Jergović: Ali ja nisam gospodin, ja sam ološ - Monitor.hr
17.10.2021. (18:00)

Zaboravljeni pisci

Jergović: Ali ja nisam gospodin, ja sam ološ

“Crveni petao leti prema nebu” izazvao je skandal u vrijeme kada je objavljen. Da ovaj roman netko danas napiše, također bi izazvao skandal. U Hrvatskoj bi ga, recimo, od zabrane spasilo samo to što pravobraniteljice za ovo i ono, aktivistice, feministice i autorice sapunica, kao ni političari, crkvenjaci i predstavnici nacionalnih manjina nemaju naročit interes za književnost i ne čitaju zapravo ništa. Ali mimo toga, prema današnjim ultrakonzervativnim i turboliberalnim, kobajagi ljudskopravnim normama europske provincije, “Crveni petao leti prema nebu” čudovišno je nekorektna knjiga. Po svemu neugodnija, recimo, od Nabokovljeve “Lolite”. Ali nije je to one davne 1959. učinilo tako privlačnom, niti je zato šezdesetih toliko prevođena i slavljena po svijetu. Ono po čemu je “Crveni petao leti prema nebu” bio tako slavan i prisutan je gotovo magična privlačnost, prohodnost i gravitacijska snaga u odnosu na čitatelja, kakva jednako postoji u nekih genijalnih knjiga (u “Sto godina samoće”, recimo, ili u “Prokletoj avliji”), kao i u pojedinim primjercima trivijalne ili kič književnosti (primjerice u “Galebu Jonathanu Livingstonu”, u Džubranovu “Proroku”, u “Malom princu”, toj dječjoj paraboli za odrasle…). Piše Miljenko Jergović


Slične vijesti

20.11. (16:00)

Možda uz amandmane

Pavao Pavličić: S luđacima se ne smiju sklapati sporazumi

Pavličić voli reći da su dva grada, Vukovar i Zagreb, uvijek mjesto radnje njegovih priča. Sve vezano za Vukovar, njegov rodni grad, mu je lijepo, svega se rado sjeća i imao je doista sretno djetinjstvo, ističe. Pričao je o svojoj novoj knjizi, a o trendu “angažirane književnosti” ne misli najbolje. Što je angažirana književnost? To je upravo to da vam neku ideologiju želi uvaliti. A pisci, onda, želeći biti čitani, laćaju se onih tema za koje misle da su društveno aktualne itd. Pisanje je za njega, kaže Pavličić, način života. U svemu vidi priču, pa mu je žao da ne bude ispričana. Razgovor s razlogom na HRT-u.

01.11. (18:00)

Kids are alright

Povratak literature: Vjerovali ili ne, ali knjiga postaje novi statusni simbol predstavnika generacije Z

Iako statistike pokazuju poraznu stopu pročitanih naslova, milenijcima i generaciji Z (!) najviše se može zahvaliti što se uopće išta čita. U Hrvatskoj, konkretno, prema podacima koji su objavljeni na otvorenju manifestacije ‘Noć knjige‘, postotak ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu tijekom godine pao je s 49 na 38 posto. Ta se vjerojatnost povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana (61 posto) ili osoba s višim primanjima u kućanstvu (49 posto), a knjige najviše kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina. Podaci iz Ujedinjenoga Kraljevstva optimističniji su i pokazuju da je lani oboren rekord s 669 milijuna prodanih tiskanih knjiga. Njih najviše kupuju predstavnici generacije Z, koji više posjećuju i knjižnice (rast od 71 posto). U Americi pak generacija Z čita više knjiga od bilo koje generacije, a 70 posto preferira knjige u tiskanom izdanju. Lider

28.10. (19:00)

Ljudi te zainteresiraju za knjigu

Preporuka TV emisije: Klub čitatelja na HRT-u

Odlična mi je to emisija i rado ju pogledam, mada još nisam uhvatio koji joj je regularni termin. Ide tjedno. U svakom slučaju sve emisije su arhivirane na HRTi. Više puta mi se desilo da nakon emisije ili odem u knjižaru i odmah kupim knjigu kad osjetim da ju želim imati ili odem u knjižnicu i pokušam ju naći, a tad mi obično knjižničarka veli – ne znam zašto, ali odjednom svi traže tu knjigu, pa onda gledamo gdje drugdje u gradu ju još imaju. Gosti su redovito kompetentni i/ili zanimljivi, a voditelji Vlatka Kolarović i Dražen Ilinčić uobičajeno kulturni i živahni da ne bude uspavanka od emisije – kažu na Forumu.

20.10. (21:00)

Ali koje društvo nije takvo?

