, moramo to zaustaviti, oni dolaze “želeći samo uzeti socijalnu pomoć”. Lumpengrađanstvo i široke narodne mase ovo vole, na ovo se lako love: netko uzima novce, koji upravo njima pripadaju. Svaka efikasna predizborna kampanja mora biti zasnovana na populizmu – takav je da je dobro plasiran emocionalni iskaz uvijek važniji od činjenica. Svaki Milanovićev nastup za široke mase je, međutim, melanž. Pa osim što izgovori ponešto ovakvo, što govore Trump i Orban, i što, na žalost, vole neuka i divlja glasačka krda, on će u istome nastupu reći i ponešto što pripada suprotnom ideološkom i moralnom sklopu.

Recimo, “naša djeca nisu nikakva viša bića koja ne mogu i ne trebaju raditi poslove za koje se uvoze ljudi iz inozemstva”. Dakle, ako vam se ne sviđaju migranti, zašto vaša djeca ne bi čistila zahode po vašim omiljenim trgovačkim centrima, zašto ne bi kopala kanale i verala se po nesigurnim građevinskim skelama za vječne poslijepotresne obnove Zagreba? Umjesto da uzimaju socijalnu pomoć i naknadu za nezaposlene. To je, naime, jedini način da se zaustavi nepotreban uvoz strane radne snage. Ali i da se odgojno utječe na nove generacije, jer ne postoje čovjeka nedostojni poslovi. Miljenko Jergović za svoj blog.

kolumne migranti Miljenko Jergović strani radnici Zoran Milanović

Kako smo sijali, tako sad žanjemo

Duka: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

Božinović je to lijepo napisao, tako da to ostane na papiru, on to možda stvarno i misli, i napisao je to kao zadatak koji treba ostvariti (u budućnosti), ali dosadašnja povijest od 1990. godine pa naovamo u Hrvatskoj – uglavnom – ne bi mogla potvrditi da su političke vrijednosti hrvatskog društva takve da su svi sigurni i jednako poštovani, bez obzira na etničku pripadnost.

Stvorila se nacionalna država, s nekim lošim praksama kao da smo tek pri kraju 18. stoljeća, u kojoj su se stalno isticali vječito nepogrješivi i neporočni Hrvati koji su u povijesti nevini uvijek bili nečije žrtve, s apoteozom tobože svetog hrvatstva koje se uvijek i oduvijek veže uz rimokatoličku vjeru i uz Kaptol, s praksom nacionalističke države u kojoj se, bez obzira na Ustav, bezočno revidirala moderna povijest kako bi se generacije uvjerilo u to da su u Drugom svjetskom ratu pravednici bili oni koji su ubijali i klali one koji im nisu pripadali, a tobože sve kao hrvatski domoljubi, rame uz rame s Adolfom Hitlerom i Benitom Mussolinijem.

I, konačno, vlast je jako dobro svjesna da je hrvatska politika posljednjih desetljeća javnim nastupima i kroz školstvo, kulturu pa čak i kroz znanost – uglavnom – koliko je to mogla, jer ne može se baš sve što se hoće, i uvijek ima i onih koji se opiru trendu i rade drugačije – odgajala hrvatske nacionaliste. Ako očekuješ da si odgojio „dobrog“ hrvatskog nacionalista pa i šovinista, razumno je zaključiti da će taj biti i rasist, manje ili više agresivan. A kad su nam strani radnici prijeko potrebni, to je onda problem. Zdenko Duka za Lupigu

strani radnici Zdenko Duka

Ima posla za onoga tko želi raditi

U Hrvatskoj je trenutačno oko 135.000 stranih radnika, najviše u građevinskom i turističkom sektoru

