Kaj su jeli naši stari u vrijeme Velikog trodnevlja - Monitor.hr
15.04.2022. (12:00)

Blagdanski vegetarijanci

Kaj su jeli naši stari u vrijeme Velikog trodnevlja

Naši stari su se pred Uskrs strogo držali pravila ne jedenja mesa, osim nedjeljom, i obaveznog posta petkom tijekom korizme. Tada se pazilo i da se u jelu “ne zabili”, odnosno nisu se jeli mlijeko i mliječni proizvodi, mast niti jaja. U Slavoniji je običaj taj dan praviti varivo od špinata, a u Labinštini se za večeru jelo zelje (kupus) jer se smatralo da je baš to Isus jeo sa svojim učenicima na posljednjoj večeri. Ondje se on stoga naziva i zeljavi četvrtak. I u drugim krajevima su se pripremala povrtna jela jer je ovo doba u godini kada ima mladoga špinata, blitve, raštike, poriluka, luka, ali i samoniklog bilja poput koprive, štavelja, maslačka, srijemuša. Veliki petak obilježava cjelodnevni post, a najčešće se prvi puta jelo tek predvečer. Agroklub


Slične vijesti

17.11.2017. (10:20)

Treba znati stati

Fika – švedska fjaka

Šveđani prakticiraju jedan dobar običaj koji se zove fika. Radi se o pauzi za kavu uz pužiće s cimetom (kanelbullar), čokoladne loptice u kokosu (chokladboll) te poslastice s marcipanom (semlor) ili neki drugi kolač. Taj je ritual zapravo vrijeme za opuštanje i zbližavanje s prijateljima, navika koja tjera da zastanemo, sjednemo, osvijestimo trenutak i pod utjecajem šećera krenemo u nove radne pobjede. Pun kufer, The Globe and Mail

01.11.2017. (13:20)

Dia de los muertos

Dan mrtvih u Meksiku pod zaštitom UNESCO-a

Meksikanci se od 31. listopada do 2. studenog prisjećaju svojih mrtvih, no to nije tužna prigoda već slavlje života onih koji su preminuli. Uoči tog dana u kući se pravi oltar prepun hrane (lubanja od šećera je posebna tradicija) i osobnih stvari pokojnika, jer se vjeruje da se njihove duše tog dana vraćaju provesti vrijeme sa živima. Stoga se od groblja do kuće ostavlja trag od ružinih latica. Održava se i parada čiji sudionici crtaju lubanje na licima. UNESCO je zaštitio svečanost. Pun kufer

22.02.2017. (17:10)

Jezivi običaj

Što je lapot?

Lapot je stravični običaj koji se navodno prakticirao u Srbiji do kraja 19. stoljeća, ubijanje staraca koji više nisu mogli raditi te su bili teret obitelji. Nedeljnik podsjeća na tu praksu potresnim tekstom: “Zbogom, kućo! S ove dve ruke sam te napravio. Dobro da mi služiš sinu, pa ako bog da i njega da ispratiš na lapot! Boli li smrt? Mora da boli da onolika močuga probije teme i prospe mozak po pogači”… Na YouTube postoji i dokumentarac o lapotu.

24.12.2016. (22:04)

U desetom selu živi Antuntun

Svi čudni načini na koje Europljani obilježavaju Božić

Diljem Europe narodi obilježavaju Božić na različite i često čudne načine – neki od njih zapravo su dio poganske tradicije, na koju je u nekom trenutku nalijepljeno kršćanstvo: tako u Švedskoj darove nosi julbocken – božićna koza, koja se pali (vidi krijesovi), dok u Njemačkoj zločestoj djeci dolazi Knecht Ruprecht, a u Austriji (i kod nas) Krampus. Nizozemci pak imaju Crnog Petra, danas politički nekorektnu figuru proizašlu iz nizozemske kolonijalističke prošlosti. U Rumunjskoj kolju najveću svinju u selu, u Španjolskoj djecu daruje “Tió de Nadal” – cjepanica koja slatkiše pokaka. Vice

21.12.2016. (16:10)

Ihaj kakve moderne žene – argentinske bake i majke poklanjaju ženama iz svoje obitelji ružičasto donje rublje koje se nosi za Novu godinu i privlači ljubav

18.06.2016. (17:26)

Veseli narod

Gruzijski običaji

Kao i u mnogim kulturama, vjenčanje je u Gruziji velik događaj popraćen brojnim veselim običajima. Važan dio svadbe je supra, obilna gozba u kojoj se jede khachapuri i sulguni te pije dosta vina uz povike Gaumarjos! (Živjeli!). Posebna čast je biti tamada – onaj koji drži zdravicu. Zabavan, duži tekst o običajima i veselim ljudima piše Lucky Peach.

03.06.2015. (20:55)

I biti ćete dobrodošli

"Ne dižite tri prsta u Hrvatskoj da vas ne zamijene sa srpskim nacionalistom"

Svaka zemlja ima svoje posebnosti uključujući i običaje ponašanja. Business Insider izdvojio je neke i savjetovao svoje čitatelje kako se (ne) ponašati u 15 zemalja. Primjerice, u Čileu nije preporučljivo jesti rukama, u Francuskoj pričati o novcu, u Indiji poljubiti ženu, u Singapuru hraniti ptice, a u Japanu davati napojnice. Što se tiče Hrvatske, samo se jedna našla na popisu, a ona glasi: “Nemojte dizati tri prsta u zrak jer će vas zamijeniti sa srpskim nacionalistom”. Večernji