Vegetarijanka, roman nobelovke Han Kang: Kontroverzni roman o kojem će čitatelji žestoko raspravljati

„Vegetarijanka“, naime, uopće nije roman o vegetarijanstvu. Nejedenje mesa ovdje je doista samo metafora. Iako su neki strani kritičari, šokirani pričom o ženi koju obitelj zlostavlja jer se izgladnjuje a ona se ne buni nego to zlostavljanje apatično „prihvaća“, sve to pokušali objasniti kulturnim razlikama između istoka i zapada, esktremnom pristojnoću i neizražavanjem emocija što navodno karakterizira istočnjake, mislim da to nije slučaj.

Čini mi se da je „Vegetarijanka“ toliko uznemirujuća zbog sličnosti a ne razlika. Priča Han Kang ustvari je priča o institucionaliziranom nasilju: kulturna kohezija uvijek dolazi uz cijenu, normalnost je stvar dogovora – kako sama riječ kaže, nije normalno sve ono što odstupa od norme; od toga što zajednica zahtijeva, a ne kako zaista jest. Južnokorejsko društvo opisuju kao visoko uređeno i skladno, no društveni sustav, da bi se održao, zahtijeva veliku količinu strukturnog nasilja. Najbolje knjige

12.10. (17:00)

Starac ga more

Predrag Raos piše erotski roman u staračkom domu “Starac, a more”: Ljudi vjeruju da se cijeli život samo zajebavam

Raos kaže da je trenutno na oporavku u Domu za starije i nemoćne na Hvaru, no vrlo je živoga duha. Mene ovdje u staračkom domu nitko ne može smisliti. Jer sam ovdje jedini živ! Ovdje sam otkrio novo radno mjesto, koje se odnosi na sve djelatnike u domu, a to je polugrobar. Mi dolje imamo mrtvačnicu, koju ja zovem otprema. Ja vam isto tako tu mrtvačnicu zovem »Klub živih«, a znate zašto? Zato što jedino ondje možete galamiti, a da nikom ne smetate. Još uvijek sam živahan, stalno pjevam, zajebavam se, a oni to nikako ne mogu smisliti. Po njihovom bih ja trebao biti starac koji mora umirati. Tu svi samo gledaju televiziju i igraju bingo. Odlučio sam se ženiti, ali pod uvjetom da mi žena bude sto godina mlađa od mene.

Upravo sam potpisao ugovor za roman koji se zove »Starac, a more!« To vam je erotski roman staračkog doma i to su naravno fantazije. No, roman je zanimljiv po tome što u njemu imate dva glavna lika, jedan je bezimeni televizijski reporter, a drugi se zove »Oni, oni, ne meren se sitit«. Oba su lika autobiografska, samo je jedan mladi Raos, reporter, a drugi je stari Raos i oni se međusobno ne mogu smisliti. U razgovoru za Novi list.

11.10. (22:00)

Nagrada kao dobar marketing

Nakon dodjele Nobela eksplodirala prodaja knjiga Han Kang: Više je nema ni na skladištima

Kang je do 2016. godine bila poznata isključivo u Južnoj Koreji, a onda je za roman Vegetarijanka osvojila nagradu Booker. Prijevodom tog romana na engleski, odnosno samom nagradom, osvojila je zapadne zemlje i postala jedna od najvažnijih autorica svijeta. Nakon objave njezine su knjige rasprodane. Samo u Južnoj Koreji prodano je oko 130 tisuća primjeraka njezinih knjiga. Na hrvatskom izdanju njezine knjige izdaje Hena, a Nobel je iznenadio i njih. Kad je dobila Bookera za Vegetarijanku, kupili smo prava. Sva korejska književnost koju smo do sad objavili kod nas se dobro čita, ljudi vole njihove autore, vole te nepoznate svjetove koji su nam, ne volim to reći, ali egzotični – rekla je iz Hene Nermina Husković, koja je najavila novo izdanje knjige, ali i druge naslove. tportal

08.10. (21:00)

Šetnje pripovjednim šumama

Mjesec hrvatske knjige posvećen pripovijedanju, obilježava se i 150 godina od rođenja Ivane Brlić-Mažuranić

Tema Mjeseca hrvatske knjige, koji će se od 15. listopada do 15. studenog odvijati pod sloganom “Pričaj mi” je pripovijedanje. Organizatori su htjeli staviti naglasak na usmenu književnost poput bajka, legendi i narodnih priča. Manifestaciji se ove godine priključilo 300 sudionika – od narodih i školskih knjižnica te ustanova, a prijavili su ukupno 2065 programa. U programu će biti pričaonice, književne večeri, predstavljanje knjiga te izložbe, radionice i edukativni programi.