Prednjače oni iz susjednih zemalja te s Dalekog istoka. Tako je i u Istri gdje se poslodavci u turizmu u znatnoj mjeri oslanjaju upravo na strance. Najveći broj je Filipinaca, slijede Indonezija, Ukrajina, Makedonija i ostale susjedne države. Filipinci uglavnom rade u kuhinji i kao sobari. Uvjetima su zadovoljni. Ja sam bogat na Filipinima, kada dođem kući. Šaljem novac obitelji za svoju kćer – rekao je jedan od radnika iz Filipina. Govori se da stranci ruše cijenu rada. No plaće su im jednake kao domaćima. A na godišnjoj razini, stranac poslodavca stoji od 3 do 5 tisuća eura više nego domaći radnik. Procjenjuje se da bi bez stranaca, u građevinarstvu i turizmu na razini Hrvatske nedostajalo oko 40 posto radne snage. Poslovni

strani radnici

Na kraju su zapravo ipak skuplji

Strani radnici u graditeljstvu su jeftiniji 30 posto od domaćih radnika, a cijene i dalje rastu

Građevinski sektor bilježi stalni godišnji porast stranih radnika još od 2015. godine. Prošle godine je u cijelom gospodarstvu izdano 172.000 dozvola za strane radnike, od čega je u graditeljstvu bilo oko 69.000 dozvola, što je 40 posto ukupnog broja. No, pokraj plaće, treba uzeti u obzir kako poslodavac za stranog radnika ima i druge troškove, poput agencijske naknade, trošak vize, prehrane, smještaja, prijevoza pa zatim edukacije tzv. oportunitetni trošak vrlo niske produktivnosti. Dakle, građevinska firma mora više od dvije godine financirati edukaciju takvih radnika, nadajući se da će nakon tog vremena oni postati profitabilni. Naizgled nema logike zašto su cijene gradnje sada veće, no kada se dublje zagrebe – zaista je logično. Iako postoji više faktora koji utječu na porast cijena gradnje, zapravo se sve svodi na osnovni zakon ekonomije – zakon ponude i potražnje. Lider

građevinarstvo strani radnici

Čuvaj nas Bože od tople pive i lošeg centaršuta

Jurčić: Nije problem što dolaze strani radnici, nego to što naši obrazovani ljudi odlaze van

Iako često gledamo kolike su plaće, nitko ne uzima u obzir tzv. “raspoloživi” dohodak, odnosno novac koji nam je zaista na raspolaganju. Primjerice, netko može imati plaću od 1200 eura, ali zbog kredita od 400 raspolaže tek s 800, kaže Ljubo Jurčić za N1. Strani radnici su zato zadovoljni s plaćom na poslovima od domaćih koji odbijaju raditi takve poslove. Komentirao je također povećanje cijena hrane, ali i to da prodaja nekih proizvoda ne pada, poput pive, koja dobro ide sad u vrijeme Europskog prvenstva. Cijena hrane neće sada značajnije ići gore, ići će samo zbog sezonske potražnje.

Ljubo Jurčić strani radnici

Netko mora i radit

Bez stranaca u građevinarstvu i turizmu nedostajalo bi 40 posto radne snage

Dva od pet radnika u građevinskom sektoru su stranci, a u vrijeme visoke sezone sličan omjer stranih i domaćih radnika vlada i u turizmu. Procjenjuje se da je lani u Hrvatskoj radilo oko 120 tisuća stranih radnika, a s obzirom na to da su ove godine već u prva četiri mjeseca izdane 72 tisuće dozvola, broj stranaca na radu u Hrvatskoj još će narasti. Dok je poslodavcima radna snaga nasušna, u predizbornoj kampanji s desne strane političkog spektra mogli su se čuti razni prijedlozi o smanjenju broja stranih radnika. Kakve bi to posljedice imalo na hrvatsko gospodarstvo? Iluzija je da ćemo uspjeti vratiti Hrvate iz dijaspore, možda eventualno one koji su otišli posljednjih dvadesetak godina. Nemamo izbora nego uvoziti radnu snagu iz Azije. U suprotnome nam slijedi sekularna stagnacija, kaže analitičar Damir Novotny za Lider.

Damir Novotny strani radnici

Ideološko pitanje