Jürgen Habermas i ukrajinski rat - Monitor.hr
18.05.2022. (18:00)

Svi smo na iglama

Jürgen Habermas i ukrajinski rat

Habermas smatra da, pošto je Zapad donio odluku da u rusko-ukrajinskom ratu ne bude zaraćena strana, postoji prag rizika koji limitira neograničenu posvećenost naoružavanju Ukrajine. Oni koji ignoriraju taj prag i nastavljaju agresivno i samouvjereno gurati njemačkog kancelara k njemu, ili su previdjeli, ili nisu razumjeli dilemu u koju je rat gurnuo Zapad. On je sam sebi vezao ruke svojom moralno utemeljenom odlukom da ne postane zaraćena strana. Zapad je u situaciji da bira između dva zla, poraza Ukrajine ili eskalacije ograničenog sukoba u Treći svjetski rat. S jedne strane, kaže Habermas, naučili smo iz Hladnog rata da se rat protiv nuklearne sile više ne može „dobiti“ u bilo kom razumnom smislu, barem ne sredstvima vojne sile. Potencijal ruske prijetnje ovisi o tome koliko Zapad vjeruje da je Putin spreman upotrijebiti oružje za masovno uništenje. H-alter


Slične vijesti

22.05.2022. (12:00)

Rat nas može samo naučiti da sklopimo mir

Kakve su stvarne implikacije širenja NATO-a? Hoće li Europa zbog toga postati sigurnija?

Hoće, ako Rusija ne pobijedi, a Ukrajina ne izgubi! Naime, upravo o tome, tim riječima, u svom članku “War and Indignation. The West’s Red Line Dilemma” pisao je ovih dana i Jürgen Habermas, jedan od najpoznatijih suvremenih njemačkih filozofa. Upozoravajući na to da Rusija ne može izgubiti rat jer ima na raspolaganju nuklearno oružje, ističe i kako bi bilo nepravedno da se Ukrajina, kao žrtva agresije, ne može obraniti. Zato ovaj poznati mislilac preporučuje politiku koja bi trebala ukalkulirati ta dva cilja: da Rusija ne pobijedi, a da Ukrajina ne smije izgubiti! (…) Proširenje Saveza aktualizira i pitanje zajedničke europske vojske (hoće li Putin postići ono što brojni drugi nisu uspjeli), a prije svega nanovo otvara temu zajedničkog plana vojne potrošnje. Zato je sredinom tjedna Europska komisija predstavila prijedlog mjera za jačanje obrane, uključivo zajedničku nabavu vojne opreme, za što će se u sljedeće dvije godine izdvojiti 500 milijuna eura. Slobodna