Manifestacija je dobila dva potpuno nova programa, a to su “Šetnja s Ivanom” te “Ulovi se za riječ”. Prvi je posvećen Ivani Brlić-Mažuranić, a održat će se na tri lokacije 18., 25. i 26. listopada. U Slavonskom Brodu u suradnji s Kazališnom družinom “Ivana Brlić-Mažuranić”, u Ogulinu koju organizira Centar Ivanina kuća bajke te u Zagrebu. Na šetnjama će razni pripovjedači i glumci pričati priče iz života poznate književnice. HRT

29.09. (01:00)

Knjige koje su protresle stoljeće – sada u 5 koraka

Top 5 najboljih knjiga 21. stoljeća prema New York Timesu

Cijelu listu svih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća možete pročitati ovdje. Journal donosi top 5:

  • “Genijalna prijateljica” – Elena Ferrante
    Proglašena najboljom knjigom stoljeća, ovaj roman donosi snažnu priču o dugogodišnjem prijateljstvu dviju djevojčica u Napulju, istražujući složenosti odrastanja, društvenih klasa i politike kroz dirljive likove.
  • “The Warmth of Other Suns” – Isabel Wilkerson
    Ova monumentalna povijesna knjiga o migraciji Afroamerikanaca transformira suhoparne povijesne činjenice u uzbudljivo narativno putovanje koje se čita poput fikcije, ali je duboko ukorijenjeno u stvarnim događajima.
  • “Wolf Hall” – Hilary Mantel
    Povijesni roman koji vas uvlači u intrige tudorskog dvora i pokazuje kako se Thomas Cromwell uzdiže iz sjene, osvajajući ljubitelje povijesti i fikcije bogatim prikazom Engleske 16. stoljeća.
  • “The Known World” – Edward P. Jones
    Složen roman koji duboko zadire u moralne dileme vlasništva robova, dok bivši rob postaje vlasnik plantaže i suočava se s teškim pitanjima ljudske slobode i moralne odgovornosti.
  • “Korekcije” – Jonathan Franzen
    Ova obiteljska saga duboko i satirično promišlja o američkom društvu, odnosima i osobnim krizama, ostavljajući čitatelje s pitanjima o modernom identitetu i kulturi.
25.07. (12:00)

Nova lektira

New York Times: Ovo je 10 najboljih knjiga 21. stoljeća

Popis je nastao na temelju glasova 503 romanopisca, pjesnika i brojnih ljubitelja knjige. U izboru najboljih knjiga sudjelovao je, između ostalih, Stephen King. NY Times donosi popis od sto knjiga, Index:

  • Gilead – Marilynne Robinson, 2004.
  • Nikad me ne ostavljaj – Kazuo Ishiguro, 2005.
  • Austerlitz – W. G. Sebald, 2001.
  • Podzemna željeznica – Colson Whitehead, 2016.
  • 2666 – Roberto Bolaño, 2004.
  • Korekcije – Jonathan Franzen, 2001.
  • Poznati svijet – Edward P. Jones, 2003.
  • Vučja jazbina – Hilary Mantel, 2009.
  • The Warmth of Other Suns – Isabel Wilkerson, 2010.
  • Moja genijalna prijateljica – Elena Ferrante, 2011.
20.07. (15:00)

Zvuči fantastično!

Rebecca Yarros novi je hit: telepatski zmajevi, magija i vruće scene seksa

Priča Rebecce Yaross zbiva se u fiktivnom kraljevstvu Navarre uspostavljenom prije 600 godina kad su se ujedinili zmajevi i odabrani jahači kako bi se zaštitili od neprijateljskog Poromiela koji također ima jahače, ali slabijih grifona. Kad se zmaj i jahač združe u vezu koju može prekinuti samo smrt, magija iz zmaja prelazi u jahača koji razvija moćnu sposobnost, insignij. Jahači oba spola ravnopravno se treniraju u vojnom učilištu Basgiath koje, osim Kvadranta jahača, čine još tri: pisara, iscjelitelja i pješaka. Žanr je vaš ili nije, ali treba napomenuti da je Rebecca Yarros odlično osmislila fantastični dio pripovijesti, a ljubavne scene začinila je vrućim, detaljno i jako dobro opisanim prizorima seksa. Pored toga i “Četvrto krilo” i “Željezni plamen” vješto su napisani: junaci su dobro razrađeni i uvjerljivi, čitatelj će se za mnoge emotivno vezati, Yarros je iznimno duhovita, a ne znam tko nakon ovoga ne bi želio imati zmaja i spašavati svijet od zla. Kažu Najbolje knjige