Jasna Nanut: Vjerujem da je 'Sedmo nebo' dio novog vala kojim počinje povratak publike domaćem filmu - Monitor.hr
09.11.2023. (13:00)

Ajmo i to vidjeti

Jasna Nanut: Vjerujem da je ‘Sedmo nebo’ dio novog vala kojim počinje povratak publike domaćem filmu

Komedija ‘Sedmo nebo’ nastajala je dugih sedam godina i ljetos, na premijeri na Pula film festivalu, u krcatoj Areni, publika je usred filma spontano zapljeskala. Dokaz je to da je redateljica Jasna Nanut (48) uspjela snimiti komediju na kojoj se hrvatska publika smije. U ponedjeljak navečer je ‘Sedmo nebo’ otvorilo i 21. izdanje Zagreb film festivala. 24 sata ima intervju s autoricom.

  • Kako ste se odlučili za tako sklizak teren kao što je žanr komedije?
  • Komedija se nametnula sama od sebe. Kad pogledate tipične simptome muške krize srednjih godina: povećana tuga, nemir, fokus na promjenu, aktiviranje na društvenim mrežama, iznenadan interes za rock koncerte na otvorenom (!)… Zvuči dramatično, ali i komično… Od svih talenata na ovom svijetu najviše cijenim kad me netko nasmije. Najživlja sam kad se smijem i najsretnija. Htjela sam svladati taj izazov, nasmijati ljude kroz temu koja mi je bliska, ‘roštiljanjem’ muškarca u bezizlaznoj situaciji… U sljedećem životu bit ću stand up komičarka…

Slične vijesti

Prekjučer (10:00)

Žena za sva vremena

Zdenka Kovačiček za VIDA art: O prvim rock festivalima, bluesu i jazzu

Jedna od najvitalnijih hrvatskih pjevačica i dalje nastupa i na svoje koncerte privlači širok spektar publike. Riječ je, dakako, o Zdenki Kovačiček, koja oduševljava i u svojoj 81. godini. Nastupila je na festivalu Ljeto na Zagrebačkom velesajmu i tom su prilikom momci iz Vide saznali i zašto ju prati epitet „Žene za sva vremena“. Ona je jedna od rijetkih pjevačica koje su nastupile na nekadašnjem Boom festivalu, jugoslavenskom pandanu legendarnog Woodstocka početkom 70-ih. Kod Zdenke su uspomene na taj period itekako živahne. Ono što novinari nisu znali bilo je to da su sasvim slučajno za razgovor izabrali mjesto na kojem su rođeni rock festivali u Hrvatskoj.

Petak (10:00)

Niti optimističan, niti pesimističan scenarij

Korlević: Kad idemo gledati koje su budućnosti moguće, svaki tjedan morate mijenjati prognozu

Što čeka Hrvatsku za 50 godina, to su pokušali odgovoriti znanstvenici i stručnjaci raznih struka na izložbi Croatie Osiguranja. Jedan od njih je Korado Korlević, koji je tim povodom dao intervju za RTL Direkt. Razina mora će se dići, što predstavlja prijetnju i našem priobalju, točnije na sjevernom Jadranu. Hoćemo li se kuhati na +50? Hoćemo, ali ne stalno. To će biti na vrhuncu toplinskih valova ljeti. Kod nas bi se moglo moći živjeti i na tim temperaturama, jer bi naše probleme mogla riješiti tehnologija, što se neće moći postići u Africi i Indiji. No, klimatskih migranata će biti i oni će ići sjeverno. Uz banane koje ćemo moći uzgajati dolaze i tropske bolesti i crne udovice, primjerice, u Zagrebu. Možda neće biti snijega, no pitanje vode ne bi trebao biti problem. Roboti bi nam tad mogli biti stalni pomoćnici u kući. Net

17.08. (18:00)

