Još je uvijek teško naći dovoljno zaposlenika s odgovarajućim digitalnim vještinama - Monitor.hr
13.05.2022. (12:00)

A najvažnija stvar prema Karamarku

Još je uvijek teško naći dovoljno zaposlenika s odgovarajućim digitalnim vještinama

Digitalna transformacija javne uprave, poslovanja i hrvatskog društva od strateške su važnosti za Hrvatsku. Digitalizacija posljednjih godina zauzima središnje mjesto u kreiranju javnih politika u Hrvatskoj, Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama i taj trend nastavit će se snažno i u vremenu pred nama. Na panelu su zaključili da je potrebna bolja suradnja između privatnog i javnog sektora na razvoju javnih digitalnih usluga te kako nam nedostaje odlučnost u provođenju prioriteta digitalizacije. Hrvatska konstantno napreduje, no brzina napretka nije zadovoljavajuća jer drugi napreduju znatno brže. Lider


Slične vijesti

19.01. (22:00)

Život kao u Star Treku

Istraživanje: Porast zadovoljstva digitalizacijom u Hrvatskoj

Prema istraživanju, 49% ispitanika izražava zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga, a više od 80% građana želi plaćati mobilnim telefonom. Kartično plaćanje je najpopularnije (85%), s mobilnim aplikacijama (54%) i gotovinskim plaćanjem (67%) na visokim pozicijama. Direktorica Mastercarda u Hrvatskoj, Gea Kariž, naglašava snažan porast online kartičnih transakcija, dok se korištenje gotovine smanjuje. Rezultati su u korelaciji s navikama vezanim uz korištenje digitalnih uređaja. Prosjek vremena provedenog na tim uređajima varira – 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima. Žene češće koriste mobitele (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata). Ispitanici izražavaju želju za više inovacija u zdravstvu, javnoj upravi, javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. (Lider)

22.12.2023. (09:00)

Život u oblacima

Indeks digitalne kvalitete života: Europa ispred svih, Hrvatska sve bolja

Prosječna osoba provede blizu sedam sati svaki dan gledajući u ekran, bilo za posao, zabavu ili komunikaciju, naglašavajući koliko je ljudski život postao digitalan. I kao što se fizičko blagostanje razlikuje od mjesta do mjesta, tako se razlikuje i digitalno blagostanje. SurfShark je i ove godine rangirao 121 zemlju (što iznosi 92 posto svjetske populacije) prema pet ključnih metrika: dostupnost interneta, njegova kvaliteta, e-infrastruktura, sigurnost i e-uprava. Prvih deset zemalja na ljestvici su iz Europe. Hrvatska je među zemljama koje su premašile očekivanja, s obzirom na BDP. Lider

18.10.2023. (13:00)

Not great, not terrible

Digitalizacija javnih usluga nam je ispod, a digitalizacija poslovanja iznad prosjeka

Prvo godišnje izvješće Europske unije o statusu Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030. donosi neke novosti, a jedna od njih je promjena načina kako se mjeri indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Govorimo o političkom programu koji je odredio digitalnu transformaciju Europe s konkretnim ciljevima koje je potrebno ispuniti do 2030. godine. Što se tiče digitalnih vještina, tu napredujemo. Digitalna infrastruktura nam je ok, no nedostaju ICT stručnjaci. Najslabiji smo u digitalnoj transformaciji javnih usluga, s par svijetlih točaka. Netokracija

09.08.2023. (15:00)

Bog, domovina, nacija, svi na pod, ovo je - digitalizacija

Uz “Hrvojku” AI ulazi i u našu državnu upravu

Upravo je očuvanje upotrebe jezika s malim brojem govornika (kao što je hrvatski) u vrijeme digitalne tranzicije jedan od ciljeva međunarodnog projekta Nacionalna platforma za jezične tehnologije u sklopu kojeg je nastala hrvatska inačica jezične platforme – Hrvojka. Primarna ciljna skupina je državna uprava, a cilj projekta je unapređenje njezina rada odnosno unapređenje komunikacije državnih institucija i građana. Inače, ako ste se pitali, Hrvojka je zapravo akronim: Hrvatski Računalni Višejezični Operativni Javni Komunikacijski Alat. Dokaz da su alati za strojno prevođenje postali jako napredni, a u budućnosti će imati vrlo važnu ulogu. Netokracija

09.06.2023. (14:00)

Novi standard

Ulaganja u automatizaciju: Iznova se izmišlja rad

Nezamislivo je danas poslovati bez digitalnih alata, posebice bez ulaganja u automatizaciju i umjetnu inteligenciju (AI). Ulagati u te digitalne alate danas ima isto značenje kao što je prije tridesetak godina značilo ulagati u IT odjel tvrtke. Pokazalo se da one kompanije iz devet zemalja zaslužnih za 40 posto globalnog BDP-a, koje snažno ulažu u digitalizaciju da bi poboljšali svoje opskrbne lance, vještine zaposlenika i usvojili održive prakse, ubiru pozitivne rezultate. Danas, primjerice, nema tvrtke koja se ne koristi elektroničkom poštom ili nema vlastitu web-stranicu. Lider

