Kako bi izgledao Sabor ako bi prošao referendum? - Monitor.hr
05.06.2018. (17:33)

Ima tu i dobrih stvari

Kako bi izgledao Sabor ako bi prošao referendum?

Ako se mijenjao izborni zakon na način predložen u referendumu Narod odlučuje (smanjenje broja izbornih jedinica i broja saborskih zastupnika, te izborni prag od četiri posto) ne bi se dobio drugačiji omjer snaga od postojećeg izračunali su u Jutarnjem. No, uvođenje tri preferencijalna glasa bez praga od 10 posto prodrmala bi stranačka vodstva, čiji bi se utjecaj na slaganje lista marginalizirao, a u pitanje bi došli i koalicijski sporazumi. Tako bi u Sabor sigurno ušao bivši predsjednik Stjepan Mesić, koji je osvojio više od 5000 preferencijalnih glasova, ali nije imao 10 posto, dok Igor Dragovan s 163 glasa ili Gordan Jandroković sa 808 glasova ne bi ušli u Sabor. Jutarnji


Slične vijesti

16.06.2023. (08:00)

Nek isto je i đavolu i đakonu

I HDZ-ovci priznali da su nove izborne jedinice sastavljali unutar stranke

Premijer je odgovarao na novinarsko pitanje zašto nije bilo široke rasprave prije odlučivanja o novim izbornim jedinicama, potrudivši se naglasiti i kako je „Vlada poduzela samo nužne intervencije kako bi se ispoštovala odluka Ustavnog suda”. Tezu o “stranačkoj kuhinji”, međutim, nije osmislila oporba, već je  otome pisao Jutarnji. Vijest nije demantirana, već su je, suprotno, u narednim danima potvrdili sami članovi te skupine Karlo Ressler i Ivan Anušić koji su u medijima javno govorili o radu skupine. Stručnjak s Instituta Ivo Pilar kojeg je Anušić spominjao je demograf Nenad Pokos čiji je prijedlog podjele na 10 izbornih jedinica s po 14 zastupnika objavljen još u studenom prošle godine. Gong je poslao upit Ministarstvu pravosuđa i uprave koji su to eksperti koji su radili na izradi prijedloga, ali do danas nije objavljen odgovor Ministarstva. Faktograf

05.06.2023. (22:00)

Jeste se pobunili, ali vas je ljubazno otkantao

Ustavni stručnjaci: Zakon o izbornim jedinicama je neprihvatljiv, jer je netransparentno donesen, niti je obrazložen

  • Predstojnica Katedre za Ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Biljana Kostadinov: “Prijedlog nacrta novog Zakona o izbornim jedinicama je za sve ustavne profesore u Hrvatskoj neprihvatljiv i to je naš zaključak. Bez demokratske procedure radnih skupina i otvorene rasprave Hrvatska ne može ići naprijed. Muči nas da taj prijedlog nije niti obrazložen. Ne samo da nema demokratske procedure nego su u javnu raspravu stavili prijedlog koji nije obrazložen. U Registru je 500 tisuća birača više. Premijer je bio ljubazan, ali ne prihvaća naše zahtjeve.”
  • Sanja Barić, profesorica Ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci, rekla je: Objašnjeno nam je da je u kratkom vremenu najbolje sa što manjim zahvatima. No, treba naglasiti da su čuli našu zabrinutost, da smo dobili garancije kad bude ozbiljnija reforma, da će biti uključeni stručnjaci. Ustavni sud nije do kraja odradio posao – ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama, a nije ukinuo 10 izbornih jedinica puta 14 zastupnika. N1
29.05.2023. (16:00)