Vrli novi svijet

Aldous Huxley 1958. godine o prijetnjama sloboda: Postoje dvije neosobne sile…

Ne mislim da postoje opake osobe koje namjerno pokušavaju ljudima oduzeti slobodu, ali smatram da, prije svega, postoji određeni broj neosobnih sila koje djeluju u smjeru sve manje i manje slobode. Također, smatram da postoji određeni broj tehnoloških sredstava koje može koristiti svatko tko želi ubrzati taj proces udaljavanja od slobode i nametanja kontrole. Prva sila je prenaseljenost, radi se o rastućem pritisku stanovništva na postojeće resurse. Druga je pretjerana organizacija: Kako tehnologija postaje sve kompliciranija, tako postaje nužno imati sve složenije i sve više hijerarhijski nastrojene organizacije. Napredak u tehnologiji usput biva praćen napretkom u znanosti organizacije. Sada je moguće stvoriti organizacije razmjera većih nego što je to prije ikada bilo moguće… Autograf prenosi intervju iz 1958. godine britanskog autora i velikog distopijskog vizionara 20. stoljeća.

12.08. (21:00)

Dečki i dalje eksperimentiraju

Blixa Bargeld: Snimanje s Neubautenima za mene je mentalni izazov

Već slušate muziku koju je proizveo AI. Nije u tome stvar. Imali smo čast prisustvovati brojnim promjenama studijske tehnologije i sve smo ih upotrebljavali. Bili smo tu prije no što su se sampleovi zvali sampleovi i prije nego što su postojali prvi sampleri. Bili smo tu kada se umjesto na analogne vrpce počelo snimati na hard diskove. Napravili smo puni krug, ali radimo isto što smo radili početkom osamdesetih – sviramo istovremeno svi zajedno u jednoj sobi, kao što su radili Beatlesi i svi ostali. Ne provodimo čitavo poslijepodne u potrazi za određenim zvukom bas-bubnja i razmišljamo je li dobar ili loš. Zvuk je posve precijenjen – sam po sebi nema nikakvu vrijednost. Nema dobrog ili lošeg zvuka, postoji samo dobar ili loš kontekst – rekao je uoči zagrebačkog koncerta Einstürzende Neubautena Blixa Bargeld, mnogima poznat i kao dio Bad Seedsa koji sviraju s Nickom Caveom, za Novosti.

02.08. (00:00)

Ajmo svi u 'Obilazak'

Šeparović: Nikad nismo znali upravljati javnim dobrom

Ono što se vidi na primjeru nedovršene Sveučilišne bolnice je premreženost elita društva, koja postoji još iz vremena socijalizma. Moć elita je postojala oduvijek, samo se tada nije mogla financijski izmjeriti. Nedovršena Sveučilišna bolnica zorno dokazuje, ne samo na simboličkoj razini, da društvenopolitička tranzicija nije počela 1990-ih, nego mnogo ranije, kaže redatelj, umjetnički voditelj, koreograf i utemeljitelj “Montažstroja” o projektu “Obilazak” za Novosti.

Sve što sam ikad uplatio u zdravstveno osiguranje, ne bi bilo dovoljno da platim operaciju spašavanja svog života. Plus znanje tih ljudi koji su to radili, plus tehnologija koju su koristili. Privatni sektor nikad neće raditi takve operacije: ondje gdje je doista pitanje vremena za spas nečijeg života, uvijek će rješavati javno zdravstvo. To je poanta i to je ključ. Odnose elita i naroda ili građana ne moramo gledati nužno ideološki. 

21.07. (16:00)

Tek toliko da negdje ima oponenta

Jadranka Kosor: Plenkoviću Milanović politički savršeno odgovara kao predsjednik države

I ako dobije novi mandat, a vjerojatno hoće, i dalje će živjeti ta tvrda kohabitacija iz koje najviše dobiva Andrej Plenković jer su ovlasti predsjednika države relativno sužene. On ga može stalno držati na tihoj vatri kad se ne želi dogovarati ni oko čega pa ni oko veleposlanika. Zbog tog tvrdog odnosa pati država, institucije, ali to građani kao da više i ne propituju. Mislim da će predsjednik HDZ-a odabrati nekoga tko neće biti hametice potučen, ali neće imati realne šanse za pobjedu iako iz HDZ-a najavljuju pobjedu. No ništa nije gotovo dok nije gotovo, možda bude iznenađenja. Ne smijemo, kombinirajući i predviđajući, zaboraviti da su u dva zadnja izborna ciklusa za predsjednika države gubili favoriti. Bivša premijerka za Nacional.