19.05.2023. (22:00)

Još kad krenu e-Tužbe

Digitalizacija tradicionalnog zanimanja: odvjetničko društvo 21. stoljeća

Ukratko, rad odvjetničkih društava prije digitalizacije bio je sporiji i s više administrativnih zadataka što je moglo dovesti do pogrešaka, gubitka vremena i neefikasnosti. Klijenti sada mogu transparentnije pratiti njihov rad na pojednom predmetu ili postupku, kao i utrošeno vrijeme. No, za noviji sustav u pravosuđu potrebna je obuka cijelog tima kako bi znali baratati alatima softvera. Odvjetnici su na neki način primorani na digitalizaciju jer, primjerice, već postoji e-Komunikacija sa sudovima, elektroničke zemljišne knjige i sustav e-Ovrha. Ipak, ovi alati mogu biti jako komplicirani prosječnom korisniku. Netokracija

03.02.2023. (09:00)

Dotad je samo slovo na papiru

Digitalna strategija Hrvatske – što piše u dokumentu od milijardu eura?

Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti alocirano je čak 3,3 milijarde kuna bespovratnih sredstava za poduzetnike koji ulažu u zelenu transformaciju, što predstavlja uistinu izdašan i pohvalan iznos. Međutim, za digitalnu transformaciju poduzetnicima je dostupno svega 300 milijuna kuna. Država bi, osim poreznog rasterećenja, trebala smanjiti birokratska opterećenja u vidu raznih dozvola, izvještaja, propisa i kontrola. Ne treba posebno naglašavati kako smo jedna od rijetkih država EU koja razvoj IT industrije nije ni stavila u prethodne planove, a zaostajemo i u uvođenju širokopojasnog pristupa internetu. Poseban će fokus biti i na digitalizaciji javne uprave. Faktograf

13.11.2021. (11:00)

U nečemu nismo zadnji

Hrvatska po napretku u digitalizaciji 19. od 27 članica EU-a

DESI indeks objavio je nove podatke o stupnju digitalizacije te je EK poručila da sve zemlje Unije moraju raditi na razvoju digitalizacije. Hrvatska se popela za jedno mjesto te je sad 19. od 27 zemalja, a ponajviše zbog bolje povezivosti. Indeksom se ne mjere digitalna konkurentnost, ljudski kapital, širokopojasna povezivost, integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i digitalne javne usluge, a Danska, Finska i Švedska prednjače u digitalizaciji. Hrvatska zapravo ima lošiji prosjek od prosjeka Unije, osim u integraciji digitalnih tehnologija u kojoj je bolja od prosjeka. Također smo lošiji u digitalnoj pismenosti. HRT 

03.08.2021. (17:30)

E-životi

Hrvatska uvodi svoj pandan Facebookova i Googleova logina, evo kako će funkcionirati

S novim osobnim iskaznicama dolazi nam i digitalna novost u Hrvatskoj. Država će omogućiti funkcionalnost poput Facebookove i Googleove te ćemo imati digitalni identitet kojim ćemo se moći prijaviti na druge platforme. Uslugu nazivaju Certilija, razvio ju je AKD, tvrtka u stopostotnom vlasništvu Hrvatske, a njome se služi servis e-Građani. Digitalnim identitetom možete se predstaviti kao da ste pokazali osobnu iskaznicu i vrijedi za sve službene servise u Hrvatskoj, a u budućnosti i za ulaz u sve službene online usluge u svim državama članicama EU-a, uključujući javne natječaje i za studiranje na fakultetima u drugim članicama Unije. Jutarnji list

29.06.2021. (17:30)

E-život

E-građani širi usluge: Stižu e/m-Potpis i e/m-Pečat, u rujnu ćete sami moći odraditi popis stanovništva

Čini se Hrvatima kataklizme i apokaliptične pandemije otvaraju nove vidike pa su tako tijekom ove civilizacijske nepogode digitalizirali svoje živote te se sustav e-Građani proširio za 50 posto novih korisnika. S tim u vezi, zemlja nam je pri vrhu digitaliziranosti u Europi (nevjerojatno, ali istinito) te naši građani svoje mučne ispade na šalterske radnike sada mogu usmjeriti prema nulama i jedinicama. Tako ćemo uskoro povezati e-osobnu sa zdravstvenom iskaznicom, a stižu i nove usluge, e/m-Pečat te e/m-Potpisi, kojima ćemo se moći digitalno potpisati te pečatirati, a u rujnu učekujemo i samopopisivanje stanovništva na platformi pa da vidimo koliko nas ima. Priznajte, nije loše kliknuti umjesto čekanja na žegi ispred MUP-a, samo jadna nam djeca koja više ni jedinicu ne mogu skriti. N1