Neustavni izborni zakon postao još neustavniji

Svi apsurdi novih izbornih jedinica

Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama, kojim se pokušava riješiti problem da zbog različitog intenziteta odseljavanja i općenito brzine pada stanovništva glas svakog birača više ne vrijedi isto, naišao je na brojne kritike. Oporba je ujedinjena u stavu da su nove izborne jedinice “neprirodne” i skrojene s ciljem da HDZ-u osiguraju laku pobjedu na izborima. Kritikama se pridružio i Gong, koji tvrdi da su nove izborne jedinice još gore od starih, nazivajući prijedlog novog zakona “frankenštajnskim”. Index je popisao najveće apsurde koji novi prijedlog donosi: Prepolovljeno Čiovo, Šolta s Kninom, a ne Splitom; Solin više nema veze sa Splitom; Mjesto između Istre i Rijeke glasuje s Islamom Latinskim i Kutinom; Islam Grčki uz Zadar, Islam Latinski uz Sisak; Tramvajska linija 12 u Zagrebu vozi kroz tri izborne jedinice… Index

09.02.2020. (09:30)

Ništa od bojkota?

Srbija smanjila izborni prag s pet na tri posto

Skupština Srbije usvojila je izmjene izbornih zakona kojima je izborni prag snižen s pet na tri posto. Izuzetak su stranke nacionalnih manjina, kod kojih se primjenjuje načelo najvećeg količnika. Na listama mora biti najmanje 40% žena, dok ih je dosad moralo biti 30%. Opći izbori održat će se krajem travnja, a iz oporbe su najavljivali bojkot. Index, Al Jazeera

02.02.2019. (12:30)

Jedan za sve

Državno izborno povjerenstvo ima prijedlog jedinstvenog izbornog zakona

Državno izborno povjerenstvo (DIP) izradilo je prijedlog jedinstvenog izbornog zakona, koji bi ujednačio izborne propise koji su sada različito uređeni u pojedinim zakonima. Time bi se jednim zakonom uredili svi izbori (predsjednički, parlamentarni, europski, lokalni), osim onih za predstavnike i vijeća nacionalnih manjina. Po najavama ministra uprave Lovre Kuščevića preferencijalno glasovanje planira se uvesti i na lokalnim izborima. 24 sata…

13.01.2019. (16:30)

Dragan Markovina: Zašto je ideja koju spominje HDZ, da po novom zakonu pobjednik izbora dobije i bonus zastupnike, ozbiljno opasna

30.05.2018. (15:00)

Što je tu je

Milardović: Izborni zakon odgovara bankama, HDZ-u i SDP-u

HDZ i SDP dovode Živi zid na vlast. Izbori su možda daleko, ali je panika zbog te činjenice vidljiva već danas. Postojeće izborno zakonodavstvo preferiraju banke (financijska oligarhija), jer uz ovakve političare faktički upravljaju društvom i državom, gdje su političari/politička oligarhija samo eksponenti financijske/bankarske oligarhije, a građani marva koja se finim tehnikama tjera u dužničko ropstvo, jer se s tom masom i s tom zaduženom marvom može lakše upravljati, piše Anđelko Milardović. Večernji

22.09.2017. (00:01)

GLAS, HSU i manjine: Inicijativa za izmjenu izbornoga zakona antidemokratska

13.02.2015. (16:04)

Zbunjena komedija

Izmijenjen izborni zakon – oporba napustila sjednicu

Saborska je većina izmijenila Zakon o izborima zastupnika u Saboru. Oporba u glasovanju nije sudjelovala, zastupnici su napustili sjednicu ljuti jer je SDP dva puta, kad je glasovanje već počelo, promijenio mišljenje zabrani kandidiranja osuđenima na zatvorsku kaznu. Na kraju je prihvaćen amandman Mirele Holy po kojemu se kandidiranje zabranjuje svima koji su u trenutku raspisivanja izbora osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci. Laburist Dragutin Lesar pitao je kako se može djelomično prihvatiti amandman na amandman, pri čemu nikome nije jasno o čemu se glasa. Nevladine udruge pak upozoravaju da zakon vrijedi samo za parlamentarne izbore, te da se lokalni izbori moraju posebno uskladiti.