19.07. (16:00)

Sport kao ogledalo stanja nacije

Jergović: Kad se Novak oprosti od tenisa, u Hrvatskoj ćemo opet moći gledati Wimbledon

Sumnjam da ću napisati horor roman, iako me strah, kao ljudska i životinjska reakcija, zanima i privlači. Nemam suosjećanja za neustrašive. Herojstva raznih vrsta su mi gotovo odbojna. A odbojno mi je i što je među našim narodima i narodnostima toliko rašireno slavljenje raznih besmislenih podviga. I Srbi i Hrvati u svojim su povijestima, stvarnim ili izmišljenim, uvijek bili puni onih koji su bili spremni žrtvovati sebe, ali i sve oko sebe, za neke zajedničke ciljeve.  Hrvati će radije biti sluge, konobari i sobarice, pretposljednji među svim europskim narodima, ako znaju da je Srbima još gore i da su Srbi iza njih. To im je draže nego da budu bogati i cijenjeni, a da su Srbi još bogatiji i cjenjeniji. Primjerice, HRT već godinama ne prenosi velike svjetske teniske turnire, svjetska i europska prvenstva u košarci. što mislite zašto? Tek onog dana kad se Novak Đoković oprosti od tenisa, Wimbledon ćemo ponovno moći gledati na televiziji u Hrvatskoj. Miljenko Jergović u intervjuu za Novu.rs (a prenosi N1)

10.07. (09:00)

Iz tvojih usta u Božje uši

Nebojša Slijepčević u Zavidavanju: Nakon Zlatne palme, sudbina hrvatskog filma ne može biti ljepša

Ranije je režirao niz dokumentarnih i kratkih filmova, a u fokusu gotovo svih tih filmova svakodnevna je ljudska muka. Naročito zapaženi njegovi su filmovi Gangster te voli i Srbenka. Prvi je gorka komedija o životu čovjeka koji spaja usamljena srca, a drugi teška drama koja govori o životima pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj. Nebojša Slijepčević je čovjek koji ima potrebu ljudima otvoriti oči, redatelj koji redovito izlazi iz zone komfora dajući nam uvid u ljudske sudbine u kojima komforu nije bilo mjesta. Zanimljiv razgovor u Zavidavanju s Ladom Tomičićem.

26.05. (09:00)

Čovjek koji nije mogao šutjeti

Laureat iz Cannesa, Nebojša Slijepčević: Izjave iz redova Domovinskog pokreta svjedočanstva su najcrnje desnice

Pravio bih se pametniji nego što jesam kad bih pokušao objasniti kako je došlo do ovakve situacije, kakvu danas živimo. S jedne strane, nisam pretjerano iznenađen suvremenom bilancom jer sam kao filmski radnik posljednjih godina imao pregršt inspiracije i motivacije da napravim ovakav film. Od trenutka kad sam dovršio scenarij do trenutka snimanja filma razbuktao se rat u Ukrajini, počeo je rat Izraela i Palestine i ovo genocidno uništavanje Gaze. Svi ti događaji postavljaju isto pitanje: tiče li nas se sve to? Na koji način, kako?

Možemo li se naprosto praviti da se ništa od toga ne zbiva? Osim toga, u periodu svih ratova oko nas, na našim trgovima su se organizirali i oni “klečavci” čija je agenda posve rigorozna u ograničavanja prava žena. Gledam li lokalno ili globalno, osjećam se kao putnik u tom vlaku u kojem je putovao i Tomo Buzov i iznova se pitam : zbilja, to se mene ne tiče? Također, u vremenu između pripreme i finalizacije ovog filma, Domovinski pokret je od političke desnice odskočio na višu reprezentativnu razinu domaće politike, u sastav aktualne vlade. Novosti