Jezikova juha: Kvaliteta života - Monitor.hr
20.07.2023. (20:00)

Ispred kvantitete (i drugih teta)

Jezikova juha: Kvaliteta života

Kada štogod procjenjujemo, često se u opreku stavljaju pojmovi kvaliteta i kvantiteta. Za obje se riječi smatra da su u hrvatski ušle preko njemačkoga (Qualität odnosno Quantität), kamo stižu iz latinskoga. Najčešće ih koristimo kako bismo usporedili dvije važne kategorije, one kakvoće ili vrsnoće nasuprot količine tj. protežnosti. Jednostavnim riječima, kvantiteta nam kazuje koliko čega imamo, a kvaliteta nam kaže nešto o značajnim svojstvima istoga. Iako su obje kategorije mjerljive, očito je lakše izmjeriti količinu čega, npr. pitke vode, a kvaliteta je stvar pozornije raščlambe (pa ćemo kemijskim mjerenjem saznati da je voda zbilja tvrda), a često i osobna ukusa (npr. kolumnistu je voda iz pipe razmjerno ukusna, ali mu kamenac zaista nije mio). U znanstvenim se istraživanjima često navode kvantitativna odnosno kvalitativna analiza. Prva je preciznija, konkretnija, lakše usporediva, dok se potonja počesto smatra kompliciranijom, podložnijom interpretaciji te stoga manje objektivnom. Ne čudi stoga što je današnje zapadno društvo, kojemu mi kao zajednica težimo, opsjednuto kvantifikacijom. Sve se računa u bodovima, gleda se razlika, važan je postotni napredak – od rasta BDP-a do Državne mature. Sat lingvistike iz pera kolumnista lokalnog portala.


Slične vijesti

27.10.2023. (23:00)

Predstavljaj trajne vrijednosti i kupit ćeš me

Gavranović – Značenje kvalitete u poslovnoj filozofiji

„Biti uspješan znači biti drugačiji od ostalih“ – rekao je jednom prigodom istaknuti filmski redatelj Woody Allen. No, ta formula je možda vrijedila za prošlo stoljeće. Danas se traži mnogo više: izvanredan proizvod + pobuđivanje snažne pozornosti + ugodan osjećaj + drugačiji pristup. Autor svjetskog bestselera Kvaliteta je besplatna, tvrdi da je „put do kvalitete kao dijela poslovne filozofije svake tvrtke koja je izložena tržišnim mehanizmima i koja drži do sebe nije ni jednostavan, ni lak, ali je neophodan. Zašto? U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda… možda je kvaliteta posljednja šansa koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“. Upravo te misli trebale bi biti temeljna misao-vodilja svih naših kreativnih rješenja, uključujući svakako i ona na području infrastrukture kvalitete. Kad je riječ o korištenju svih alata te infrastrukture upravo je kreativnost onaj presudni element koji čini potrebnu razliku između dva proizvoda ili dvije tvrtke. Ante Gavranović za Epohu.

29.04.2016. (15:33)

Problem niže kvalitete istih proizvoda u novim članicama EU – ušao u Strategiju jedinstvenog tržišta; više od trećine proizvoda slabije kvalitete u novijim državama članicama

29.04.2016. (15:27)

Problem niže kvalitete istih proizvoda u novim članicama EU – na tapeti Bruxellesa

Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je prijedlog hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan da se problem različite kvalitete naizgled istih proizvoda u novijim i starijim državama EU članicama uvrsti u Strategiju jedinstvenog tržišta.

Velika je to pobjeda za novije članice EU jer je do sada većina iz zapadnih država odbijala takve amandmane, odbacujući mogućnost da takav problem uopće postoji.

Skupa sa češkom socijaldemokratskom zastupnicom Olgom Sehnalovom, Biljana Borzan je i u redovima Europske pučke stranke u Odboru lobirala za taj prijedlog. Prezentirani su im rezultati istraživanja koji su pokazali da je više od trećine proizvoda slabije kvalitete u novijim državama članicama, nego u starijim. Istraživanje je pokazalo i da se u istim tvornicama namjerno odvajaju lošiji proizvodi kako bi se poslali u novije države članice. Isto tako, čak je 14 od 24 testirana proizvoda bilo skuplje upravo u mlađim članicama.

“Kolege u Odboru nisu imali razumijevanja prema našim naporima da se problem stavi na dnevni red. Govorili su da primjerice da Nijemci vole kad im deterdžent slabije miriši, nego primjerice Francuzi. Međutim, kada smo im podastrle dokaze da to nije stvar subjektivne percepcije, već da u ovom konkretnom primjeru taj deterdžent slabije pere, onda su uvažili našu poziciju. Dokazano plaćamo skuplje, a dobivamo slabiju kvalitetu! “, kaže Borzan.

Zato Borzan provodi još jedno istraživanje u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu. Uspoređivat će proizvode iz Hrvatske i Njemačke, a upravo će hrvatski potrošači imati priliku odrediti koji proizvodi će se testirati. Naime, provest će se telefonska anketa na slučajnom uzorku.

“Ovo je velika stvar za naše potrošače, a i velik poticaj meni osobno jer sam često slušala odbijenice iz Europske komisije da taj problem uopće ne postoji i da dok je proizvod siguran za zdravlje, to nije nadležnost EU. Iznimno mi je drago što je ovaj problem našao mjesto u ovako važnom strateškom dokumentu EU. Neću stati dok god EU ne riješi problem drugorazrednih potrošača na svom tržištu”, kazala je Borzan.

Podsjećamo, još je 2011. slovačka Agencija za zaštitu potrošača objavila istraživanje koje je pokazalo kako proizvodi koji se prodaju na policama starijih i novijih država članica imaju značajne razlike u kvaliteti. Europska komisija sufinancirala je to istraživanje, ali već godinama ignorira njegove rezultate.

23.04.2016. (16:05)

Kvaliteta znači raditi kako treba i kad nitko ne gleda

01.06.2015. (15:50)

Pršut?

10 znakova koji otkrivaju poduzetnika

Dobar poduzetnik vjeruje da sam kontrolira događaje u svom životu, samopouzdan je i ne boji se neizvjesnosti, ne bježi od rizika, identificira se s onim što radi i dobar je u više stvari, kažu stručnjaci. Uspješnog poduzetnika stvaraju i drugi ljudi, suradnici, zaposlenici, mentori, partneri, kao i obitelj. Telegram

26.01.2015. (11:52)

Za koga je, dobro je

Istraživanje: Velike razlike između proizvoda za zapadno i istočno tržište

Usporedba deklaracije, sastava, cijene i okusa proizvoda za zapadno i istočno tržište otkriva da je u našim dućanima mnogo lošije uvozne robe. Primjerice, Maggi juha za zapadno tržište proizvedena je u Njemačkoj, a za istočno u Srbiji, a razlika je u tome što ona za zapadno tržište ima više rezanaca i sušenog povrća. Isto je i sa gelom Gillete za brijanje, koji je bolji u njemačkoj proizvodnji, nego u poljskoj namijenjenoj istočnom tržištu. Jutarnji